Mr. sc. Zilha Mastalić-Košuta: Presude Haškog tribunala imaju historijski značaj

Historičarka i viša stručna saradnica Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu za BNN.BA

Mr. sc. Zilha Mastalić-Košuta: Presude Haškog tribunala imaju historijski značaj

19.12.2017 - 12:58
Intervjui

Mr. sc. Zilha Mastalić-Košuta, historičarka, viša stručna saradnica Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u intervjuu za BNN.BA govorila je o presudi u predmetu „Prlić i drugi“, kao i značaju presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Presuda je važna radi utvrđivanja konkretnih izvršilaca, zločina koje su počinili kao i  kvalifikacija izvršenih zločina u jednom historijskom periodu. Predstavljaju doprinos međunarodnoj pravdi i doprinos utvrđivanju činjenica na prostoru Bosne i Hercegovine vezanim za počinjene zločine, pored ostalog, istakla je  Mastalić-Košuta u razgovoru za BNN.BA. 

BNN.BA: Šta u historijskom kontekstu znači presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u predmetu „Prlić i drugi“ ?

Mr. sc. Zilha Mastalić-Košuta: Presuda u predmetu „Prlić i drugi“, kao i druge presude Haškog tribunala imaju historijski značaj. Presuda je važna radi utvrđivanja konkretnih izvršilaca, zločina koje su počinili kao i  kvalifikacija izvršenih zločina u jednom historijskom periodu. Predstavljaju doprinos međunarodnoj pravdi i doprinos utvrđivanju činjenica na prostoru Bosne i Hercegovine vezanim za počinjene zločine. S tog aspekta sudska presuda je veoma važna. S druge strane za historičare sudske presude predstavljaju jedan dokument i izvor više na polju daljnjeg istraživanja.

BNN.BA: Prema Vašem mišljenju, zašto se i pored toliko dokaza i suđenja pred jednim tako ozbiljnim sudom kao što je ICTY presude negiraju, a često i veličaju ratni zločinci. To se dešava i u BiH, ali i u susjednim zemljama.

Mr. sc. Zilha Mastalić-Košuta: Sudski procesi vođeni pred ICTY su uglavnom dugotrajni kontinuirani sudski procesi, uz korištenje obilja građe i svjedoka, sa detaljnim analizama okolnosti i događaja u kojima su učestvovale osobe za koju se postupak vodi. Dokumenti koje prihvati ICTY u svojim predmetima prošli su sve sudske valorizacije i kvalitetnu provjeru, te ih je potrebno, uglavnom, smatrati relevantnim i vjerodostojnim izvorima. Na primjer, u predmetu Prlić i drugi usvojeno je 9.872 dokumenta i ispitano 320 svjedoka, što samim time pokazuje ozbiljnost i kvalitet vođenja ovog postupka.

Primaran uticaj u tome imaju današnje vodeće političke elite, koje bi trebale osuditi takve retrogradne pojave oko negiranja i glorifikacije zločina i zločinaca. Trebaju osuditi politiku, njene vođe i protagoniste tog historijskog perioda.

U međunarodnom pravu je negiranje zločina i veličanje zločinaca u skladu sa ideologijom, politikom i praksom fašističkih država. Svi koji negiraju zločine koji su počinjeni i utvrđeni-učestvuju u zločinu.

BNN.BA: Smatrate li da bi trebali imati više podrške u radu?Da li smatrate da bi društvo  trebalo izvući određene pouke i na osnovu presuda ICTY, ali i domaćih sudova, krenuti u budućnost i tretirati prošlost na osnovu činjenica, a ne mitova?Ima li zloupotrebe religije u tome?

Mr. sc. Zilha Mastalić-Košuta: Smatram da je podrška veoma važna u radu na polju istraživanja određenih historijskih događaja i pojava, posebno u dijelu o istraživanju tema poput rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995.

Današnje političke elite zarad vlastitih interesa koriste prošlost i mitove kao mobilizirajuće sredstvo, svjesno manipulišući činjenicama. Sve dok u tome vlada masovnost onih koji ih podržavaju, napredak je minoran. Svjesno se uključuje i uloga religije, gdje vrlo često dolazi do međusobne simbioze. One vjerske zajednice koje su vidjele mogućnost popravljanja i uspostave vlastitih društvenih pozicija uključile su se u etnocentrički projekat političkih elita, čime se uspostavila čvrsta veza religije sa nacionalnim ciljevima.

Po pitanju osuđenih ratnih zločinaca društvo bi trebalo imati jedinstven stav. Svaki zločinac treba biti tretiran u društvu na način da bude sklonjen na marginu društva i izopćen iz svoje zajednice.

BNN.BA: Šta nakon zatvaranja Tribunala?

Mr. sc. Zilha Mastalić-Košuta: Nakon zatvaranja, vršenje određenih funkcija ICTY preuzeće međunarodni rezidualni mehanizam. Osnovan je još 2010. godine od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) upravo sa namjerom da bude nastavak ICTY nakon zatvaranja. Međunarodni rezidualni mehanizam završit će započete procese, poput konačnih presuda u predmetima Karadžić, Mladić, te nastaviti postupak kojim je Žalbeno vijeće zatražilo da se ponovi suđenje u predmetu Simatović-Stanišić, u kojima je utvrđeno da je došlo do pogrešne primjene prava po svim tačkama optužnice.

Daljnje ovlasti navedenog rezidualnog mehanizma su mnogostruke, a one se odnose i na suđenja za provođenje žalbenog postupka i obnovljenog suđenja, koja smo već naveli, ali i nepoštovanje suda, davanje lažnog iskaza, ustupanje predmeta nacionalnom pravosuđu, zaštiti svjedoka i žrtava, nadzor nad izvršenjem kazni te pomilovanjem i ublažavanjem kazni i drugo.

Daljnje sudske procese u vezi ratnih zločina nastaviće i domaći sudovi.

BNN.BA: Kakve su šanse za reviziju presude hrvatskoj šestorici, osuđenoj pred Haškim sudom na visoke zatvorske kazne zbog zločina nad Bošnjacima tokom agresije na BiH?

Mr. sc. Zilha Mastalić-Košuta: Da bi se moglo krenuti u reviziju presude, potrebno je doći do novih dokaza, ključnih dokaza koji do tada nisu bili poznati ni sudu niti strani koja traži reviziju i koji bi mogli promijeniti već utvrđene i dokazane činjenice kroz Predmet Prlić i dr., utvrđene dugogodišnjim radom u ovom postupku i ugrađenim u prvostepenoj i nedavno i drugostepenoj presudi. Potom reviziju presude mogu pokrenuti samo strane u postupku, dakle Tužilaštvo i odbrana. Vidimo da i vrhunski stručnjaci pravne struke ističu da su šanse ili vrlo male ili da one ne postoje.

Nakon drugostepene presude u navedenom predmetu mišljenja sam da se umnogome revizija koristi u svrhu manipulacije prvenstveno od strane političkih elita, iz nama poznatih razloga, svjesno obmanjujući javnost i zbog uzburkavanja nacionalnih osjećaja.         

BNN.BA: Znamo koliko zločina nije procesuirano, ali ni istraženo. Potrebno je istrajati u ovom procesu kako nam se ne bi više nikada ponovilo. Vaš stav?

Mr. sc. Zilha Mastalić-Košuta: Mnogo zločina nije procesuirano niti istraženo, što samim time pokazuje i dokazuje opseg izvršenih  zločina u Republici Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. Vrlo je teško i procesuirati sve zločine, a jedan je od razloga što za određene zločine ne postoje živi svjedoci koji bi govorili o njima, ili s druge strane imamo ljude koji se odlučuju na šutnju te se na taj način istina prešućuje, sjećanja potiskuju a činjenice bacaju u zaborav.

Postoji i zakazivanje određenih institucionalnih aparata, kroz spore procese ili određene nagodbe sa izvršiteljima ili naredbodavcima zločina i drugo. Svi zločini nisu procesuirani i iz razloga što sudovi tretiraju određeni broj zločina na kojima mogu temeljiti i dokazati određene kvalifikacije izvršenih zločina. U procesu protiv komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Stanislava Galića u optužnici je tretirano 5 od 119 masovnih ubistava u Sarajevu. Je li to znači da se ostali zločini, ako bi se vodili samo sudskim presudama, nisu dogodili?? Daljnje istraživanje rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995. treba prepustiti historičarima. Sudska presuda je iz ovih navedenih razloga samo jedan od izvora.

BNN.BA: Na čemu trenutno radite?

Mr. sc. Zilha Mastalić-Košuta: Zadnjih nekoliko godina radim na istraživanju političkih i vojnih događaja u Hercegovini u periodu 1992-1995, sa akcentom na grad Mostar.

 

AUTOR: Dževad ĆESKO / BNN.BA​

 

Izvor: 
BNN.BA