Džamija Šejha Feruha, nacionalni spomenik star više od 500 godina

"101.MEDIJSKA PRIČA O NACIONALNIM SPOMENICIMA U SARAJEVU"

Džamija Šejha Feruha, nacionalni spomenik star više od 500 godina

19.02.2018 - 13:37
Ostalo

Do kraja 16. stoljeća u Sarajevu su podignute mnoge džamije i mesdžidi. Džamija Šejha Feruha, poznata u narodu pod nazivom Abdesthana, smještena je iznad Kovača u mahali po kojoj je i dobila ime. Ovo ime i danas nosi jedna manja ulica na području nekadašnje mahale. Osnivač džamije koja je izgrađena prije 1516. godine je izvjesni Šejh Feruh o kojem ne postoje podaci...

Svoj najveći teritorijalni i ekonomski razvitak Sarajevo je doživjelo u 16. stoljeću. U to vrijeme bio je to najveći i najrazvijeniji grad u Bosni. Taj razvoj grada na Miljacki može se najbolje pratiti kroz katastarske popise-deftere, koji sadrže značajne podatke o urbanom razvitku grada. 

Jedan od najboljih pokazatelja urbane razvijenosti jednog grada u osmanskom periodu je broj mahala u gradu. 

Do 1516. u Sarajevu se broj mahala u odnosu na raniji period upeterostručio. Pored 15 muslimanskih mahala, iz ranije kršćanske zajednice razvila se Mahala sarajevske Varoši (Mahalle -i Varos-i Saray) te kolonija dubrovačkih trgovaca (Džema'ta -i bazargan-i Dubrovnik). To su bile mahale gdje se vidi po imenima osnivača, da su njihov razvoj inicirali pretstavnici osmanske feudalne klase, vjerske inteligencije, te predstavnici esnafskih organizacija. Među 17 novih mahala, u to vrijeme, nastala je i mahala Šejha Feruha.

Do kraja 16. stoljeća podignute su mnoge džamije i mesdžidi u Sarajevu. Dimenzije džamija odražavale su tada potrebu i materijalnu moć stanovništva, pa su predstavljale prostorno manje građevine.

Oko džamije Šejha Feruha formiralo se naselje još početkom 16. stoljeća. Taj dio grada se veoma brzo razvijao, jer je već 1516. godine mahala imala 70 kuća, 13 neoženjenih i jednu udovičku kuću. Mahala džamije Šejha Feruha prostirala se iznad Kovača prema Očaktanovoj ulici, a poznata je pod imenom Abdesthana.

Ovo ime i danas nosi jedna manja ulica na području nekadašnje mahale. Ime Abdesthana dobila je po abdesthani (mjesto obrednog pranja), manje zgrade sa tekućom vodom u koju je dolazila voda iz jednog rukavca Mošćanice.

Ko je bio ovaj Šejh Feruh - nije poznato. Međutim, činjenica da je za službenike njegove džamije Sultan Selim uvakufio jednu mezru, stoga se vjeruje da je bio neka istaknuta ličnost.

U popisu vakufa iz 1541. godine, među ostalim sarajevskim vakufima, naveden je i vakuf ove džamije, gdje stoji da je rahmetli sultan Selim-han...''iz svoje uzvišene milosti, za službenike džamije koju je spomenuti šejh sagradio u Sarajevu, uvakufio mezru Nidžeric u nahiji Višegrad-Dobrun, čiji je prihod upisan u iznosu 1315 akči i podario je u tome svoj časni hukum.''

 

U popisu bosanskih vakufa 1541. godine kaže se da se džamija Šejha Feruha nalazi na Skender - pašinoj mahali. Godine 1604. upisano je da je Mahala džamije Šejha Feruha imala 63 kuće. 

Uz džamiju Šejha Feruha nalazi se česma novijeg datuma. Mnoge sarajevske česme se pominju u putopisima i sreću kao motiv umjetničkim slikama. Godine 1888., prema historijskim podacima, u Sarajevu su bile 152 javne česme, da bi ih do 1992. ostalo tridesetak. Program obnove starih sarajevskih česama obuhvatio je 41 česmu, sve koje se mogu rekonstruirati i restaurirati.

Na osnovi ovog programa obnovljene su u Sarajevu mnogobrojne česme.

Česma uz džamiju Abdesthana obnovljena je na osnovi privatne donacije Suade Gađo/2004. godine. Nije moguće utvrditi da li je pri obnovi česme korištena dokumentacija o njenom izvornom stanju niti je utvrđeno koliko oblik današnje česme odgovara izvornom. Sa stanovništva zaštite integralnosti spomenika, značajna je činjenica da je funkcija česme uz džamiju Abdesthana obnovljena.

Sa dvije strane džamije nalazi se manje groblje sa petnaest starijih nišana. Sudeći prema nišanu koji svojim dimenzijama dominira mezaristanom može se reći da je ovaj mezaristan aktivan još od kraje 16. ili početka 17. stoljeća.

Usljed granatiranja u ratu od 1992-1995 oštećene su fasade i munara džamije. 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2011. godine graditeljsku cjelinu - Abdesthanu (Šejh Feruhova džamija) sa grobljem i česmom proglasila nacionalnim spomenikom.

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:

BNN.BA