Velike daire u Sarajevu: Od trgovačkih magaza do najljepšeg čuvara bosanske sevdalinke

Priča o nacionalnom spomeniku iz jezgra grada na Miljacki...

Velike daire u Sarajevu: Od trgovačkih magaza do najljepšeg čuvara bosanske sevdalinke

31.01.2018 - 15:12
Ostalo

Daira je arapska riječ, i u leksičkom smislu označava krug, kružnicu, dok u turskoj umjetnosti građevnoj znači skup trgovačkih magaza (skladišta roba) oko jednog dvorišta, pod jednim krovom i s jednim, zajedničkim ulazom s ulice u dvorište...

Takvih objekata na ovim prostorima bilo je jedino u Sarajevu...

Upravo daire zbog svoje građevne specifičnosti i malobrojnosti plijene posebnu pažnju arhitekata i historičara. Smatra se da su daire u Sarajevu nastale u 18. stoljeću nakon velikog i najkatastrofalnijeg požara iz 1697. godine. Vjeruje se da ih je bilo pet: jedna je sagrađena u Halačima, druga blizu stare Careve ćuprije, treća kraj Čekrekčijine džamije, četvrta uz Staru pravoslavnu crkvu, a peta u današnjoj Kundurdžiluk ulici.

Hadžimuratovića daira u Halačima sagrađena je nešto prije januara 1776., a sagradio ju je sarajevski trgovac Hadži Ibrahim, sin Hadži Muratov, stanovnik Careve mahale.

On je podigao na zemlji­štu Hadži-Isaova vakufa deset magaza. To je zemljište bilo dugo 30, široko 28 aršina, a sastojalo se od četiri parcele. Za to se zemljište plaćalo Hadži-Isaovu vakufu 1080 akči godišnje mukate (kirije). Zgrade, što su nekada stajale na te četiri parcele, izgorjele su 1697. godine. Tek 1723. ustanovljene su granice ovih parcela. Od tada pa do izgradnje deset magaza, zemljište je bilo prazno što je dokaz da se Sarajevo sporo oporavljalo od velikog požara 1697.

Ova je daira izgubila nešto od svog prvobitnog izgleda. Negdje oko 1900. godine porušene su tri magaze gdje su sagrađene tri nove. Pregrađene su još četiri magaze stoga je u dairi i danas 14 magaza.

Po nestanku porodice Hadžimuratović, ove magaze su prešle u vlasništvo više trgovačkih porodica i jednoga vakufa. 

Ove magaze su do 1952. godine bile u lošem stanju kada Muzej grada Sarajeva izvršio njihovu restauraciju pod nadzorom Juraja Neidharta. Iz sredstava Narodnog odbora sreza, 1952. godine, izveden je konzervatorsko-restauratorski zahvat na magazama u unutrašnjem dijelu dvorišta. 

Restauratorsko-konzervatorskim radovima uslijedili su radovi adaptacije daira novoj namjeni – kafana i kuhinja bosanskog tipa. 

Prilikom adaptacije daire, a s ciljem dobijanja jedinstvenog prostora za potrebe nove namjene, u dva krila daira (istočnom i južnom) srušeni su svi pregradni zidovi koji su ranije razdvajali magaze međusobno. Prilikom stvaranja novog, jedinstvenog prostora, nije ostavljen trag o ranijem izgledu prostora.

Objekat je za upotrebu otvoren 1965. godine, i djelovao je u sastavu ugostiteljskog preduzeća „Beograd“. Velikim dairama u ulici Halači je kasnije, kao ugostiteljskim objektom, raspolagalo ugostiteljsko preduzeće „Balkan“. 

Ova graditeljska cjelina, nacionalni spomenik BiH, danas znači historijsku urbanističko-arhitektonsku cjelinu koja je zadržala karakteristike urbanizma i arhitekture formirane u osmanskom periodu razvoja sarajevske čaršije.

U prostoru Velikih daira danas je smještena Art Kuća sevdaha koja na posebno lijep način čuva sjećanje na sevdalinku i čuvene izvođače te bosanske narodne pjesme.

Tako su u nekadašnjim magazama danas muzejske postavke koje najvećim dijelom čine predmeti koji su pripadali najvećim majstorima sevdaha: Himzo Polovina, Zaim Imamović, Ismet Alajbegović – Šerbo, Safet Isović, Zehra Deović, Nada Mamula, Zora Dubljević...

U Muzeju se nalaze njihove biografije, instrumenti na kojima su svirali, značajne nagrade koje su dobili, plakati kojima su najavljivani njihovi nastupi, arhivski snimci, odjeća...

U središnjem dijelu prostora, natkrivenom dvorištu Velikih daira, nalazi se Sevdah kahva u kojoj posjetitelji odmaraju uz kahvu i sevdalinke. U Muzeju djeluje i suvenirnica u kojoj se mogu kupiti brojni predmeti sa tematikom sevdaha. 

Upravo zbog činjenice kako je bh. sevdalinka u svom stoljenom historijskom usponu dostigla najsavršeniji umjetnički izraz, njeni autori i interpretatori nezaobilazan su faktor kulturnog identiteta ovih prostora. Zbog toga će Art kuća sevdaha nesumnjivo biti mjesto posvećeno sevdalinci i u njoj će se naći sve osobenosti vezane za ovaj literarni i muzički izraz. 

Iako isprva neće znati kada su, kako i kojim povodom nastale, Velike daire će još dugo biti mjesto koje turisti nezaobilazno posjećuju, a duh prošlosti u ovom bogatom historijskom jezgru i dalje će pričati svoje stoljetne priče o gradu na Miljacki...

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:

 

A.Zornić

BNN.BA