Otvorena izložba o Ziji Dizdareviću: Bio je kvalitetan književnik, zakleti antifašista i borac za ljudska prava

Bh. pisac koji je ubijen tri puta

Otvorena izložba o Ziji Dizdareviću: Bio je kvalitetan književnik, zakleti antifašista i borac za ljudska prava

16.11.2016 - 21:02
Izložbe

Izložba "Jedan dan u mojoj kasabi" koja donosi najvažnije crtice iz života jednog od najplodonosnijih književnika Bosne i Hercegovine Zije Dizdarevića otvorena je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu.

Pisac, za kojeg je Miroslav Krleža rekao da je najdarovitiji mladi bh. pripovjedač između dva svjetska rata, umirao je tri puta, rečeno je na otvaranju izložbe. Sva tri puta počinitelj je nepoznat.

Prvi put ubijen je maljem u logoru Jasenovac u 26. godini života, drugi put kada mu je 1993. godine uklonjena bista iz parka u Fojnici i treći put kada je 2013. godine nestala novourađena bista, koja je vjerovatno završila na nekom lageru za sekundarnu sirovinu.

- Ironija života ovog pisca, surovo rečeno, kreće se na relacijama od logora do lagera, od malja do macole, od darovitog pripovjedača do sekundarne sirovine - kazao je na otvaranju izložbe predsjednik Upravnog odbora Manifestacije "Susreti Zija Dizdarević“ Nasir Selimović.

Ubijenog Dizdarevića iz 1942. godine ne može se vratiti, ali, smatra Selimović, za Dizdarevića "obezglavljenog" iz 2013. godine još uvijek ima nade za šta se svi moraju pobrinuti.

Kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i autorica izložbe Tamara Sarajlić-Slavnić pojasnila je da izložba posvećena stogodišnjici rođenja ovog književnika i na drugačiji način predstavlja život i djelo pisca bez adrese koji je pisao u predvečerje Drugog svjetskog rata.

- Bio je kvalitetan književnik, zakleti antifašista i borac za ljudska prava, koji je cijeli život sanjao mnogo bolju i ljepšu BiH koju nažalost nije doživio i za koju je na kraju poginuo - istaknula je autorica, dodajući da bi bh. književnost bez Dizdarevića bila osiromašena za jedno stvarno, istinsko i umjetničko viđenje života tadašnje BiH.

Prisjetila se da je posljednja izložba o Dizdareviću upriličena 1967. godine u istom muzeju povodom 25 godina od književnikove smrti, prisustvovao joj je Branko Ćopić, a otvorio ju je njen otac Izet Sarajlić.

Izložba sadrži dokumentarnu građu, pisma, rukopise, fotografije i knjige, a urađena je na osnovu građe iz, ne tako bogate, zbirke koja se nalazi u Muzeju, ali je autorica izrazila nadu da ništa važno nije propušteno.

Štampan je i katalog koji se sastoji od kritičkih tekstova, biografije, selektivne bibliografije i nekih pisama od kojih je posebno interesantno njegovo pismo Miroslavu Krleži iz 1939. godine, ali i ono koje je već mrtvom Dizdareviću napisao Branko Ćopić.

Sarajlić-Slavnić smatra da bi izložba trebala doprinijeti da se ovaj veliki bh. umjetnik pisane riječi nikada ne zaboravi, posebno jer njegove proze koje su izdate prvi puta nakon njegove smrti i danas zrače onim istim umjetničkim žarom i intenzitetom kako su zračile u vrijeme kada su nastale.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović zahvalila je Branku Dursumu koji je uz autoricu Sarajlić-Slavnić uradio dizajn izložbe, ali posebna zahvalnost večeras je upućena upravo porodici Zije Dizdarevića.

- Danas se sjećamo da su neki od naših najvažnijih pisaca ubijeni na najsvirepiji način, sjećamo se šta smo činili spomenicima, jer danas se sjećamo kako za 100 godina ne bismo ponovo proživljavali teške istine i velike tragedije - zaključila je Šehabović.

Književnik Zija Dizdarević (18. februar 1916. - proljeće 1942.) rođen je u Vitini kod Ljubuškog. Iz studentskih dana ga je vezalo prijateljstvo s književnikom Brankom Ćopićem. U prvoj godini Drugog svjetskog rata djelovao je kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu. U proljeće 1942. uhapšen je u Sarajevu, dan prije odlaska u partizane, odveden u logor Jasenovac i odmah ubijen.

Izložba, koja govori o životu i djelu ovog bh. književnika, će 26. novembra biti premještena u Turski kulturni centar "Yunus Emre" u Fojnici.

Fena