Atik džamija u Ćivama kao središte vjerskog života

Nacionalni spomenik Tuzlanskog kantona

Atik džamija u Ćivama kao središte vjerskog života

16.12.2018 - 14:33
Ostalo

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika  je u martu 2018. godine, graditeljsku cjelinu – Atik džamija u Ćivama, Gornje Vukovije, općina Kalesija, proglasila je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Uz pomoć Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, u okviru projekta „Predstavljanja i afirmacije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine sa područja Tuzlanskog kantona u elektronskim i drugim aktuelnim medijima“, donosimo vam priču o Atik džamiji u Ćivama, kao središte vjerskog života... 

Atik džamija, Kalesija

U dugom periodu osmanske uprave Bosnom, od različitih sakralnih i profanih objekata i znamenitosti, po svojoj brojnosti ističu se džamije. Na području između starih gradskih naselja Tuzle i Zvornika, koji imaju veći broj džamija iz navedenog perioda, u nekoliko mjesta Gornje Spreče još od najstarijeg perioda osmanske uprave,  postoje stare džamije. To su Ahmed-begova džamija u Šeherdžiku (sa kraja 16. stoljeća), Džebarska džamija i Atik džamije u Ćivama i Hemlijašu.

Atik džamija u mahali Ćive, nalazi se između naselja Gornje Vukovije i Tojšići. Dugo je bila središte vjerskog života za šire prostore i veći broj naselja.

Opća narodna tradicija stanovništva Gornje Spreče govori da je Atik džamija u Ćivama vrlo stara i da spada u najstariju džamiju ovog područja. Narodno  predanje koje je zabilježeno sredinom druge polovine 20. stoljeća, za ovu džamiju kaže da je već tada bila stara 300 godina. O velikoj starosti govori i naziv džamije Atik, što na turskom upravo i znači „stara“.

U haremu džamije nalazi se mezarje sa starim nišanima. Najstariji datirani je iz 1774/1775. godine. Nišani su različitih veličina i oblika.

U osmanskim katastarskim defterima sa početka 17. stoljeća, u naselju Vukovije kao vlasnici nekretnina spominju se islamski vjerski službenici: Mehmed efendija, Mehmed halifa (imam), Džafer hatib i Mustafa mujezin.

Istraživanja graditeljskih karakteristika Atik džamije sprovedena prije četiri decenije od strane stručnjaka sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, pokazala su da je urađena bondruk konstrukcijom. Ima trijem, mahfil i drvenu munaru.

Zaključeno je da je džamiju izgradio majstor sa velikim iskustvom. Džamija je srednje veličine i ima zatvoren ulazni trijem.

Opća narodna tradicija, historijski podaci i graditeljsko-arhitektonske karakteristike, ukazuju da je Atik džamija u Ćivama izgrađena u 17. stoljeću, u stilu tradicionalne bosanske narodne arhitekture. Kao takva, uz manje izmjene (drveni krov zamjenjen crijepom, zatvoren trijem, zidovi omalterisani,...), očuvana je do najnovijih vremena. Napuštena je 1980. godine, kao dotrajala a i izgrađena je nova podkupolna džamija u Gornjim Vukovijama.

Zgrada džamije je obnovljena u periodu 1996. – 1997/8. godina.

Atik džamija u Čivama je jedini islamski vjerski objekat koji je sačuvan u izvornom obliku, na cijeloj općini Kalesija.

Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK

BNN.ba