Stogodišnja Salomova palata: Jedna od najljepših zgrada Sarajeva

"101.MEDIJSKA PRIČA O NACIONALNIM SPOMENICIMA U SARAJEVU"

Stogodišnja Salomova palata: Jedna od najljepših zgrada Sarajeva

05.03.2018 - 15:02
Ostalo

Titova ulica u Sarajevu najpoznatija je ulica grada na Miljacki. Budući da se prostire središnjim dijelom gradskog jezgra, ova ulica mijenjala je svoje ime kroz šaroliku historiju grada. U ovoj važnoj ambijentalnoj cjelini na broju 34 smještena je i Salomova palata izgrađena prije 106 godina...

Salomova palata u Titovoj izgrađena je davne 1912. godine, tokom zadnje faze austrougarske vladavine u Sarajevu. Autor projekta je arhitekt Rudolf Tonnies koji  ovaj projektuje objekat tokom 1911. godine.

S gradnjom objekta kreće se nakon što tadašnja Zemaljska vlada izdaje propis kojim se oslobađaju od poreza za period od 20 godina sve novogradnje koje se izgrade u periodu od 1. januara 1909. do 31. decembra 1912. godine.

Do 1886. godine, vlasnik ove zgrade bio je Sadik Sabetaj Finci, trgovac iz Sarajeva, a iste godine tvrtka Ješua i Mojce Salom kupuje zgradu i ostaje njen vlasnik sve do 1950. godine, kada se ova velelijepa zgrada proglašava društvenom svojinom.

Od izgradnje pa do danas građevina ne mijenja svoju stambeno-poslovnu funkciju. 

Tokom svjetskih ratova, kao i tokom agresije na BiH nisu zabilježena značajnija oštećenja na ovom historijskom objektu.

Godine 1949. na zapadnom krilu pročelja zgrade dograđuju se stambeni prostori iznad mansarde. Nakon toga, u jugozapadnom dijelu unutrašnjeg dvorišta izvodi se stambeni objekat koji se oslanja na vanjski zapadni zid južnog bloka. Tokom druge polovine 20. vijeka vršeni su radovi redovnog održavanja objekta, uključujući fasade.

Nakon rata u unutrašnjem dvorištu se otvaraju ugostiteljski objekti i postavljaju objekti privremenog karaktera, a 2005. godine zabilježena je neprimjerena dogradnja potkrovnog stana na zapadnoj strani unutrašnjeg dvorišta koja degradira arhitektonsku kompoziciju atrija.

Salomova palata izvedena je kao stambeno-poslovna palata sa unutrašnjim dvorištem u već izgrađenom području, na južnoj strani Titove.

Unutrašnje dvorište je uokvireno sa sve četiri strane trodjelnim objektom sa tri stubišta i objektom izgrađenim u drugoj polovini 20. vijeka u jugozapadnom uglu atrija. Ulazi u dva stubišta se nalaze na bočnim stranama pasaža koji iz Titove ulice vodi prema unutrašnjem dvorištu. Treći ulaz se nalazi u lijevom jugoistočnom uglu unutrašnjeg dvorišta. 

U prizemlju pročelja prema Titovoj ulici smješteni su prodajno-trgovački sadržaji, dok su u unutrašnjem dvorištu smješteni ugostiteljski objekti, galerija „Preporod“ i drugi uslužni sadržaji. Sa južne strane, prema prolazu iz Kulovića ulice i prema Pozorištu mladih, smještena je galerija „Roman Petrović“, koja ima i stražnji ulaz usmjeren prema unutrašnjem dvorištu.

U pročelju se nalazi i veliki prolaz u unutrašnjost zgrade, a iznad njega bogati vijenac sa grbom porodice Salom u centralnom dijelu koji predstavlja, bogatstvo, ugled i utjecaj ove bankarske i trgovačke porodice. 

Sobe stanova iz sjevernog bloka usmjerene su prema Titovoj ulici, bez obzira na nepovoljnu sjevernu orijentaciju, a prateće prostorije su usmjerene prema unutrašnjem dvorištu i imaju južnu orijentaciju.

Ova reprezentativna palata jedna je od najljepših zgrada u Sarajevu. 

Osobenost objekta je u figurama koje krase donji dio fasade, tačnije visoki sokl. Svih osam figura rađeno je u prirodnoj veličini čovjeka, a predstavljaju parove u narodnim nošnjama jevrejskog, hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda.

Fasada je dodatno ukrašena florom i faunom, od kojih najviše pažnje skreću figure pauna. 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2008. godine ovu historijsku građevinu proglasila nacionalnim spomenikom. 

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:




 

Zornić.A

BNN.BA