Zgrada SPKD "Prosvjeta", okupljalište značajnih intelektualaca bosanskih Srba u Sarajevu

"101. MEDIJSKA PRIČA O NACIONALNIM SPOMENICIMA U SARAJEVU"

Zgrada SPKD "Prosvjeta", okupljalište značajnih intelektualaca bosanskih Srba u Sarajevu

22.03.2018 - 13:39
Ostalo

Historijska građevina – Zgrada Srpskog kulturno-prosvjetnog društva „Prosvjeta“ (SPKD "Prosvjeta") u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašena je 2009. godine. Ova građevina sagrađena je 1911. godine prema projektu Miloša Miladinovića, dok su kiparski radovi tada povjereni kiparu Franji Rebhenu. Objekat danas ima stambenu i poslovnu namjenu, ali istovremno predstavlja i okupljalište značajnih intelektualaca koji se bave proučavanjem historije i života Srba. U redovima SPKD „Prosvjeta“, od njenog osnivanja bili su i Petar Kočić, Aleksa Šantić, te niz drugih bosanskih Srba koji su iza sebe ostavili značajan doprinos u oblastima obrazovanja, nauke, kulture, književnosti, filozofije... 

Od dolaska austrougarske vlasti 1878. godine, na području Bosne i Hercegovine potaknuta je i intenzivirana afirmacija nacionalne svijesti, posebno sa procesom industrijalizacije. U procesu modernizacije političkog života, u Sarajevu je nakon 1878. godine osnovano nekoliko kulturno-prosvjetnih društava. Osnovni cilj kulturno-prosvjetnih društava bio je pomaganje sirotinje, učenika te prosvjećivanje naroda. 

Od 1892. godine djeluje Jevrejsko kulturno - prosvjetno društvo „La Benevolencija“ koje za osnovni cilj ima školovanje omladine. Godine 1902. osnovano je Hrvatsko društvo za namještanje djece u zanate i trgovine koje nakon ujedinjenja s sličnim mostarskim društvom od 1907. godine djeluje kao „Napredak“.

Zemaljskoj vladi u Sarajevu 20. decembra 1901. godine grupa intelektualaca uputila je molbu za osnivanjem društva „Prosvjeta“ s ciljem da materijalno pomaže učenike i studente, te prosvjećuje narode u Bosni i Hercegovini, navodi se u elaboratu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini. 

Proglasom od 27. jula 1902. godine osnivači društva, njih 29, pozivaju narod da prihvati djelovanje društva naglašavajući da su se uslijed razvoja nauke i kulture promijenile i društvene prilike, što zahtijeva nove oblike udruživanja.

„Prosvjeta“ – prosvjetno i kulturno društvo Srba u Bosni i Hercegovini osnovano je 18. augusta 1902. godine. Osnovni zadatak društva je da pomaže napredak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini na prosvjetnom i kulturnom polju. Osnovni zadatak društvo će realizirati kroz: pružanje materijalne pomoći Srbima đacima iz Bosne i Hercegovine, koji uče u srednjim, zanatlijskim i visokim školama; osnivanje i potpomaganje srpskih škola u Bosni i Hercegovini; osnivanje i pomaganje večernjih škola za šegrte i ženske stručne škole; širenje prosvjete u narodu osnivanjem biblioteka, poučnim knjigama, listovima i popularnim predavanjima; širenje higijene u narodu osnivanjem društava za čuvanje narodnog zdravlja, osnivanjem gimnastičkih, antialkoholističkih društava; osnivanje srpskih zemljoradničkih zadruga i srpskih zemljoradničkih škola; pružanje materijalne pomoći mladićima Srbima iz Bosne i Hercegovine, koji se odaju valjanim zanatima ili hoće da se usavrše u zanatu.

Organizaciju društva činili su: Glavni odbor u Sarajevu, poodbori, povjerenici i članovi „Prosvjete“.

U prvih deset godina (1902 – 1912) prosvjetnim i kulturnim djelatnostima društva upravljalo je pet predsjednika: Risto Hadži Damjanović, dr. Đorđe Vasiljević, Šćepan Grđić, dr. Milan Srškić i dr. Kosta Krsmanović.

Od svog osnivanja do ukidanja kulturno-prosvjetne djelatnosti nakon Drugog svjetskog rata, 1949. godine „Prosvjeta“ je okupila niz značajnih intelektualaca: Petar Kočić, Aleksa Šantić, Jovan Dučić, Pero Slijepčević, Grigorije Petrov, Jovan Cvijić, Đorđe Pejanović, Šćepan i Vasilj Grđić, Stevo Kaluđerćić, Risto Besarević, Dušan Kecmanović, Vladimir Ćorović, Adelina Paulina Irbi, Marko Marković, Đorđe Pejanović, Nedo Zec. 

U sklopu izdavačke djelatnosti pod okriljem „Prosvjete“ pokrenuto je izdavanje nekoliko značajnih publikacija. Od 1905. godine izlazi Prosvjetin Kalendar koji svojim sadržajem i mnoštvom priloga iz različitih oblasti doprinosi prosvjećivanju širih slojeva naroda.

Ime Prosvjetenosi i drugi list za narodno prosvjećivanje koji izlazi kao mjesečnik od 1. januara 1907. godine do početka Drugog svjetskog rata. Časopis za kulturni i zabavni život „Prosvjeta“, prvi put izdat 1914. godine, do potpunog ukidanja nakon Drugog svjetskog rata, objavljen je pet puta. Pored ovih publikacija, „Prosvjeta“ uređuje i almanah (prvi broj izlazi 1918), zatim „Glasnik“ (1922), ediciju „Knjiga za narod“ (pokrenutu 1921), Čitanku (1932), izdavanje različitih knjiga u okviru „Prosvjetine“ biblioteke (pokrenuta u vrijeme Prvog svjetskog rata).

Važan segment Prosvjetinog djelovanja u periodu od 1902. do 1949. godine čini organiziranje časova za nepismene i osnivanje Centralne biblioteke i drugih biblioteka u isturenim odjelima Društva.

U periodu između 1911. i 1914. godine izgrađene su zgrade kulturno-prosvjetnih društava „Napretka“ (1912 – 1913), „La Benevolencije“ (1912 – 1914) i „Prosvjete“ (1911). Navodeći osnovne karakteristike izgrađenih zgrada kulturno-prosvjetnih društava u Sarajevu, Ibrahim Krzović napominje: „Ne samo kroz njihovu izgradnju i obezbjeđenje uslova rada nego i oblikovanjem i reprezentativnošću težilo se afirmaciji nacionalne svijesti. Ovakve zgrade trebale su da posluže njegovanju nacionalnih, kulturnih tradicija i da budu vidljiv znak izborne vjersko – nacionalne autonomije.“ 

Zgrada je nastala zbog širenja kulturne i prosvjetne djelatnosti, kao i većeg broja poslova i članova. Stoga se ukazuje potreba za izgradnjom zgrade koja bi bila sjedište kulturno-prosvjetnog društva „Prosvjeta“. Godine 1910. izrađen je i prihvaćen projekat koga, kako smo to ranije naveli, potpisuje Miloš Miladinović. U različitim izvorima zabilježena je aktivna graditeljska djelatnost ovoga projektanta u periodu od tridesetak godina. Period najveće graditeljske aktivnosti je prvo desetljeće XX vijeka kada je podignuta i zgrada „Prosvjete“. Miloš Miladinović završio je Srednju tehničku školu u Sarajevu (1896/97) te s tom kvalifikacijom nije imao ovlasti projektirati zgrade više od jednoga sprata. To je djelimično potvrda stava profesora Krzovića i Kurte, da je u Miladinovićevom ateljeu bilo zaposleno nekoliko arhitekata.

Kad je u pitanju vlasništvo nad objektom, zgrada je sagrađena na mjestu kuće s kućištem i dvorištem koja je 1886. i 1887. godine upisana kao vlasništvo Mare i Koste Petrovića. Godine 1907., prema podacima iz izvoda iz katastra, na osnovu kupoprodajnog ugovora, uknjiženo je pravo vlasništva (1/1) na Društvo „Prosvjeta“. U istom dokumentu, nakon podatka o izgradnji objekta 1911. godine, nalaze se podaci o promjeni vlasništva koje je izvršeno na osnovu naredbe ministarstva NDH, u kojoj se kao vlasnik 1942. godine uknjižuje NDH. Godinu dana kasnije, na osnovu rješenja MUP-a NDH, kao vlasnik se upisuje Glavni savez staleških i drugih postrojbi u Zagrebu.

Nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata ponovo dolazi do promjene vlasnika. Naime, 1957. godine brišu se prethodni upisi te se na osnovu plenuma Glavnog odbora „Prosvjeta“ od 26. marta 1949. godine uknjižuje vlasništvo na Savez kulturno- prosvjetnih i kulturno-umjetničkih društava Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Zgrada je danas vlasništvo SRPSKOG PROSVJETNOG I KULTURNOG DRUŠTVA “PROSVJETA” SARAJEVO. 

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:

Pripremila: A. Rovčanin / BNN.ba

BNN.BA