Gradac na Ilidži u Gornjem Kotorcu: Neistraženo arheološko područje koje skriva ostatke prailirskog doba

"101.MEDIJSKA PRIČA O NACIONALNIM SPOMENICIMA U SARAJEVU"

Gradac na Ilidži u Gornjem Kotorcu: Neistraženo arheološko područje koje skriva ostatke prailirskog doba

18.10.2017 - 16:03
Ostalo

Gradac na Ilidži u Gornjem Kotorcu arheološko je područje koje ukazuje na život koji se odvijao još 1800. godine prije nove ere. Na ovom mjestu nađeni su i ostaci vučedolske i cetinske kulture kao dokaz da su se već tada  ukrštala etnička i kulturna strujanja sa Jadrana i unutrašnjosti Balkana. U vrijeme IX i VIII vijeka prije nove ere, tokom starijeg željeznog doba došlo je do velikog ekonomskog napretka među Ilirima, do određenih društvenih raslojavanja među ilirskim plemenima, kao i do pojačanih veza sa susjednim oblastima. Na Ilinjači se u keramičkom materijalu naročito osjeća uticaj sa Jadrana...

Država je ta koja treba da brine o svom kulturno-historijskom naslijeđu. Međutim, nerijetko se dešava da nacionalni spomenici, unatoč svojoj važnosti, bivaju prepušteni sami sebi i zubu vremena. Tako je i u slučaju arheološkog područja Gradac na Ilidži u Gornjem Kotorcu, koji je nacionalnim spomenikom proglašen 2004. godine. Ipak, čini se da će ovo područje ostati neistraženo, bez obzira na to što sve skriva i što bi se tamo moglo naći...

Prema Odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Vlada manjeg bh. entiteta Republike Srpske bila je dužna obezbijediti pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju ovog nacionalnog spomenika. Međutim, ništa od toga se nije dogodilo, te je tako ovaj nacionalni spomenik ostao prepušten zubu vremena,  i pored proglašenih hitnih mjera za očuvanje ovog nacionalnog spomenika.

Foto: Gradac na Ilidži u selu Gornji Kotorac (Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH )

Lokalitet Gradac na Ilinjači nalazi se u selu Gornji Kotorac, petnaestak kilometara južno od Sarajeva. Selo Gornji Kotorac smješteno je na krajnjem obronku masiva Trebevića, koji pripada brežuljkastom predjelu na jugoistočnom dijelu Sarajevskog polja. Sa jugozapada je ovaj predio omeđen rijekom Željeznicom, a sa sjeveroistoka Kasindolskim potokom. Nekoliko kilometara južnije Sarajevsko polje, kroz čiji krajnji rukavac meandrira rijeka Željeznica, završava se klisurama između Igmana, Bjelašnice i Treskavice na zapadu i Trebevića i Jahorine na istoku.

Foto: Gradac na Ilidži u selu Gornji Kotorac (Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH)

Nađeni ostaci iz eneolitskog doba

Na Gradcu su nađeni ostaci iz eneolitskog doba, podaci su elaborata Komisije za očuvanje zanionalnih spomenika BiH. U rano bronzano doba nastalo je gradinsko naselje, negdje oko 1800. godine prije nove ere. Prema keramičkom materijalu naselje se razvijalo sve do kraja srednjeg bronzanog doba. Kao odbrambena tačka postojalo je u željeznom dobu. U periodu kasne antike, od IV-VI vijeka, ova lokacija postaje opet važna strateška tačka jer se sa nje vrši kontrola cijelog Sarajevskog polja, a naročito i zaštita civilnog naselja na Ilidži, i puta na jugu prema Trnovu.

Kako se to navodi u elaboratu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, krajem eneolitskog i početkom starijeg bronzanog doba nastalo je prvo gradinsko naselje. To je bilo doba oko 1800. godine prije nove ere, doba početka upotrebe metala, nemira i pomjeranja stanovništva, kada su kroz teritoriju Bosne lutale i prolazile različite društvene grupe, povremeno se zadržavajući na pojedinim mjestima ili područjima. Iz tog perioda na lokalitetu su nađeni komadi keramike koja je pripadala vučedolskoj i cetinskoj kulturi. Već tada su se ukrštala etnička i kulturna strujanja sa Jadrana i unutrašnjosti Balkana.

Najveći dio prahistorijske keramike pripada gradinskoj kulturi prailirskog i ilirskog doba. Prema keramičkim nalazima život se ovdje nastavio u ranom i srednjem bronzanom dobu. U vrijeme IX i VIII vijeka prije nove ere, tokom starijeg željeznog doba došlo je do velikog ekonomskog napretka među Ilirima, do određenih društvenih raslojavanja među ilirskim plemenima, kao i do pojačanih veza sa susjednim oblastima. Na Ilinjači se u keramičkom materijalu naročito osjeća uticaj sa Jadrana. 

Međutim, na lokalitetu nije nađen drugi prahistorijski materijal, tj. nakit ili oruđe i oružje, kao ni osnove stambenih objekata, što je prouzrokovano prirodnim kretanjem zemljišta (nagib, tanak zemljani sloj i slično), te kasnijim velikim gradnjama.

Ostaci bedema kasnoantičkog utvrđenja zatrpani zemljom i gustim rastinjem

Još su se ranih šezdesetih godina XX vijeka na površini mogli su se raspoznati ostaci bedema kasnoantičkog utvrđenja koji su opasali cijeli plato. Već nakon dvadesetak godina otkriveni su samo pojedini dijelovi bedema, iako njegovi ostaci nisu raspoznavali na površini. Podaci govore kako su je bedem građen u tehnici opus incertum. Kamenje je spajano sa mnogo maltera koji je sastavljen od svježe gašenog kreča, sitnog riječnog pijeska i male količine tucane opeke. Time se postiglo zbijanje zida i njegova elastičnost. Bedem je građen jednovremeno, sa dosljedno sprovedenim lomovima na rubovima i kljunovima na dva istaknuta kraja platoa koji su zamjena za kule koje su se gradile na većim kasnoantičkim utvrđenjima, i obuhvataju jedinstven prostor. Slična situacija je i na kasnoantičkoj tvrđavi na Debelom brdu sa kojim Gradac na Ilinjači čini povezani odbrambeni sistem. Oba utvrđenja su smještena u prvi red tvrđava na rubovima nizinskih predjela, vrlo su pristupačna i imaju veliku preglednost terena. 

Otkriveni objekti na lokalitetu, crkva i dijelovi bedema, poslije poduzetih iskopavanja 1984-1987 godine nisu konzervirani. Sada su djelimično zatrpani zemljom i gustim rastinjem.

Foto: Arheološko područje prekriveno šibljem (Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH)

Inače, cijeli plato zarastaoje u gusto šiblje između kojega je nemoguće proći. Između kamene grude i ostataka crkve i bedema koji ide od sjeverozapadnog ugla crkve ka sjeverozapadu, Telekom Republike Srpske je sagradio 2001/2002. godine repetitor sa pratećim malim zidanim objektom koji nije uništio otkrivene objekte, ali je narušio izgled platoa, podaci su koji se navode u elaboratu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Gradac na Ilinjači u Gornjem Kotorcu predstavlja izuzetno vrijedno arheološko nalazište. Mađutim, po svemu sudeći ostat će neistraženo, sa samo djelimičnim tragom da se nekada, još 1800. godine prije nove ere tu odvijao život...

Foto: Gradac na Ilidži u Gornjem Kotorcu (Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH)

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:

Pripremila: Aldina Rovčanin/ BNN.BA

 

 

BNN.BA