Baščaršijska džamija u srcu Sarajeva: „Neka su za obnovitelja i nakaša najljepše molitve...“

"101.MEDIJSKA PRIČA O NACIONALNIM SPOMENICIMA U SARAJEVU"

Baščaršijska džamija u srcu Sarajeva: „Neka su za obnovitelja i nakaša najljepše molitve...“

17.02.2018 - 20:36
Ostalo

Džamija Havadže Duraka, poznatija kao Baščaršijska džamija, nalazi se na glavnom trgu stare sarajevske trgovačke jezgre – Baščaršije. Iako nije poznato kada je tačno džamija sagrađena, u jednom zapisu iz 1528. spominje se mahala mesdžida Havadže Duraka u Sarajevu, po kojem se zna da je džamija izgrađena prije 1528. godine. Ova prelijepa džamija čiju avliju krase mirisne ruže, zove se i Havadže Duraka džamija, te tako još od davne 1528. godine krasi centar Baščaršije. Od 2006. godine ova historijska građevina proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, te se tako nalazi na listi zaštićenih građevina u srcu Sarajeva... 

Baščaršijska džamija je jednoprostorna potkupolna džamija, sa otvorenim vanjskim trijemom, koji je natkriven malim kupolama i uz koji je izgrađena kamena munara. Džamijsko dvorište nije veliko, ali je veoma lijepo i predstavlja malenu oazu usred Baščaršije, sa malenim šadrvanom, ružama i dva visoka jablana.

Sarajevska Baščaršija, koja predstavlja privredni centar Sarajeva, formirana je sredinom 15. stoljeća, a svoj najveći uspon dostigla je u drugoj polovini 16. stoljeća. U samom centru Baščaršije podignute su dvije velike potkupolne džamije: Čekrekčijina ili Čekreči Muslihudina džamija, 1526. godine, i Baščaršijska ili Havadže Duraka džamija, 1528. godine, navodi se u elaboratu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini. 

Godine 1528. prvi put se spominje Mahala mesdžida Havadže Duraka u Sarajevu. Ona se nalazila u blizini  Baščaršijske džamije koju je podigao hodža Durak. To znači da je džamija podignuta prije 1528. godine, a ne krajem 16. stoljeća, kako se ranije smatralo. Hodža Durak je imao sina Mehmed-čelebiju, koji je prije 1541. godine podigao mekteb kod Firuz-begova hamama. Hodža Durak se 1541. godine spominje kao pokojni.

Baščaršijska džamija nije imala svoje groblje, a s obzirom da se nalazila u centru čaršije, oko nje nije bilo ni stambenih četvrti.

Iznad ulaza postoji natpis na dasci o obnovi i dekoriranju džamije iz 1866/1867. godine. Podloga natpisa obojena je bijelom, a slova crnom bojom. Pismo je nesh-talik.

«Ovo privlačno mjesto popravio je najprije umrli Hadži Husejin,

A zidove objekta zatim lijepo ukrasio

Nakaš Fagin Mustafa.

Datum opravke je u hiljadu dvije stotine

Osamdeset i trećoj godini

Neka su za obnovitelja i nakaša najljepše molitve.

Godina 1283.» (1866/1867)

Prvobitno, Baščaršijska džamija je imala drvеnu kupolu koja je u požaru 1697.godine izgorjela i nakon toga je izgrađena ova današnja. Godine 1762. džamiju je o svom trošku prebojio Mehmed-paša Muhsinović.

Godine 1876. hadži Muhamed Kumašin zasadio je jablan koji se nalazi pokraj munare. Godine 1945. porušen je trijem sa tri kupole koji su bili u trošnom stanju i napravljen je trijem koji je imao drvenu krovnu konstrukciju i bio je prekriven crijepom.

Nemamo podatak kada je izvršena rekonstrukcija današnjeg trijema, ali prema projektu Dokumentacija za uređenje Baščaršijske džamije, kojeg je izradio Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture grada Sarajeva iz 1966. godine, možemo pretpostaviti da je rađen neposredno nakon izrade navedene dokumentacije.

U toku ratnih djelovanja 1992-1995. godine, Baščaršijska džamija je bila teže oštećena, dok je 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom, te se nalazi na listi zaštićenih historijskih građevina. 

Pripremila: A. Rovčanin / BNN.ba 

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:

BNN.BA