Zaboravljeni park Vraca: Nestaje sjećanje na Sarajlije koje su se suprostavile fašistima

"101.MEDIJSKA PRIČA O NACIONALNIM SPOMENICIMA U SARAJEVU"

Zaboravljeni park Vraca: Nestaje sjećanje na Sarajlije koje su se suprostavile fašistima

12.03.2018 - 13:21
Ostalo

U sarajevskom naselju Vraca, na padinama Trebevića smješten je Spomen-park Vraca. Ovaj park u potpunosti je uništen, zarastao u korov i gotovo da je pao u potpuni zaborav iako je službeno proglašen nacionalnim spomenikom.

Na ovom mjestu u Drugom svjetskom ratu u ustaškom i nacističkom teroru ubijeno je na hiljade Sarajlija. Njihova imena uklesana u kamen dana su zaboravljena i prepuštena zubu vremena...

U doba austrougarske uprave u Sarajevu gradio se niz fortifikacijskih objekata: kasarni, festunga i karaula. Krajem 19. stoljeća Austrougarska, na obroncima Trebevića na južnom dijelu grada, na prostoru koji je na njihovim kartama označen imenom VRATCA, što po nazivu asocira na mala vrata kroz koja se ulazilo u grad, gradi utvrdu.

Izgradnja ove vojne tvrđave završila se 1898. godine. Ovaj objekat građen je kao “blokhauz”: kamena utvrda pored saobraćajnice. Ovakvi objekti građeni su od kamena, kao izuzetno masivni...

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, osim stradanja u sarajevskim zatvorima, na Vracama i drugim stratištima na području Sarajeva (Merhemića ciglana u Velešićima, Bentbaša, Kozija ćuprija, Hreša i dr.), vršena su masovna hapšenja i deportovanje građana Sarajeva u nacističke logore širom Evrope.

Tako je u periodu od maja do decembra 1942. godine iz Sarajeva, bez suđenja, odvedeno u koncentracione logore preko 1.300 ljudi. Smatra se da je za vrijeme tog rata, kroz sarajevske logore prošlo oko 103.000 ljudi. Od toga je na području Sarajeva likvidirano 24.000.

Iz Sarajeva i njegove bliže okoline učestvovalo je u oružanim jedinicama JA oko 16.000 boraca. Njih 2.039, od kojih je 26 narodnih heroja, je poginulo. Imena 9.091 žrtve fašističkog terora nalazila su se na zidovima atrija tvrđave.

Ako se tom broju dodaju i imena žrtava nacističko-fašističkog bombardovanja grada u toku 1941. godine, dobije se broj od blizu 12.000 žrtava – gotovo svaki sedmi stanovnik tadašnjeg Sarajeva.

U tom periodu, objekat tvrđave Vraca pretvoren je u službeno stratište i gubilište gdje su ubijani građani grada Sarajeva, u pojedinačnim ili masovnim egzekucijama.

Na Vracama su, od sredine 1941. godine pa tokom cijelog četverogodišnjeg rata, vršena stalna pogubljenja. Vršena su masovna ubijanja, a sa približavanjem kraja Drugog svjetskog rata ubijanja su postala intenzivnija. Ubijani na Vracama su i sahranjivani na Vracama.

Također, na tom mjestu je zakopavana i većina zatočenika ubijenih ili preminulih u policijskim mučilištima u Sarajeva.

Poslije II svjetskog rata, tvrđava na Vracama je bila napušteni vojni objekat.

Budući da su Vraca, stratište i gubilište u gradu Sarajevu, postala sinonim otpora i borbe građana protiv fašizma, na ovom mjestu je izgrađen spomen-park, a tvrđavi je data muzejska namjena.

Ovaj kompleks na kojem su ubijane Sarajlije ponovo je dobio istu namjenu 1992. godine:

zbog svog izuzetnog strateškog položaja sa kojeg je vizuelno dobro pregledan grad park je za srpske agresore služio je kao mjesto odakle je grad Sarajevo gađan iz teškog topovskog naoružanja i snajpera. 

Spomen-park tako je bio samo jedan u nizu položaja koji su činili obruč oko opkoljenog grada, na koji je postavljeno teško naoružanje. Cijeli kompleks je devastiran, kako tvrđava i pojedinačna spomen-obilježja, tako i parkovske površine, platoi, stepeništa...

I pored toga, memorijalni kompleks Vraca ima kulturno-historijske, umjetničke, arhitektonske i pejzažne vrijednosti.

Također, predstavlja i spomen-obilježje žrtvama fašističkog terora i jedinicama JA, koje su uz podršku građana Sarajeva, 6. aprila 1945. godine, oslobodile Sarajevo. Spomen-park Vraca predstavlja i kompleks dokumentarne vrijednosti - pojedinačnim obilježjima ispisana je jedna epoha iz novije historije grada.

Ovaj park ima sve elemente kompleksnog arhitektonskog, estetskog i pejzažnog rješenja. Arhitektonske vrijednosti ogledaju se kako u izgledu pojedinačnih spomenika, tako i u rješenju cjelokupnog kompleksa. Prisutan je i bogat hortikulturni sadržaj: uz sačuvane fragmente primarne autohtone zajednice borove šume i drugih dendro vrsta (crni bor, bagrem i lipa), ukomponirano je i više grupacija ukrasnog visokog drveća, grmlja i cvijeća.

Umijećem projektanta Vladimira Dobrovića, skulptora Alije Kučukalića i pejzažiste Aleksandra Maltarića, postignuta je harmonija kompozicije biljnih vrsta, žive vode i kamena, koja ima estetske, dekorativne, pejzažne i ambijentalne vrijednosti.

U istočnom dijelu parka smješteno je spomen-obilježje „Ženi borcu“ i na njemu kamena ploča. Među žrtvama fašističkog terora i genocida bilo je 4.113 žena, a među poginulim borcima 208 žena.

Potresno je vidjeti u kakvom je stanju danas statua narodne heroine Radojke Lakić.

Ona je je bila studentica i mlada komunistica koja se u od ustaša okupiranom Sarajevu bavila otporom zločinačkom režimu NDH, te je početkom septembra 1941. godine na ulici uhapšena. Ustaše su je mučile i krajem istog mjeseca strijeljale. Statua ove djevojke, s uzdignutim rukama koje je pratila legenda o uzviku ‘Drugovi, ne dajte se!’ vjerojatno je najpoznatiji simbol cijelog Spomen parka Vraca.

Njen spomenik je  više puta srušen, a u međuvremenu mu je i odrezana jedna ruka, s namjerom da se proda u staro željezo. Takav osakaćeni spomenik danas je obrastao u visoku travu, korov i žbunje...

Na Vracama su ispisana imena i u čast 2.013 ljudi stradalih u jedinicama NOV-e.

Imena poginulih boraca nalaze se uklesana na granitne prizme duž aleje, a na ovim zidovima bilo je uklesano 2.057 imena poginulih boraca NOR-a, od kojih je 755 predstavljalo nosioce antifašističkog otpora u Sarajevu.

Od ukupnog broja poginulih boraca, bilo je 878 Srba, 565 Muslimana, 335 Jevreja, 209 Hrvata i 70 ostalih.

Spomen-kosturnica narodnih heroja grada Sarajeva, podignuta 1949. godine, koja se nalazila u Velikom parku, 1981. godine je prenesena na Vraca. Nakon ekshumacije grobova, na Vracama iznad grobnice je postavljeno novo obilježje u vidu granitne prizme u centru kruga, a stare nadgrobne ploče su deponirane u Historijskom muzeju BiH.

Imena 26 poginulih narodnih heroja, uklesana na granitnim gromadama poredanim kružno oko centralne prizme uz spomen-kosturnicu, su: Janko Balorda, Aleksa Bojović  Boki, Adem Buća, Mahmut Bušatlija  Buša, Miljenko Cvitković, Dušan Dašić  Pajić, Mustafa Dovadžija  Mujo, Jusuf Đonlić, Elijas Engel  Ilija, Ahmet Fetahagić  Čelik, Pavle Goranin  Ilija, Avdo Hodžić  Hodža, Gliša Janković, Ravijojla Janković, Boriša Kovačević  Šćepan, Radojka Lakić, Omer Maslić, Branko Milutinović  Obren, Vaso Miskin  Crni, Slobodan Princip  Seljo, Miladin Radivojević, Branko Šurbat  Bane i Slaviša Vajner  Čiča.

​Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2005. godine ovu graditeljsku cjelinu proglasila nacionalnim spomenikom BiH. Od tada do danas nijedna inicijativa za očuvanjem ovog značajnog spomen-obilježja nije urodila plodom.

Park jednom godišnje posjete predstavnici boračkih organizacija gdje ostave vijence cvijeće, nakon čega ovaj spomenik ponovo ostaje sam ili postane pogodno tlo za grafite i vandale.

Tako i imena onih koji su svoje živote dali za svoj grad, za slobodno Sarajevo, građana svih vjeroispovijesti - sve više blijede, kako u sjećanju, tako i urezana u kamenu.

Spomen-park nestaje pod rastinjem i smećem, pred očima Sarajlija i vlasti koji su park podijelili međuentitetskom linijom.

Zato je stanje parka jednaka sramota "i za Sarajevo i za Istočno Sarajevo" i za vlast koja, čini se, ne želi sačuvati sjećanje na postojanu multikulturnu i antifašističku BiH i Sarajevu - kakvi su oduvijek i bili.

Ovaj spomenik jedan je od 101. nacionalnog spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Projekat podržava:



 

A.Zornić

BNN.BA