„Žuti šuštavi pergamenti, makar naizgled i mrtvi, rječitiji su od ljudi...“

Zbirka karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo kao jedna od vrijednijih zbirki ove vrste u Bosni i Hercegovini

„Žuti šuštavi pergamenti, makar naizgled i mrtvi, rječitiji su od ljudi...“

06.06.2019 - 01:24
Ostalo

„Žuti šuštavi pergamenti, makar naizgled i mrtvi, rječitiji su od ljudi, jer govore o svemu“, rečenica je koja je stajala ispisana na katalogu koji je pratio izložbu iz 2012. godine pod nazivom „Sarajevo  - svjetlost prošlosti iz arhivskih dokumentata“... 

Upoznavajući se sa bogatom kartografskom zbirkom Historijskog arhiva Sarajevo, uvidjesmo kako se priča o glavnom gradu Bosne i Hercegovine sama niže. Doznasmo tako da je to grad čije pamćenje seže daleko u prošlost. Mjesto je to historijskog susreta raznolikih civilizacijskih tekovina koje su tu dolazile i odlazile. Svaka od njih ostavljala je svoj trag, dala svoj pečat. I svaka od tih brojnih civilizacija imala je svoje i dobre i loše strane. Pisala je svoje zapise, crtala svoje planove i karte. 

Historijski arhiv Sarajevo posjetili smo kako bi se upoznali sa zbirkom karata i mapa koja za Bosnu i Hercegovinu ima višestruku vrijednost. Riječ je o zbirci koja se sastoji od 513 karata i planova, koji su izrađeni u periodu od 1745. do 2003. godine. 

„Zbirka karata i planova jedna je od vrijednijih zbirki ove vrste u Bosni i Hercegovini, što po obimu, što po samom značaju. Same karte su u Historijski arhiv Sarajevo dolazile na razne načine, otkupom, poklonom, preuzimanjem itd.“,  za BNN.ba govori Haris Zaimović, viši arhivist i rukovodilac odsjeka za zaštitu, čuvanje arhivske i knjižne građe Historijskog arhiva Sarajevo.

U sklopu same zbirke nalaze se: geografske, historijske, topografske karte, vojni planovi i skice, planovi različitih gradova, tehnički planovi, geografski i historijski atlasi.                                      Ono što je zanimljivo je da zbirka sadrži i nekoliko unikatnih, ručno rađenih (crtanih) karata balkanskih zemalja i jadranskog primorja, zapadne provenijencije, 18. vijek. 

„Mi smo u nekoliko navrata predstavljali dio zbirke, jer nemoguće je sve predstaviti odjednom. Dio smo predstavljali kroz našu izložbu iz 2006. i 2012. godine, ali evo i prošle godine također. Karte koje smo predstavljali uglavnom se odnose na Sarajevo, na okolinu Sarajeva, Bosnu i Hercegovinu i Evropu. Tako je to podijeljeno“, kazao je Zaimović.

Obzirom da je Historijski arhiv Sarajevo došao u posjed ogromne zbirke, ono što mu slijedi je sređivanje same zbirke. I kako nam to Zaimović otkriva, ove godine Arhiv je počeo intenzivno da radi upravo na kolektovanju same zbirke. 

„Pokrenuli smo akciju da se ova zbirka ili bar dijelovi ove zbirke srede, jer one nisu samo od historijskog značaja, one imaju i svoju upotrebnu vrijednost. Vezane su raznorazne projekte, za generalno urbanističke planove“, kaže Zaimović, dodajući kako se želi stvoriti veza između historijskih karti i planova sa raznim urbanističkim projektima.

Građa se sastoji iz 438 geografskih, političkih i drugih specijalnih karata, 332 vojne karte, skice i planovi, 39 planova gradova, 7 atlasa te 60 tehničkih planova i nacrta. Zbirka je to koju je Historijski arhiv Sarajevo vrijedno čuvao. Građa je to koja je na nekoliko jezika i to: bosanski-hrvatski-srpski,njemački, latinski, italijanski, mađarski, ruski, francuski i engleski.

"Radi se dakle o kartama i planovima. Razlika je što su karte obično veće razmjere, a planovi pokrivaju manji teren, objekte naselja, ulice, dijelove grada ili čitav grad“, za BNN.ba govori Velid Jerlagić, arhivist Historijskog arhiva Sarajevo.

Najstarija kartografska građa iz same zbirke je atlas koji datira iz čak 18. stoljeća.  

„Najstarija kartografska građa iz zbirke je iz 18. stoljeća i radi se o atlasima i karatma. Međutim, dobar dio te zbirke još uvijek nije dostupan, zato što još uvijek nije sređen. Ipak, mi očekujemo da, kako budemo u narednom periodu kontinuirano radili na sređivanju ove građe, da ćemo doći do novih jedinica, karata koje ćemo uvesti u ovaj fond. Dakle, radi se o građi koja još uvijek nije uvedena u zbirku, a to je građa koja se tiče katastra, urbanizma, urbanog planiranja, planova za razvoj i sl.“, otkriva nam Jerlagić. 

I kako je to lijepo riječju satkano u katalogu „Sarajevo – svjetlost prošlosti iz arhivskih dokumenata“, „poput vode koja nepresušno teče iz sarajevskih česmi, poput rijeka Miljacke, Željeznice i Bosne koje neumorno teku prenoseći nepromijenjenu dušu grada, njegovu prošlost i njegovu budućnost, tako i Sarajevo, novo ali starovremeno, moderno i tradicionalno, kazuje i kazivat će i dalje priču o sebi, o svom i o životnom putu Bosne i Hercegovine...“

 

Pripremila: Aldina Rovčanin / BNN.ba 

BNN.ba