Čekrekčijina džamija jedna od najstarijih sačuvanih potkupolnih džamija u Bosni i Hercegovini

"101. MEDIJSKA PRIČA O NACIONALNIM SPOMENICIMA U SARAJEVU"

Čekrekčijina džamija jedna od najstarijih sačuvanih potkupolnih džamija u Bosni i Hercegovini

24.11.2017 - 13:59
Ostalo

...Kada čovjek umre prekine se njegov posao osim traga: nauke kojom se koristi, valjana djeteta koje mu dovu čini i trajne sadake, stoji u vakufnami Čekrekčije koji je podigao jednu od najstarijih sačuvanih potkupolnih džamija u Bosni i Hercegovini.

Čekrekči Muslihudinova džamija  najstarija je sačuvana potkupolna džamija u Sarajevu, dok je poslije livanjske Balagijine džamije, ujedno i najstarija sačuvana potkupolna džamija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Džamiju je podigao Muslihudin hadži Mustafa Čekrekčija 1526. godine čije ime sama džamija i nosi. Ono što je zanimljivo jeste da je sačuvana i originalna vakufnama o izgradnji džamije iz augusta 1526. godine, koja je ujedno i najstarija poznata originalna isprava napisana u Sarajevu.

Čekrekčijina džamija jedna je od samo dvanaest sarajevskih džamija koje nisu stradale prilikom pohoda Eugena Savojskog, te je ujedno i džamija koju su, na sreću, požari često zaobilazili. Specifičnost ove džamije ogleda se i  po tome što je jedna od rijetkih u Sarajevu koja nema svoj harem. Njen harem su činili dućani koji su davali svoju kiriju za održavanje džamije, plaću imama, mujezina i ostalih koji su vodili brigu o njoj. 

U većini bh. džamija na kubetu se nalazi tradicionalni znak polumjeseca i zvijezde, međutim, u ovoj džamiji na kubetu se nalazi čekrk u znak sjećanja na njenog osnivača. Džamija je izgrađena u osmanskom stilu, a u njoj postoje crteži još iz 16. stoljeća. Pored džamije i mnoštva dućana, Čekrekčija je bio vlasnik i Velikog parka u Sarajevu, gdje se danas nalazi i njegov mezar.

Graditeljska cjelina – Čekrekčinica (Čekrekči Muslihudinova) džamija zajedno sa dućanima u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašena je 2004. godine. Kako se to navodi u elaboratu Komisije za očuvanje nacionalnih spokmenika u Bosni i Hercegovini, hadži Mustafa bo je sin Ishakov, u narodu poznat kao Muslihudin Čekrekčija, njezin graditelj.

Rijetke su džamije čije vakufname su se sačuvale i u prijepisu, a još su rjeđe one čije originalne vakufname i danas postoje. U tome pogledu džamija Čekrekčinica spada među rijetke iznimke, jer je, kako smo to naveli, njena originalna vakufnama sačuvana i danas. Napisana je arapskim jezikom (nesh pismom) na bijelom debelom papiru, kaširanom na svili. Ovo je ujedno i najstarija poznata originalna isprava napisana u Sarajevu. Nađena je u ostavštini Muhamed Enveri ef. Kadića.

Sama vakufnama temeljito nas upoznaje sa svim detaljima ove džamije...  Neke riječi vakufname  iz prijevoda g. Mehmeda Handžića kažu...

„...Kada čovjek umre prekine se njegov posao osim traga: nauke kojom se koristi, valjana djeteta koje mu dovu čini i trajne sadake.“

„Razboriti znadu, da se naukom može koristiti i na taj način, da se ostavi sadaka pomoću koje bi nauku mogli sticati sinovi siromašnih dobrih Ijudi. Prema tome sahibija hajrata i vršilac dobrih djela sa iskrenom namjerom, plemeniti i presretni dobročinitelj koji stiče dobra i traži džennet i visoke stepene Muslihul-milleti ved-din el Hadži Mustafa b. Ishak tražeći sevab sebi i svome ocu i lijep spomen sebi i svojim predima i potomcima, kada je svijetlom spoznaje obradovao svoj vid i htio da na vijeke ostane njegov spomen, palo mu je na um da podigne jednu džamiju u kojoj će se obavljati namazi koji su vjerska dužnost. Tada mu je na uho njegove pameti doviknuto: 'Ko u ime Boga sagradi džamiju, Bog će njemu u džennetu podići kuću', te je od svog najboljeg imetka i najhalalnijeg posjeda uvakufio, s namjerom da steče lijep završetak života i budući svijet, svoj imetak, posjed i sve što je bilo u njegovoj ruci do ovog uvakufijenja, a to je: 29 dućana, od kojih se osam nalazi u čaršiji sabljara u gradu Sarajevu, šest blizu zavije Turna-dedetove, devet blizu merhum Firuzbegova hamama i pet u vrelu Ajas pašinu, čije su granice poznate i označene u hudžetima kupovanja...“

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:

Pripremila: A. Rovčanin/ BNN.BA

BNN.BA