U povodu Dana nezavisnosti BiH izložba "Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele"

Gostujuću izložbu muzeja iz Tešnja predstavit će Historijski arhiv Sarajevo

U povodu Dana nezavisnosti BiH izložba "Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele"

25.02.2019 - 16:13
Izložbe

U povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u četvrtak, 28. februara 2019. godine, sa početkom u 14 sati u Brusa Bezistanu (Muzej Sarajeva) - Abadžiluk 10, Historijski arhiv Sarajevo predstavit će gostujuću izložbu muzeja iz Tešnja: "Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele".

Historijski arhiv Sarajevo, Dan nezavisnosti BiH

"Izložba srednjovjekovnih povelja i pečata bosanskih vladara i vlastele pruža priliku da se pokuša približiti i dočarati period Bosanskog kraljevstva, ali i da se posmatranjem raznovrsnih dokumenata i pečatnih slika stekne jasnija predstava o bogatoj produkciji vladarskih i vlasteoskih kancelarija u srednjovjekovnoj Bosni. S obzirom na to da u našoj zemlji nisu sačuvani ni arhivi vladarske, ali ni ostalih velikaških porodica iz srednjeg vijeka, izlaganje i poznavanje ovog materijala postaje time značajnije i korisnije. 

Originali dokumenata i pečata predstavljenih na ovoj izložbi danas se nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku i čine izbor iz najkompletnije i najbolje očuvane zbirke povelja i pečata za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije. Izloženi su dokumenti skoro svih bosanskih vladara i u hronološkom smislu obuhvataju najširi mogući raspon, od povelje bana Kulina iz 1189. godine, koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih povelja i pisama kralja Stjepana Tomaševića iz 1461, pred sam kraj postojanja srednjovjekovne bosanske države. 

U te 272 godine bosansko-dubrovački odnosi su prolazili kroz mnoge faze, uspone i padove, ali su posebno dobili na značaju nakon 1326. kada je ban Stjepan II Kotromanić osvojio područje Humske zemlje i time postao neposredni susjed Dubrovnika. Od tog momenta, usljed ekonomskog i političkog jačanja i vladara i vlastele u Bosni, kao i zbog pojačanog dubrovačkog interesa za rude i robu koji su se nudili i mogli steći na bosanskom tržištu od druge polovine 14. stoljeća, broj sačuvanih dokumenata značajno raste, a njihov sadržaj postaje raznovrsniji", navode organizatori. 
 

BNN.ba