Crkva sv. Josipa, nacionalni spomenik u centru Sarajeva

"101.MEDIJSKA PRIČA O NACIONALNIM SPOMENICIMA U SARAJEVU"

Crkva sv. Josipa, nacionalni spomenik u centru Sarajeva

27.12.2017 - 12:34
Ostalo

Historijska građevina – Crkva sv. Josipa,  neoromanička rimokatolička bogomolja, smještena je u centralnom dijelu grada Sarajeva, na Marijin-dvoru. Ovaj dio grada se za vrijeme vladavine Osmanlija nazivao Gornja Hiseta. Uspostavljanjem austrougarske uprave u Sarajevu, područje Marijin-dvora doživljava svoju odlučujuću transformaciju.  U periodu između dva svjetska rata, kada je izgrađena crkva sv. Josipa, Marijin-dvor je već izgrađen i važan dio grada, na čijem se prostoru nalaze građevine koje predstavljaju važno naslijeđe iz austrougarskog perioda...

Crkva svetog Josipa rađena je prema projektu češkog arhitekta Karla Paržika iz 1935. godine, a podaci pokazuju da je ideja o izgradnji ove crkve starija barem dvije decenije od datuma početka njene izgradnje. Arhitekt Anton Moller iz Warnsdorfa u Češkoj navodi 1918. godine, u svom spisku projekata koje je uradio za katoličku crkvu u BiH, da je izradio tri različite varijante projekta za crkvu sv. Josipa u Terezija ulici u Sarajevu

Odbor za gradnju crkve osnovan je sredinom 1933. godine. Krajem iste godine osnovano je i „Društvo sv. Josipa“ sa ciljem da se prikupi dovoljno sredstava za izgradnju crkve. Iste godine kupljeno je zemljište za izgradnju na području Marijin-dvora i već se razmišljalo o detaljima vezanim za izradu konačnog idejnog rješenja.

Na poziv tadašnjeg nadbiskupa Šarića, tokom novembra 1933. godine u Sarajevo dolazi bečki arhitekt Otto Schottenberger radi dogovora oko projekta. 

Poziv stranom arhitekti, bez konkursa i bez prethodnog pokušaja angažovanja arhitekte sa tadašnjih jugoslovenskih prostora, izazvao je oštre reakcije strukovnog Udruženja jugoslovenskih inženjera i arhitekata – Sekcija Sarajevo. Održan je protestni skup, usvojena upozoravajuća rezolucija podržana od strane kolega iz Sekcije Zagreb.

Da bi prekinuo polemike, nadbiskup je bio prisiljen da odbije projekt bečkog arhitekte i zadatak izrade idejnog rješenja, tokom marta mjeseca 1935, povjerava sarajevskom projektantu A. Lovrenčiću.

U ljeto 1935. godine, slovenački arhitekt Josip Plečnik, na nagovor svog prijatelja fra I. Markušića, radi idejno rješenje iste crkve, koje predviđa centralnu podkupolnu građevinu sa izbočenim pravougaonim svetištem. Odluku o projektu donio je nadbiskup dr. Ivan Šarić iste 1935. godine. On je u Sarajevo iz Vatikana donio projekat crkve čija je gradnja bila predviđena na periferiji Rima. Nacrte je proslijedio Karlu Paržiku koji dobija zadatak da preradi originalni projekat. Ubrzo nakon toga, 1936. godine počinje gradnja, koja se završava 1939. godine.

Šesnaestog augusta 1936. godine započeta je gradnja postavljanjem kamena temeljca, a sve pod nadzorom Paržikovog sina, građevinskog inženjera Marijana Paržika. Rukovodilac gradilišta je bio ovlašteni graditelj Vinko Doutlik, inače sarajevski poduzetnik. Tada je regulisana i ulica istočno od crkve, koja danas nosi naziv Herceg Stjepana. U ovoj ulici sagrađene su nadbiskupske zgrade, odnosno župni ured i župni stan, koji svoje mjesto ne mijenjaju do danas.

Crkva biva konačno posvećena 31. marta 1940. godine, na blagdan Bijele nedjelje. Od tada, pa do danas djeluje kao župna crkva čiji je pokrovitelj  sveti Josip.

Tokom ratnih dešavanja u BiH (1992-95) ova historijska građevina je pogođena više puta jer je bila u neposrednoj blizini linije fronta. Oštećenja nisu bila takve prirode da bi se ozbiljno ugrozila konstrukcija crkve.

Od ostalih značajnih datuma vezanih za ovu crkvu, treba reći da su 1997. godine preneseni posmrtni ostaci nadbiskupa Ivana Šarića iz Madrida u kriptu koja se nalazi u prostoru podruma.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2008. godine historijsku građevinu – Crkva sv. Josipa na Marijin-dvoru u Sarajevu proglasila nacionalnim spomenikom.

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:

BNN.BA