„Dokument o visokom nivou tolerancije velikog sina naše domovine Gazi Husrev-bega“

Priča iz arhiva

„Dokument o visokom nivou tolerancije velikog sina naše domovine Gazi Husrev-bega“

11.04.2019 - 23:11
Ostalo

Emernama ili bujuruldija predstavlja dokument koji je izdao Gazi Husrev-beg vlastima Fojnice i Kreševa. Priča je to o raskošnoj toleranciji, pozivu na suživot i razumijevanje potreba ljudi, bez obzira na njihovu različitost ili vjersku pripadnost.

Bujuruldija Gazi Husrev-bega, kako to kaže Osman A. Sokolović, „dokument je o visokom nivou tolerancije velikog sina naše domovine.“

Emernama, Gazi Husrev-beg

Emernama ili bujuruldija najstariji je dokument Historijskog arhiva Sarajevo. „Žuti šuštavi pergamenti, makar naizgled i mrtvi, rječitiji su od ljudi, jer govore o svemu“, navodi se u jednoj od brošura ovog arhiva, koji vrijedno čuva preko 640 arhivskih fondova i zbirki, što je blizu 11 kilometara arhivske građe koja obuhvata period 16. stoljeća do danas.

Najstarija arhivska građa u Arhivu datira još iz osmanskog perioda, unutar koje se može naći čak 14.000 arhivskih jedinica iz ovog razdoblja. Ta arhivsko-rukopisno štampana građa sastoji se od dokumenata (Acta Turcica), vakufnama, deftera (popisne knjige), sidžila (sudskih protokola), rukopisnih i štampanih kljiga (Ku'rani, rječnici i djela iz svih društveno-naučnih disciplina), salnama (godišnjaka), takvima(kalendara), novina, časopisa, geografskih karata i slično. Ova zbirka spada među najznačajnije zbirke orijentalne arhivske građe u jugoistočnoj Evropi. U Bosni i Hercegovini Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo, po svom značaju odmah je poslije Zbirke orijentalne građe Gazi Husrev – begove biblioteke u Sarajevu.

Posebno značajan dio Orijentalne zbirke čini i emernama ili bujuruldija (naredba) Gazi Husrev – bega iz 1532. godine o slobodi vjeroispovjesti svih žitelja Sarajeva. Riječ je o originalnom dokumentu sa Gazi Husrev-begovim pečatom na poleđini.

Sačinjen je početkom mjeseca safera 938 h. (sredinom septembra 1951.godine), dok je otkupljen od rahmetli prof. dr. Hazima Šabanovića.

U tom dokumentu Gazi Husrev-beg se obraća kadijama u Fojnici i Kreševu naredbom, u kojoj se navodi da su do njega došle informacije da se u Fojnici i Kreševu dešavaju određene smetnje franjevačkim svećenicima. Potom, stigle su i žalbe u od strane svećenika na te lokalne vlasti u Fojnici i Kreševu, kada Gazi Husrev-beg naređuje kadijama da u skladu sa običajima ne prave smetnje svećenicima koji djeluju na tom prostoru.

Prijevod emername: „Gospodinu naibu časnog šerijata, uglednicima, učenim ljudima i sudcima u fojničkom i kreševičkom kadiluku, neka im se ugled poveća! (Ova se zapovijed upućuje) i časnom zastupniku emina (imr mu nrčitljivo), kojemu neka se vlast poveća. Poslije pozdrava i izraza poštovanja saopćuje se sljedeće: U posljednje vrijeme svećenici u Fojnici i tamošnjim krajevima došli su ovamo i izjavili da su od starina po starom običaju obilazili od crkve do crkve i od sela do sela i vršili ono što je uobičajeno (apostolat), ali su ih tome počeli sprečavati ljudi i službenici sadašnjeg emin-bega. Tako se oni žališe da ih uznemiriju. (Povodom ovih žalbi) potrebno je da stvar izvidite kako bi spomenuti svećenici mogli od crkve do crkve i od sela do sela da obilaze i vrše ono što je uobičajeno i kako su to i do sada činili i kako je njihovim propisima određeno. (Zapovjeda im se) da nikoga od njih protivno od ovog ne uznemirujete i da im ne dosađujete. Toliko na znanje i na ravnanje.

Pisano početkom mjeseca safera 928. (938.)h.g. u mjestu Sarajevu.“ 

 

Pripremila: A.R. / BNN.ba 

BNN.ba