Nedim Karalić: Kinematografija u BiH može biti jedna od najisplativijih privrednih grana

"Država to ne prepoznaje"

Nedim Karalić: Kinematografija u BiH može biti jedna od najisplativijih privrednih grana

09.08.2015 - 10:13
Film/TV

Bosanskohercegovački producent i režiser Nedim Karalić kazao je da kinematografija u BiH može biti jedna od najisplativijih privrednih grana, ali da, nažalost, država to ne prepoznaje.

On je u razgovoru za Fenu tokom prvog Međunarodnog susreta mladih stvaralaca "City od art - Počitelj" govorio o problemima u bh. kinematografiji te razlozima nenapredovanja u ovoj oblasti  i položaju kinematografije u zemljama regiona. 

Objasnio je da državna Fondacija za kinematografiju finansira filmove s oko 20 do 25 posto budžeta, dok se ostatak novca dobiva apliciranjem iz evropskih fondova ili pronalaskom koproducenata. 

- To znači da se i tih 75 do 80 posto novca koji dolaze iz inostranstva potroši u BiH, a kao što svi znamo, ne postoji nijedna privredna grana u BiH gdje uložite 20 i dobijete 80 posto - kazao je. 

Država je još, dodao je Karalić, smanjila budžet za kinematografiju, jer je 2008. iznosio oko 3.200.000 KM, a 2015. iznosi oko 1,5 miliona KM. 

- Znači došli smo do toga da Fondacija za kinematografiju godišnje finansira snimanje samo jednog igranog filma u iznosu od 400.000 KM - pojasnio je Karalić. 

Osvrnuo se na značaj uvođenja povrata poreza za strane koprodukcije te podsjetio da povrat poreza u Bugarskoj iznosi 30, u Hrvatskoj 20 posto, dok u BiH ne postoji. 

- Istina je da povrat poreza iznosi značajnu sumu novca, ali taj novac ipak ostaje u državi, jer strana koprodukcija zapošljava domaći kadar, plaća smještaj i hranu i ostavlja taj novac u BiH - rekao je. 

Mišljenja je da bi to privuklo strane koprodukcije da snimaju u BiH, kao i zbog prirodnih ljepota. 

Ipak, Karalić je naveo da su nakon rata bh. filmovi osvojili mnoge svjetski priznate festivalske nagrade, dok je Hrvatska, čija je kinematografija znatno uznapredovala, tek ove godine osvojila nagradu na Filmskom festivalu u Kanu. 

Najveći broj filmova u regionu, kaže, snima se u Srbiji , dok Hrvatska izdvaja najviše novca za kinematografiju, a ima i najbolje uređen zakonski okvir kojim se najviše štiti kinematografija. 

- U Hrvatskoj postoji Audiovizuelni centar po uzoru na evropske. Bilo bi dobro da se sličan centar osnuje i u BiH čime bi se više novca izdvajalo za filmove i kulturu generalno. Budžet za kinematografiju u Hrvatskoj godišnje iznosi oko osam miliona eura, što je cifra o kojoj mi možemo samo sanjati - smatra Karalić.
Naglašava da je situacija u bh. kinematografiji vrlo loša, jer država ne ulaže u nju, „prvenstveno što nijednoj političkoj opciji ne odgovaraju kulturno-obrazovani građani koji bi ih u jednom trenutku mogli nadjačati intelektualno“. 

Bh. kinematografija je, zaključio je Karalić, doživjela svoj puni sjaj 80-ih godina prošlog stoljeća te dodao da u ovakvom političkom sistemu nije moguće vratiti ni djelić te slave. 

Producent FTV-a i profesor Akademije dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli Edin Lonić kazao je Feni da kinematografija u BiH ne postoji, prvenstveno zbog nedostatka kinoteka, profesionalnih tehnika za iznajmljivanje, filmskih zanimanja koji su izumrli, distributera i kinoprikazivača. 

- Trenutno u Mostaru ne postoji kino. A prije rata, Sarajevo je imalo oko 40 kina, ako uključimo i domove kulture koji su imali infrastrukturu za prikazivanje filmova - objasnio je. 

Kao problem naveo je i nepostojanje poreznih olakšica za strane produkcije u BiH. 

- Popularna američka serija „Igra prijestolja“ je snimana u Dubrovniku, jer su njihovoj produkciji omogućili poreske olakšice u zamjenu za zapošljavanje domaćeg kadra - pojasnio je. 

Kao pozitivan segment, Lonić je izdvojio veliku ljubav i želju da opstane bh. kinematografija. 
 

Izvor: 
Fena