ANALIZA: Ko bi sve mogli biti kandidati za Predsjedništvo BiH

SDP, BPS, SBB, SDA, Nezavisni blok u utrci za Predsjedništvo BiH

ANALIZA: Ko bi sve mogli biti kandidati za Predsjedništvo BiH

10.10.2017 - 12:57
Politika

BNN donosi analizu mogućeg uspjeha na izborima već poznatih i potencijalnih kandidata za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, te šta je moguće da će se dogoditi ako sve stranke daju svog kandidata...

Kandidaturu za člana Predsjedništva BiH do sada je najavio predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, te predsjednik novoosnovane stranke ili kako ga nazivaju Nezavisnog bloka, Senad Šepić. SDA još uvijek nije saopćila ime svog kandidata, iako se špekuliše o dva imena: Denis Zvizdić i Adil Osmanović. SDP, također, nije saopćio da li će podržati kandidaturu Željka Komšića ili će, 'pak, kandidovati Denisa Bećirovića ili Nermina Nikšića za člana Predsjedništva BiH. BPS, također, još uvijek šuti da li će ići u utrku za Predsjedništvo BiH, a kao mogući kandidati, ukoliko krenu, spominju se, svakako predsjednik BPS-a Sefer Halilović ili, 'pak, član Predsjedništva BPS-a  Semir Halilović. Također, za očekivati je da Građanski savez, iako mlada stranka i bez parlamentarnog prisustva, da svoje ime za kandidata za člana Predsjedništva BiH što bi, vjervoatno, ponovo mogao biti Emir Suljagić ili Reuf Bajrović, jer ovaj dvojac nije našao zajednički jezik sa SDP-om i DF-om.

Jedno je sasvim sigurno: Pobjednika u utrci za Predsjedništvo BiH neće odrediti sami izbori, već upravo "menadžerisanje" prije izbora putem isticanja kandidatura od kojih neće svaka imati za cilj da pobijedi već da, upravo, nekome drugom omogući ili onemogući pobjedu na izborima.

Svaki novi izborni ciklus, donosi novi pad praga glasova sa kojim se postaje član Predsjedništva BiH. Nekada je za ovu pobjedu bilo potrebno 300.000-350.000 glasova, potom 250.000, da bi na posljednjim izborima i ovaj prag bio smanjen. Novi član Predsjedniuštva BiH, kojeg će birati građani Federacije BiH, mogao bi to postati sa nešto više od 150.000 glasova zavisno od količine kandidata koji se budu kandidovali.

Nakon osam godina kandidovanja za člana Predsjedništva BiH, iz reda Hrvata, SDP se vratio na "bošnjačku stazu" i prošle izbore je kandidovao kandidata koji je utrkivao za bošnjačke glasove. Isti scenarij bi se, prema informacijama koje BNN ima iz vrha SDP-a, mogao ponoviti i u ovom izbornom ciklusu, a mogući kandidati bili bi Denis Bećirović ili, čak, Nermin Nikšić. Ipak, vrlo je vjerovatno da će to biti Bećirović, jer SDP tradicionalno bježi od prilike da svog predsjednika stranke kandiduje za Predsjedništvo BiH čime, zapravo, u startu pokazuje manjak hrabrosti da igra na velikom terenu. Bećirović je već osam godina član Parlamenta BiH, poznat po predlaganju raznih vrsta deklaracija koje jesu dobre za državu BiH ali su, jednako tako, nemoguće za usvajanje zbog entitetskog glasanja. Bećirović nema prljavu političku karijeru ali će mu, ako uđe u ovakvu utrku, nedostajati "bošnjačkog šmeka" kao i podrške drugih stranaka da uspije u ovom poduhvatu jer SDP, tradicionalno, ne dobija izbore za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

S druge strane, Nermin Nikšić ima manje harizme i ugleda nego li Denis Bećirović, jer je Nikšića itekako stajala funckija premijera Vlade Federacije BIH nakon koje je postao prilično nepopularan u širim narodnim masama a pogotovo nakon afera "zapošljavanje brata u Autoceste Federacije BIH", "manjak centimetara na autocesti", "stan u istoj zgradi gdje su smještene insitucije FBiH" itd.

Nikšić, kako saznaje BNN.BA, nema hrabrosti za ovakvu vrstu kandidature te bi, ipak, na ovaj put volio ispratiti nekoga iz Tuzle, Bećirovića ili čak Jasmina Imamovića čime bi se, u slučaju mogućeg njihovog neuspjeha, riješio jake tuzxlanske struje SDP-a koja mu je svojevrstan oponent centralizmu unutar SDP-a.

Bez međusobnog dogovora SDP-a, DF-a pa i mlađahnog GS-a, ljevica nema gotovo nikakvu šansu da pobijedi u utrci za Predsjedništvo BiH ali je, također, začuđujuće da ove "lijeve" stranke nisu otvorile dijalog sa strankama centra sa kojim bi, možda, mogli napraviti veliki politički "deal". No širina je, ipak, nešto što je uvijek nedostajalo SDP-ovoj politici još od vremena Zlatka Lagumdžije.

Kada su u pitanju kandidati SDA, oni su još uvijek u tajnosti, jer bratoubilački politički rat unutar SDA traje u punom jeku i bilo čije isticanje kandidature bilo bi ravno potpisivanju političkog samoubistva unutar ove stranke. Zato treba biti vrlo oprezan sa isticanjem imena Denisa Zvizdića kao mogućeg kandidata SDA za Predsjedništvo BiH jer prerano isturanje njegovog imena nije mu donijelo ništa dobro, naprotiv dobio je seriju napada i već bi se mogao nazvati oštećenim kandidatom kojeg nije pametno izvesti u veliku utrku. Ipak Zvizdić unutar SDA ima kakav-takav klan sa kojim se bori da ostvari ovu svoju, očitu, ambiciju.

Drugi mogući kandidat SDA jeste Adil Osmanović koji je, gotovo, nestao iz javnosti i upravo zbog toga se može smatrati ozbiljnim kandidatom koji je pobjegao od medijskog "rešeta" ali i daleko od očiju SDA-ovog unutarstranačkoj klanskoj borbi u kojoj će svi učesnici biti manje ili više oštećeni u očima glasača.

Osmanović ima svoju bazu - manji bh.etnitet ali bi mogao dobiti podršku i od aktuelnog predsjednika SDA ali i tuzlanskog dijela SDA u kojem Osmanovićev brat igra jednu od važnih karika. Kako bi Osmanović ili Zvizdić prošli na izborima najmanje bi zavisilo od njih samih, a najviše od broja njihovih protivkandidata iz drugih stranaka te (ne)jedinstvu SDA. Ipak treba reći da ni Osmanović ni Zvizdić nisu popularne ličnosti ali to nije bio ni Siulejman Tihić kada je iz gotovo anonimnosti pobijedio Harisa Silajdžića 2002.godine. SDA više ne može računati na 200.000 glasova ali može na sigurnih 120-150.000 i redovni izborni inžinjering "nestalih kutija" i poništenih glasova SDA-ovih protivkandidata.

BPS još uvijek nije istakao ime svog kandidata za Predsjedništvo BiH. Na prošlim općim izborima to je bio lider ove stranke Sefer Halilović koji je osvojio 70.000 glasova i to preko stranke koja je bila izgubila svoju parlamentarnost na državnom i federalnom nivou. Upravo 70.000 Halilovićevih glasova sa tadašnjim BPS-om, dovoljno govori da bi danas Halilović itekako mogao imati jači rezultat s obzirom da se BPS vratio u vrh bh.politike, kadrovski ojačao te bi, uz podršku jedne do dvije stranke sa kojima BPS ima tradicionalno dobre odnose, Halilović mogao odnijeti oko 120.000 glasova samo iz baza BPS-a i dvije regionalne stranke. Halilović je kao probosanski patriota prihvatljiv glasačima koji su se razočarali u SDA, SBB i DF te bi i iz njihovih izbornih baza mogao odnijeti glasove pa bi ova kandidatura bila, sasvim sigurno, jedna od jačih na predstojećim izborima.

Iako iz BPS-a nema nikakve potvrde da li će i ko će biti kandidat ove stranke za Predsjedništvo BiH, nezvanično saznajemo da bi to mogao biti i član Predsjednišđtva BPS-a Semir Halilović koji ne bi mogao dobiti glasove kao Sefer Halilović ali bi, ipak, kandidatura Semira Halilovića mogla imati veliki eho u bh.javnosti i polučiti itekako dobar rezultat, jer se radi o obrazovanom, mladom i neukaljanom čovjeku koji je pokazao beskompromisnost oko državnih i suštinskih pitanja važnih za naše društvo. 

SBB je već kandidovao Fahrudina Radončića za Predsjedništvo BiH. To će biti Radončićeva treća kandidatura jer u prvoj, kada je bio najbliži, pa drugoj kada mu je falilo znatno više glasova, nije uspio ući u Predsjedništvo BiH. Radončić, treba kazati, više ni blizu ne uživa povjerenje građana Federacije BiH kao što je to bio slučaj 2010. ili 2014.godine. U međuvremenu Radončić je postao dio vlasti koju sa SDA-om obnaša dvije godine čime je postao partner stranci na čijoj je kritici izgradio SBB.

Da bi Radončić sada ušao u ozbiljnu trku za Predsjedništvo BiH trebala bi mu podrška najmanje još dvije stranke i samo tako bi njegova kandidatura imala kakav-takav smisao. Radončić čeka rezultat dogovora SDP-DF i vjerovatno navija da kandidat bude Željko Komšić čime bi se njemu, ali i BPS-u, otvorila vrata uzimanja glasova sa "lijeve strane".  DOk čeka epilog u drugim strankama, Radončić je svaki dan na gubitku kao saučesnik loše, stagnirajuće vlasti koju kritikuje, glasa poritv nje ali istu ne napušta i nakon obećanja da će nakon 2 godine, ako ne bude rezultata, istu napustiti.

Kandidaturu će, gotovo sigurno, isturiti i mlađahni Građanski savez koji mogu ponuditi ili Emira Suljagića ili Reufa Bajrovića. S obzirom da se radi o mladoj stranci nije realno očekivati ikakav ozbiljan rezultat ali je vjerovatnije da će se ova stranka utopiti u moru jakih kandidatura te da nema snagu za ovakvo ozbiljnu trku. Ipak Suljagić i bajrović, ako žele ojačati stranku, trebaju imati svog kandidata za Predsjedništvo BIH jer je to izlazak na veliki politički teren a kako to ovoj stranci treba, za očekivati je za će ključni dvojac GS-a istrčati na teren bez obzira na rezultat.

Na kraju, kandidat za člana Predsjedništva BiH bit će i predsjednik tek formiranog Nezavisnog bloka Senad Šepić. Iako je cijeli svoj život bio SDA-ovac, te je cijelu karijeru proveo na funkcijama kao kandidat SDA, Šepić će svoj politički projekat započeo kritikom SDA što je, prilično neukusno. Šepić će biti kandidat za Predsjedništvo BiH kako bi iz pepela pokušao oživjeti svoj politički projekat ali i kako bi "pomogao" da izbore za Predsjedništvo BiH izgubi SDA-ov kandidat i to će biti osnovna Šepićeva zadaća na predstojećim izborima.

Očito je da će ključni momenat koji će odrediti pobjednika predsjedničkih izbora u Federaciji BiH biti količina kandidatura koje će jedni drugima, vjerovatno umanjivati šanse ubiranjem glasova iz, zapravo, istih glasačkih bazena.

Ljevičari bi svojim "multikandidaturama" zapravo, vjerovatno, najviše pomogli SDA-u da pobijede u predsjedničkoj utrci, a upravo to su i uradili 2014. godine kada su 170.000 glasova bacili znajući da nemaju šansu za pobjedu posebno jer se ni onda ni danas nisu bili u stanju ujediniti. Sada SDP i DF nemaju ni blizu toliku snagu ali će njihove kandidature biti smetajuće pobjedi drugim strankama. Jedini način da se SDA skine sa predsjendičkog trona, bit će ujedinjenje stranaka centra (BPS, SBB, GS) pa i stranaka kao što su ASDA i upravo bi ovakav savez ili mogući dogovor mogao njihovog zajedničkog kandidata odvesti u Predsjedništvo BiH. Također, opcija je i da neke od ovih stranaka odustanu od svoje kandidature ali to je, već, malo vjerovatno. Utrka za Predsjedništvo BiH, a ono za pobjedu na ukupnim izborima, već je otpočela.

Redakcija BNN.BA

Izvor: 
BNN.BA