Srednjovjekovne povelje i pečati kao dokazi kontinuiteta bosanske državnosti

FOTOREPORTAŽA

Srednjovjekovne povelje i pečati kao dokazi kontinuiteta bosanske državnosti

06.03.2019 - 10:41
Izložbe

Izložba srednjovjekovnih povelja i pečata bosanskih vladara i vlastele koja je ovih dana gostujuća izložba muzeja iz Tešnja u Brusa Bezistanu u Sarajevu, pruža priliku da se približi i dočara period Bosanskog kraljevstva, ali i ujedno da se, posmatranjem raznovrsnih dokumenata i pečatnih slika, stekne jasnija predstava o bogatoj produkciji vladarskih i vlasteoskih kancelarija u srednjovjekovnoj Bosni.  

S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini nisu sačuvani ni arhivi vladarske, ali ni ostalih velikaških porodica iz srednjeg vijeka, izlaganje i poznavanje ove vrste materijala, time je značajnije i korisnije.

„Originali dokumenata i pečati predstavljeni na ovoj izložbi danas se nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku i čine izbor iz najkompletnije i najbolje očuvane zbirke povelja i pečata za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije“, riječi su organizatora same izložbe. 

      

U okviru izložbe, koja će u Sarajevu biti predstavljena još narednih sedam dana, izloženi su dokumenti gotovo svih bosanskih vladara.

„Izloženi su dokumenti skoro svih bosanskih vladara i u hronološkom smislu obuhvataju najširi mogući raspon, od povelje bana Kulina iz 1189. godine, koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih povelja i pisama kralja Stjepana Tomaševića iz 1461., pred sam kraj postojanja srednjovjekovne bosanske države“, navode organizatori.

Posebni značaj same izložbe zauzimaju i replike pečata koji su također izloženiu okviru izložbe.

„Među tim pečatima možemo spomenuti i da je tu replika najstarijeg pečata, takozvanog velikog pečata, bana Stjepana Kotromanića, čiji se original  nalazi u posjedu franjevaca samostana Svetog Bonaventure u Visokom“, riječi su autora izložbe Jasmina Mandžukića.

Svakako, tu su i autentične replike pečata i druge vlastele srednjovjekovne Bosne.

U okviru izložbe, kao što smo naveli, prikazani su i brojni dokumenti koji ukazuju na bosansko-dubrovačke odnose.

„U te 272 godine bosansko-dubrovački odnosi su prolazili kroz mnoge faze, uspone i padove, ali su posebno dobili na značaju nakon 1326. kada je ban Stjepan II Kotromanić osvojio područje Humske zemlje i time postao neposredni susjed Dubrovnika. Od tog momenta, usljed ekonomskog i političkog jačanja i vladara i vlastele u Bosni, kao i zbog pojačanog dubrovačkog interesa za rude i robu koji su se nudili i mogli steći na bosanskom tržištu od druge polovine 14. stoljeća, broj sačuvanih dokumenata značajno raste, a njihov sadržaj postaje raznovrsniji", navode organizatori. 
 

Izložbu "Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele" predstavljena je od strane Historijskog arhiva Sarajevo, kao gostujuća izložba muzeja iz Tešnja, u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine (1. mart.). Izložba će u Brusa Bezistanu u Sarajevu biti otvorena narednih sedam dana.

Pripremila: A.R. / BNN.ba

 

BNN.ba