spomenik

Hadži Sinanova tekija - jedan od najljepših spomenika osmanlijske arhitekture u Sarajevu

18.02.2018 - 14:37

Derviški redovi ili tarikati su se u islamskom svijetu pojavili početkom trećeg stoljeća po hidžri (kraj 9. i početak 10. stoljeća), a njihova osnovna dogma krije se u teoriji kako nije moguće spoznati Boga putem nauke i vjere, već samo čežnjom za Njim i Njegovom blizinom. Pojava derviša usko je vezana za razvoj islamskog misticizma i filozofije. 

Kinoteka BiH: Od prvog Radničkog doma na Balkanu do čuvara neprocjenjivog filmskog blaga

16.02.2018 - 12:32

Od 1879. godine, na samom početku austrougarske vladaine na ovim protostorima, Sarajevo je osjetilo nagovještaje velikih urbanih, ekonomskih i društvenih promjena koje će uslijediti. Tako će se glavni grad BiH proširiti i uz najljepšu pritoku Miljacke - Koševski potok, gdje se vremenom formiraju i pogoni za proizvodnju piva.

Nacionalni spomenik BiH: Hotel Zagreb, simbol Sarajeva

13.02.2018 - 12:34

Ovo područje se za vrijeme osmanskog perioda zvalo Gornja Hiseta, a bilo je smješteno u Šejh Magribijinoj mahali, koja se nazivala i Carina. Krajem osmanskog perioda, polovinom XIX vijeka na području naselja počinju se graditi objekti koji svojim tehničkim i stilskim osobinama (zgrada stare Vojne bolnice) nagovještavaju prodor evropske historicističke eklektike.

Priča o Damić kući, nacionalnom spomeniku skrivenom u Radićevoj ulici

09.02.2018 - 13:30

Najveći broj projekata i izvedbi u periodu između dva svjetska rata pripada arhitekturi stambenih objekata. U ovom periodu u Sarajevu nisu građene nove urbane cjeline ili ulični potezi.

Muzička akademija u Sarajevu stara 125 godina: Nacionalni spomenik neprocjenjive vrijednosti

08.02.2018 - 13:53

Austrougarske vlasti poticale su razvoj kulturnih i obrazovnih institucija u Sarajevu u cilju podsticanja građanskog društva i stvaranja visoko obrazovane radne snage koja će odgovoriti potrebama moderne države.

U srcu Baščaršije samuju napušteni ostaci Firuz-begovog hamama

29.01.2018 - 13:32

O Feriz-begovom hamamu postoji jako malo podataka, a najviše njih je u istraživanjima bh. historičara Hamdije Kreševljakovića, koji bilježi da se Feriz-beg 1509. godine molbom obratio Vijeću umoljenih u Dubrovniku da mu pošalju adekvatne majstore za gradnju hamama, što ukazuje na to da tada nije bilo domaćih majstora za gradnju ove vrste.

Firuz-begov hamam spominje se u Čekrekčinoj zakladnici iz 1526. godine, a u jednom sačuvanom dokumentu zabilježen je iznos kirije koji je plaćen Firuz-begovom vakufu za iznajmljivanje hamama. Zakup je plaćen 6.600 akči, što je bilo znatno više od kirija za ostale hamame koji su bili u upotrebi u tom periodu. Razlog visine kirije nije ležao u veličini ili posebnoj opremljenošću već u izvanrednoj lokaciji hamama koji se nalazio u samom središtu sarajevske Čaršije.

Jedan od najvrijednijih objekata orijentalne arhitekture gotovo deset godina čeka na svoju obnovu

27.01.2018 - 20:06

Stambena građevinska cjelina Hadžišabanovića kuća u Sarajevu, u ulici Očaktanum, nalazi se u starom dijelu grada i sagrađena je sredinom 18. stoljeća. To koliko je ovaj objekat poseban govori i činjenica da je baš u ovoj kući snimljeno i nekoliko izuzetnih filmova kao što su "Miris dunja", "Azra" i "Valter brani Sarajevo".

Čović položio cvijeće na spomenik Franji Tuđmanu

13.01.2018 - 22:51

Čović je položio cvijeće na Tuđmanov spomenik sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem te splitskim gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom.

Stoljetne priče iz Gimnazijske ulice u Sarajevu: Iz njenih školskih klupa izašla su dva jedina bh. nobelovca

12.01.2018 - 14:37

Upravo zbog svog neobičnog sklada i jedinstvene energije koja prožima grad, Sarajevo su stoljećima pohodili mnogi neprijateljski namjernici. Ipak, uz duh kakav se rijetko gdje na svijetu osjeti, opstala su i najljepša arhitektonska zdanja u gradu na Miljaci.

Tako i danas u centru Sarajeva zubu vremena odolijeva najstarija i najočuvanija graditeljsku cjelinu školskih zgrada iz austrougarskog perioda. 

Careva ćuprija u Sarajevu: Nekad važan gradski most, danas oronuli spomenik

09.01.2018 - 13:03

Careva ćuprija smještena je između Šeher-ćehajine i Latinske ćuprije, a neposredno uz kompleks Careve džamije i Isa-begove banje.

Godina 1462., kada je napisana vakufnama Isa-bega Ishakovića, smatra se godinom kada se Sarajevo počinje razvijati kao urbano mjesto. Tada Sarajevo postaje utemeljen grad koji se tokom 15. i 16. stoljeća razvija dolinom Miljacke.