Hadži Sinanova tekija - jedan od najljepših spomenika osmanlijske arhitekture u Sarajevu

"101.MEDIJSKA PRIČA O NACIONALNIM SPOMENICIMA U SARAJEVU"

Hadži Sinanova tekija - jedan od najljepših spomenika osmanlijske arhitekture u Sarajevu

18.02.2018 - 14:37
Ostalo

Hadži Sinanova tekija, poznata i kao Silahdar Mustafa-pašina, pripada kaderijskom derviškom redu, a izgrađena je u Sarajevu između 1638. i 1640. godine. Ova ambijentalna cjelina tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju smještena je na Vrbanjuši, a spada među najljepše stare tekija na balkanskim prostorima. 

Priča o nastanku ove tekije počinje čak u dalekom Bagdadu...

Derviški redovi ili tarikati su se u islamskom svijetu pojavili početkom trećeg stoljeća po hidžri (kraj 9. i početak 10. stoljeća), a njihova osnovna dogma krije se u teoriji kako nije moguće spoznati Boga putem nauke i vjere, već samo čežnjom za Njim i Njegovom blizinom. Pojava derviša usko je vezana za razvoj islamskog misticizma i filozofije. 

Vjeruje se da su na prostore BiH derviši stigli prije turske vojske, odnosno da su upravo derviši u pravom smislu prvi misionari islama. Poznato je da je u procesu formiranja urbanih sredina i intenzivnog širenja orijentalno-islamske kulture, nakon dolaska Osmanlija na naše prostore, jedna od značajnih uloga pripadala dervišima i njihovim redovima.

Na ovim prostorima je 1930. donesen prvi Zakon i Ustav Islamske vjerske zajednice za cijelu Kraljevinu Jugoslaviju sa sjedištem reis-ul-uleme u Beogradu, dva Ulema medžlisa (u Sarajevu i Skoplju) i devet Muftija. Godine 1931. određeno je da Ulema medžlisi izrade Uredbu o tekijama i šejhovima radi stavljanja pod nadzor rada tekija. Ulema medžlis u Sarajevu je prikupio podatke o tekijama, ali za razliku od Ulema medžlisa u Skoplju nije izdao navedenu Uredbu.

U martu 1952. godine, prema odluci Ulema medžlisa u Sarajevu i zaključku Vakufskog sabora u Sarajevu sve postojeće tekije koje su bile aktivne na njihovom području su zatvorene. Pitanje rada tekije u drugim Republikama bivše Jugoslavije nije se ni postavljalo. Zatvaranje tekija u Bosni nije shvaćeno i zabranom tarikata i tarikatskog običaja, pa su mesdžidi sa Zikir-medžlisima, ponegdje i džamije ili privatne kuće zamijenile tekije. Insistiranje na činjenici da je tarikat integralni dio islama, te da je rad tekija dobronamjeran i koristan, urodilo je plodom tek krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća, kada je za reis-ul-ulemu postavljen hadži Naim ef. Hadžiabdić. Početkom osamdesetih godina počelo se sa obnovom rada tekija.

Hadži Sinanova tekija u Sarajevu pripada kaderijskom tarikatu. Duhovno centar pripadnika kaderijskog reda jeste Bagdad (Irak), gdje je smještena glavna tekija i turbe osnivača reda Abdul-Kadira Gejlani.

Historičari i orijentalisti ga smatraju duhovnim starješinom Bagdada, prijestolnice Abasidskog carstva, u tom periodu, a neki i najvećim evlijom u islamu. Hadži Sinanova tekija u Sarajevu predstavlja jednu od najznačajnijih tekija u Bosni i Hercegovini.

Predanje o nastanku tekije se veže za drugo osvajanje Bagdada od strane sultana Murata IV, 1049. godine po hidžri (1639.). Tom prilikom je sultan popravio Abdul-Kadirovo turbe i uz turbe podigao džamiju. Epigraf o ovim događajima je zapisan na jednoj ploči, a uz carsku ploču dodata je i ploča vezira Silahdar Mustafa-paše, sina hadži Sinana, bogatog trgovca iz Sarajeva.

Prema jednoj verziji predanja - prilikom opisanog obilaska Bagdada na sultanovo pitanje da li negdje u carevini postoji veći grad u kojem nema tekije, Silahdar Mustafa- paša je odgovorio da je to Sarajevo koje nema tekiju kakvu bi sultan želio, tj. da se u njoj obavlja ne samo zikr nego i da putnici i derviši tu nađu konak i hranu. Po savjetu Silahdar Mustafa-paše sultan je poslao njegovom ocu, hadži Sinan-agi ferman i dovoljnu svotu novca da sagradi tekiju.

Prema drugoj verziji tekiju je podigao hadži Sinan-aga iz svojih sredstava. Hadži Sinan-aga je prvobitno namjeravao sagraditi tekiju na lijevoj obali Miljacke, gdje je i kupio zemlju. Međutim, nakon sna u kojem mu je bilo rečeno da tekiju sagradi na desnoj obali Miljacke, u sjevernom dijelu grada, hadži Sinan je kupio parcelu u Kadi Bali Efendi mahali. Umro je prije završetka gradnje tekije, 1639. godine i ukopan je, sa svojom ženom, u turbetu u groblju uz tekiju.

Tekija je podignuta u periodu 1638.–1640. godine, u neposrednoj blizini Sarač Alijine džamije na Vrbanjuši. Tarih (natpis) o gradnji tekije ne postoji. U narodu je prozvana Hadži Sinanova, dok se u službenim dokumentima javlja naziv tekija Silahdar Mustafa-paše.

Hadži Sinan je za uzdržavanje tekije stavio mnogobrojne nekretnine i veliki imetak. Ipak, vremenske nepogode i česti požari su uništili sav tekijski vakuf tako da je tekija do dolaska Austro-Ugarske monarhije izgubila prihode za izdržavanjeHadži Sinanova tekija je služila kao centar gdje se pored redovnih derviških obreda kaderijskog tarikata, izučavao i tasavvuf, čitala i studirala najznačajnija djela znanstvene i beletrističke književnosti pisane na turskom, arapskom i perzijskom jeziku, a koja su imala određenu etičko-mističnu poruku i sadržinu.

Djelimično su se u njoj odvijale aktivnosti Tarikatskog centra, a pred sami rat 1992. godine otpočelo se u tekiji sa serijom predavanja iz područja islamske dogmatike.

Prvi poznati šejh Hadži Sinanove tekije je bio Hasan Kaimi-baba, pisac i pjesnik, koji je protjeran iz Sarajeva 1682. godine, zbog javnog istupanja protiv špekulacija hranom sarajevskih trgovaca. 

Džamija je u dva navrata bila oštećena, 1697. godine, prilikom provale princa Eugena Savojskog, i 1878. godine, prilikom ulaska Austrougarskih trupa u Sarajevo.

Objekat Hadži Sinanove tekije danas predstavlja posljednji vredniji spomenik osmanlijske arhitekture u Sarajevu. Ona svojom formom na izvjestan način predstavlja i preteču modernih tokova u arhitekturi Bosne i Hercegovine. Prema Aliji Bejtiću, Hadži Sinanova tekija je u arhitektonskom smislu, uz Gazi Isabegovu na Bentbaši (koja je srušena), najvredniji objekat tekija u BiH.

U dvorištu Hadži Sinanove tekije postoje četiri groba označena nišanima. Iz epitafa na nišanima saznaje se da su u tekijskom dvorištu sahranjena trojica šejhova tekije i Mir Hakija, sin čuvenog Ali-Galib paše Rizvanbegovića.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2005. godine donijela je odluku kojom je ambijentalnu cjelinu Hadži Sinanove tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju proglasila nacionalnim spomenikom BiH.

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:

 

Zornić.A

BNN.BA