Mali lokal sa velikom pričom: Zavirite u prekrasnu čajdžinicu Džirlo

Na idealnom mjestu sa pogledom na Baščaršiju

Mali lokal sa velikom pričom: Zavirite u prekrasnu čajdžinicu Džirlo

05.06.2015 - 17:14
Showbiz

Na samom početku uspinjanja ulicom Kovači, sa njene desne strane nalazi se čajdžinica Džirlo, osobitog izgleda na idealnom mjestu sa prekrasnim pogledom na Baščaršiju. Njen vlasnik Husein Džirlo, karizmatičnog izgleda, nakon četiri decenije boravka u inostranstvu, vratio se u mahalu i otvorio čajdžinicu.

Dvije radnje, stolarija i čajdžinica Džirlo, koje su smještene jedna do druge su nekada bile vlasništvo Huseinovog oca, koji je osim Huseina imao još jednog sina Hasana.

„Čajdžinicu sam otvorio u maju 2012. Ove radnje su bile u vlasništvu mog pokojnog oca rahmetli. Pošto smo bili nas dva brata, otac je želio da ostane svakom po jedna radnja. Želio je da onaj koji naslijedi stolariju da bude stolar, a za ovu drugu radnju rekao je da treba otvoriti čajdžinicu. To je bilo prije 45 godina“, prisjeća se Džirlo.

Također se prisjeća da je nekada davno između dva svjetska rata, očev stric Arif držao čajdžinicu u koju su dolazili begovi, trgovci, doktori i ostali ljudi uglednih titula i zvanja.

„Kada je došao momenat poslije tih 45 godina, mislio sam da otvorim kafić a njih je u Sarajevu koliko hoćeš, a onda valja ti i cugati, znate kako to ide, hajde Džirlo po jednu, pa sam rekao da neću kafić. Doduše, otac je i ovo kazao, zamolio je šta god da se otvori da ne prodajemo alkohol. Samo ako nam to bude jedini izlaz u našem životu da prodajemo alkohol, rekao nam je da ga onda prodajemo“, kazao je Džirlo.

Kada se Husein konačno odlučio da pravi čajdžinicu pozvao je arhitektu i zatražio od njega da napravi nešto iz vremena Osmanlijske okupacije. Arhitekta je pogledao objekat i kazao da je to izvodljivo. Kada su sve napravili u minijaturnom lokalu se postavilo 130 polica, na jednu stranu su raspoređeni čajevi, a na drugoj starinske stvari koje su ljudi vremenom donosili. Tako su počeli pristizati i prvi gosti.

„Što se tiče stalnih gostiju, postoji vrlo mali broj našeg svijeta, jer naš svijet nije naučio na čaj. Većina gostiju su stranci. Vjerujete da ne znam iz koje države i sa kojeg kontinenta nisu došli. Kada su prvi ljudi počeli dolaziti prve njihove impresije su bile to da im se sviđa što je čajdžinica minijaturna i na svoj način specifična“, govori Džirlo.

Karizmatični vlasnik ne vjeruje da se u Hotelu Evropa može naći 73 različita pića, a da nisu alkoholna, dok on to nudi u samo 23 kvadrata koliko je veliki lokal. Turisti su prije svega fascinirani izgledom, a posebno su oduševljeni što se osjećaju kao u svojoj kući. Često fotografišu lokal, pa na internetu i društvnim mrežama postoji ogroman broj fotografija na kojima se često nađe karizmatični Huseinov lik.

„Živio sam u inostranstvu skoro 40 godina, i tamo nikada nisam znao za farmerke i košulju. Četiri decenije sam imao furku noseći odijelo i kravatu. Ali kada sam sad ovo otvorio, odijelo sam izbacio i počeo sam nositi farmerke i prsluk kojeg ranije nisam volio nositi. Imam i dugu kosu, nemam ni jednu fotografiju ni iz doba mladosti sa kratkom kosom.  Eto, to je moj sadašnji Džirlo stajling“, kaže Džirlo kroz osmijeh.

Prošle godine čajdžinica Džirlo je proglašena najboljim lokalom od specijaliziranog web portala TripAdvisor. Priznat kao najbolji lokal grada Sarajeva. Mnoge lokalne, ali i svjetske televizije su dolazile i snimale priloge.

„Ljudi plaćaju da se napravi reklama, a meni dođu i zamole da naprave reportažu. U mnogobrojnim svjetskim televizijama i novinama objavljena je priča o čajdžinici. Evo, navesti ću da je u New York Timesu napisano da ko nije bio u čajdžinici Džirlo, taj nije bio u Sarajevu“, kaže Husein Džirlo.

Nakon ove reportaže, ako do sada niste bili u maloj čajdžinici, i ako bi vas zanimalo kakav se čaj servira najbolje je da odete i sami provjerite. Čajdžinica raspolaže sa preko 50 vrsta čajeva, od čega pola istih dolazi iz Hercegovine. U ostatku asortimana se nalaze još i afrički, indijski i kineski čajevi koji pristižu iz Njemačke, iz fabrike koja otkupljuje čajeve iz svih dijelova svijeta i potom ih prerađuje i distribuira na tržište.

Izvor: 
Redakcija / BNN