Pola vijeka od atentata na Martina Luthera Kinga

King ubijen u Memfisu

Pola vijeka od atentata na Martina Luthera Kinga

03.04.2018 - 10:49
Društvo

Prije 50 godina, u Memfisu, u američkoj saveznoj državi Tenesi, ubijen je Martin Luther King - borac za građanska prava i mir, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964. godine koji se i danas smatra jednim od najuticajnijih Amerikanaca svog vremena.

"Sanjam da će se Nacija jednoga dana podići i izgovoriti stvarni značaj onoga u što vjeruje: za nas bi trebalo biti razumljivo da su svi ljudi jednaki.“

„I have a dream“ je najpoznatiji govor Martina Luthera Kinga. Ovaj govor održao je 28. augusta u Vašingtonu pred oko 250 hiljada ljudi koji su demonstrairali protiv rasne diskriminacije. Martin Luter King je sedam godina prije toga počeo sticati popularnost kao borac za ljudska prava. 1957. godine  osnovao je Konferenciju južnjačkog kršćanskog vodstva (Southern Christian Leadership Conference, SCLC), organizaciju koja će postati srž pokreta za ukidanje segregacije bijelog i crnog stanovništva u južnim državama SAD.

Pokret se pri tome koristio marševima, demonstracijama, bojkotom i drugim nenasilnim metodama. Te metode su, zahvaljujući brutalnoj reakciji lokalnih vlasti zabilježenoj na televiziji, pokretu donijele velike simpatije od američke i svjetske javnosti.

Martin Luther King je preživio jedan atentat, često je napadan i više od 30 puta uhapšen.

Ovaj baptistički svećenik bio je nadareni govornik. U oktobru 1967. godine je Heinrich Grosse pratio govor Martina Lutera Kinga u Bostonu: „Veliki govornik, koji ima humora. On nije bio visok i upadljiv čovjek, ali je mogao govoriti u ime i bijelaca i crnaca koji su odrasli u siromašnim uvjetima, koji se nisu mogli školovati. To je bio njegov poseban talenat.“

King je za svoje zalaganje za nenasilje godine 1964. dobio Nobelovu nagradu za mir.

Njegov pacifizam je bio razlog zašto je on, kao jedan od najuticajnijih Amerikanaca svog vremena, prvi progovorio protiv rata u Vijetnamu. Njegovi stavovi su s vremenom evoluirali od borbe za zakonsku prema borbi za ekonomsku jednakost između crnačkog stanovništva i bijelaca u SAD, što ga je počelo privlačiti prema uvođenju socijalističkog poretka u SAD kao mogućem rješenju tog problema.

Martin Luther King je 4. aprila 1968 godine pao kao žrtva atentata na balkonu jednog motela u Memfisu. U govoru koji je održao toga dana kao da je slutio svoju smrt: „Kao i svaki drugi čovjek i ja priželjkujem dug život, ali o tome se ovdje ne radi. Želim samo provesti volju božiju. On je mi je dozvolio da kročim na brijeg. Vido sam obećanu zemlju. Možda sa vama neću tamo dospjeti ali vam želim reći da će mo mi kao narod dospjeti u obećanu zemlju.“

Počinitelj atentata na Martina Lutera Kinga, "sitni" kriminalac James Earl Ray je priznao zločin i bio osuđen, ali su s vremenom neki novootkriveni detalji i Rayovo povlačenje priznanja dali materijal za razne teorije zavjere.

Tako se još vjeruje da je američki FBI bio umiješan u ubistvo. Rođendan Martina Luthera Kinga se od 1977. slavi kao nacionalni praznik u SAD-u.

Izvor: 
BNN.BA