Miovčić: BiH mora razvijati mala i srednja preduzeća

Izvršna direktorica Vijeća stranih investitora (FIC) BiH

Miovčić: BiH mora razvijati mala i srednja preduzeća

10.09.2016 - 10:13
BiH

Uprkos negativnim indikatorima kao što su politička nestabilnost, korupcija, problem izvršenja sudskih odluka, visoka nezaposlenost i manjak stručne radne snage, činjenica je da Bosna i Hercegovina svojim potencijalima pruža dovoljno uslova za uspješno poslovanje kompanija. U narednom periodu očekujemo reformu u oblasti korporativnog prava u skladu sa standardima Evropske unije i zahtjevima globalnog tržišta, donošenje adekvatnog zakonodavnog okvira u oblasti koncesija i javno-privatnog partnerstva, korigovanje poreske politike radi podsticanja rasta realnog sektora, i na kraju aktivnosti u pogledu jačanja vladavine prava.

Izjavila je izvršna direktorica Vijeća stranih investitora (FIC) Bosne i Hercegovine Sanja Miovčić. 

Naglašava da prema dostupnim izvještajima Centralne banke, Agencije za statistiku BiH, kao i kvartalnim ekonomskim izvjestajima odjela Istraživanja i savjetovanja Raiffeisen Bank d.d., BiH bilježi ekonomski rast i pozitivne pomake.

"To je naročito primjetno ako se uporedi neto priliv direktnih stranih investicija, koji su u prvom kvaratalu 2016. iznosili 145,3 miliona KM što je značajno povećanje u odnosu na isti period 2015. kada su ulaganja iznosila 22,5 miliona KM. Također, dostupni makorekonomski indikatori već ukazuju na pozitivan ekonomski scenarij u 2016. te vjerujemo da će bh. ekonomija nastaviti da jača do kraja godine vođena pozitivnim kretanjima u kategorijama BDP-a, izvoza i povećanja ulaganja", istakla je Miovčić.

Investicije se, kaže Miovčić, najviše vežu za energetski sektor s obzirom na to da je nekoliko ugovora za izgradnju elektroenergetskih objekata već potpisano kao što su vjetropark Podveležje, Hidroelektrana "Vranduk" i Termoelektrana "Tuzla".

"U naredne tri godine očekuje se da će BiH nastaviti s pozitivnim trendovima i ostati na putu kontinuiranog ekonomskog oporavka. Uslovi za ovakav scenarij su naravno nastavak strukturalnih reformi i privlačenje investicija baziranih na političkoj stabilnosti zemlje", kaže izvršna direktorica FIC-a.

Nažalost, ističe, u 2015. strana direktna ulaganja su iznosila 476,7 miliona KM,a što predstavlja smanjenje od 38,9 posto u poređenju s 2014. godinom.

"Rast industrijske proizvodnje u 2015. smatra se izuzetno povoljnim s obzirom  na to da je više od dva puta  veći od prosječnog rasta ostvarenog u periodu 201.1-2015. godina. Generator rasta industrijske proizvodnje u 2015. je svakako prerađivačka industrija, ukoliko rast posmatramo prema područjima djelatnosti, i ona je u odnosu na prethodnu godinu snažno porasla. Rast proizvodnje u ovim djelatnostima pozitivno se odrazio na rast izvoza. Također, uprkos zabilježenom padu investicija, na tržištu rada, mjereno administrativnim podacima, bilježi se smanjenje broja nezaposlenih i rast broja zaposlenih osoba", kazala je naša sagovornica.

Svjedočenja ili uspješne priče stranih ulagača potvrđuju da je Bosna i Hercegovina povoljna destinacija za strana ulaganja, te da treba biti optimističan u pogledu priliva direktnih stranih ulaganja u narednom periodu, stava je izvršna direktorica FIC-a. Očekivanja o povećanju nivoa stranih ulaganja bazirana su prije svega na daljem provođenju strukturalnih reformi, približavanju BiH Evropskoj uniji, mogućnostima za ulaganje, planu privatizacije strateških kompanija, izraženom interesu potencijalnih ulagača, kao i projektima koji su u fazi realizacije.

Na pitanje koji su najveći problemi s kojima se susreću strani investitori koji žele da ulože kapital u BiH, odgovor je kompleksna organizacija i način funkcioniranja države.

"Politička, ekonomska, administrativna, pravna i ostale podijeljenosti, neharmonizovanost poreza na nivou države, nedosljednost u primjeni brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti, predugo vrijeme i komplikovane procedure za ishodovanje potrebnih dozvola i ostala pitanja na koja Vijeće stranih investitora – Foreign Investors Council redovno ukazuje u svom izdanju "Bijela knjiga" od 2006. godine. Uočili smo da veliki problem predstavlja zapravo nepropisna i neujednačena implementacija zakona i drugih propisa, te često mijenjanje odredbi, što izaziva pravnu nesigurnost, koja je jedan od glavnih preduslova za uspješna ulaganja u zemlju. Čak i kada postoje dobra zakonska rješenja, vrlo često se ne provode u praksi, pa se i strani i domaći investitori i preduzetnici, ali i građani, svakodnevno susreću s problemima kada institucije počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti. Predvidivost poreznog okvira i politička stabilnost su od izuzetne važnosti, kako za potencijalne, tako i za investitore već prisutne u BiH", kaže Miovčić.

Što se tiče atraktivnih sektora za ulaganje, izvršna direktorica FIC-a navodi nekoliko grana: prehrambena industrija s naglaskom na proizvodnju organske hrane, zatim drvna i metalska industrija, IT tehnologije, turizam i građevinarstvo. Istraživanje koje je provelo Vijeće stranih investitora prošle godine objavljeno u publikaciji "Poslovni barometar" je ukazalo da su ključne prednosti BiH kao zemlje za ulaganja: potencijal domaćeg tržišta, geografski i strateški položaj, postojeći resursi i logistika, lak pristup sirovinama i drugim materijalima, te visokoobrazovani kadrovi po konkurentnim cijenama rada.

"Također, podaci ukazuju na to da je u BiH rast BDP-a veći od zemalja u okruženju, zaduženost manja nego u susjednim državama, privreda izvozno orijentisana, stabilna valuta, itd. Razvoj infrastrukture i poboljšanje standarda će svakako doprinijeti atraktivnosti ulaganja u BiH uz jasnu viziju ekonomskog razvoja, strategiju i promociju investicionih potencijala. Baza razvoja treba biti industrija, odnosno proizvodnja što zahtijeva dugoročno planiranje investiranja uz ulaganja u nove tehnologije i radnike", ističe Miovčić.

Kada su u pitanju države iz kojih je u 2015. najviše investiralo u BiH, direktorica Miovčić iznosi podatke da je na prvom mjestu Hrvatska, koju slijede Holandija, Turska i Luksemburg. Od država koje su investirale  više od 20 miliona KM tu su Austrija, Italija, Rusija i Kuvajt.

Prema ukupnim ulaganjima od 1994. do 2015. zemlja koja je investirala najviše u BiH je Republika Austrija s 1,3 milijarde eura, zatim slijede Srbija i Hrvatska s po 1,1 milion eura i Rusija s 502 miliona eura. 

Neke lokalne zajednice su uspješnije privukle strane investicije, i postoje mnogi pozitivni primjeri.

"Primjere uspješnih investicija koje su promovisale i uspješnost lokalne zajednice imamo naprimjer u Tešnju, Kaknju, Goraždu, Žepču, Gračanici, Tesliću, Brčkom, Bijeljini i još u nekim dijelovima BiH. Činjenica da se odnos lokalnih vlasti naspram realizacije poslovnih ideja u značajnoj mjeri promijenio i pokazuje odlične rezultate, te da postoji sve više dobrih primjera koji na to ukazuju, djeluje svakako ohrabrujuće i predstavlja primjer dobre prakse za druge jedinice lokalne samouprave u BiH. Lokalne vlasti su izuzetno važan partner poslovne zajednice i kvalitet njihove usluge, odnosno spremnost da se udovolji zahtjevima i potrebama investitora sa ciljem razvoja pojedine opštine su ključni faktori za realizaciju investicije i porast zapošljavanja lokalnog stanovništva. Velika je konkurencija i globalno i regionalno u privlačenju stranih investitora, te je neophodno stvoriti pozitivan ambijent i imati pripremljene investicione projekte kada se investitor odluči za ulaganje u BiH i odabere mikrolokalitet za realizaciju svoje poslovne ideje. Fokusom na promociju pozitivnih primjera, resursa i potencijala kojima BiH raspolaže i koji je realno čine atraktivnom destinacijom za investicije, ističe se spremnost za razvoj i napredak koji je izvjesniji s povećanjem priliva stranog kapitala", dodaje naša sagovornica.

Pitali  smo šta vlasti u BiH na svim nivoima trebaju uraditi da bi se popravila poslovna klima u BiH.

"Vlasti na svim nivoima bi trebale nastaviti na implementaciji reformskih ciljeva na koje su se obavezale entitetske vlade usvajanjem Reformske agende. U narednom periodu očekujemo reformu u oblasti korporativnog prava u skladu sa standardima EU i zahtjevima globalnog tržišta, zatim donošenje adekvatnog zakonodavnog okvira u oblasti koncesija i javno-privatnog partnerstva, korigovanje poreske politike u cilju podsticanja rasta realnog sektora, i na kraju aktivnosti u pogledu jačanja vladavine prava što je preduslov za uspješnu implementaciju Reformske agende",  kaže Miovčić.

Većina tačaka iz programa reformi, kaže, podudara se s oblastima koje su članice Vijeća stranih investitora obradile u novom 6. izdanju „Bijele knjige“, što je rezultat koordinisane saradnje Vijeća i institucija na svim nivoima vlasti u BiH. Cilj nam je da zajednički i sinhronizovano implementiramo ciljeve Agende na zadovoljstvo svih aktera, a ponajprije građana, realnog sektora i vlasti u BiH.

"U našem fokusu u ovoj i sljedećoj godini će svakako biti oblast poboljšanja poslovne klime i konkurentnosti, te oporezivanje. U ovom, kao i u prethodnim izdanjima "Bijele knjige" identifikovali smo aktuelna ključna pitanja-prepreke i predlažemo konkretne preporuke kojima bi se doprinijelo ubrzavanju postupaka registracije privrednih subjekata u registru i u poreznoj upravi, skratili rokovi za izdavanje različitih dozvola, provele reforme vezane za pitanja iz oblasti pravosuđa i izvršenja sudskih odluka s posebnim akcentom na nepotrebno odgađanje izvršnih radnji u izvršnom postupku, te procedure dodjele koncesija, i harmonizacije entitetskih propisa s propisima i direktivama EU. Bitno je istaći da su te preporuke vrlo lako tehnički rješive, što podrazumijeva da ne zadiru u bilo kakve nacionalne i političke interese ili u ustavna pitanja. Ovdje se radi o pitanjima od vitalnog ekonomskog interesa i napretka poslovnog ambijenta. "Bijela knjiga" je doprinijela utemeljenju Vijeća stranih investitora kao legitimnog predstavnika stranih investitora u BiH i glavnog partnera i sagovornika s predstavnicima vlasti i institucija, te nevladinih organizacija nadležnih za razvoj ekonomije i privlačenje stranih investicija. Postojanje zdravog i dinamičnog sektora malih i srednjih preduzeća predstavlja stabilan izvor novih radnih mjesta, povećanja zaposlenosti, kreiranja privrednog rasta i poreskih prihoda kroz doprinos smanjenju neformalne i sive ekonomije. Cjelokupna ekonomska politika države trebala bi biti usmjerena na razvoj malih i srednjih preduzeća", kazala je u razgovoru za Fenu izvršna direktorica Vijeća stranih investitora u BiH Sanja Miovčić.

Vijeće stranih investitora je neprofitna poslovna asocijacija koja predstavlja interese stranih kompanija u Bosni i Hercegovini. VSI je osnovan 2006. godine, a članovi dolaze iz različitih sektora, od metalske industrije, rudarstva, građevinarstva, preko pravnih i finansijskih usluga, do sektora energije, trgovine, bankarstva, telekomunikacija, proizvodnje hrane i pića, i mnogih drugih.

Izvor: 
Fena