Stećci i nišani na padinama Faletića svjedoci višereligijskog suživota u BiH

"101.MEDIJSKA PRIČA O NACIONALNIM SPOMENICIMA U SARAJEVU"

Stećci i nišani na padinama Faletića svjedoci višereligijskog suživota u BiH

14.11.2017 - 13:31
Ostalo

Naselje Faletići, na rubnom dijelu Sarajevu, u dokumentima se prvi put spominje u XII vijeku kao selo pod imenom Hvaletići. Historijski zapisi ističu da su u tom selu živjeli svećenici srednjovijekovne Crkve bosanske. Dok su stanovnici sela Faletići pripadali vjeri koja se u literaturi različito naziva, ponekada i poistovjećuje (bogumili, Crkva bosanska, patareni, katari) njihovi susjedi u selu Biosko su pripadali pravoslavnoj vjeri. Različita vjerska pripadnost nije im smetala da žive kao susjedi i da se međusobno pomažu. Tradicija dobrih susjednih odnosa zadržala se i kad su stanovnici Faletića prihvatili islam, a njihovi susjedi zadržali pravoslavnu vjeru.

Ovom suživotu i danas, toliko decenija kasnije, svjedoče kameni spomenici - niz stećaka i nišana na padinama Faletića.

Nekropola sa stećcima i starim nišanima u Faletićima pronađena je na platou ispod Savića brda, zajedno sa muslimanskim grobljem. Tu se nalazi 57 stećaka, 51 sanduk i šest sljemenjaka. Klesani spomenici danas su većinom utonuli, prevrnuti su i oštećeni. 

Na stećcima nisu pronađeni ukrasi, osim što su na pet sanduka vidljiva udubljenja – korita. Stećci su poredani u kosom nizu od sjevera ka jugu, orijentisani uglavnom u pravcu sjeverozapad - jugoistok. 

Uz samu nekropolu sa stećcima na groblju Faletići nalazi se dvadesetak starih nišana. Svi muški nišani su sa turbanom, a svi ženski nišani su u obliku stele. Niz starih nišana se završava jedinim nišanom sa natpisom iz 1921. godine.

U Prostornom planu BiH do 2000. godine nekropole sa stećcima sa područja općine Stari Grad Sarajevo se ne spominju, a ovo dobro nije bilo upisano ni u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike BiH.

Tek 2012. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika ovo historijsko područje - nekropolu sa stećcima i nišanima u Faletićima proglašava nacionalnim spomenikom. Tadašnjim uvidom u stanje utvrđuje se kako su - bujnom vegetacijom, korovom i travom, stećci i nišani izloženi ubrzanom propadanju

Nekropola nikada nije detaljnije istražena. Na Hreši, pola sata hoda od Faletić, također se nalazi nekropola stećaka, a stećaka ima i na Bukoviku i planini Ozren, sve u neposrednoj blizini Faletića.

Osim što su jedinstvene kulturno-historijeka pojave, stećci i nišani na padinama Faletića svjedoci su višereligijskog suživota u BiH. Mnogi autori koji desetljećima govore i pišu o životu u BiH složni su u jednom: koncept bosanstva počiva na suživotu različitih vjerskih tradicija i ima kapacitet da integriše ljude različitih etno-religijskih tradicija koji dijele isti geografski prostor. 

Najčešće se podsjeća na pisane riječi velikog hrvatskog književnog velikana i zasigurno jednog od najvećih umova tadašnje Evrope, Miroslava Krleže, koji je imao neobično veliko poštovanje i simpatije prema bosanskom čovjeku.

"Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike. Stećke..."

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:

BNN.BA