Abdullah ef.Numan za BNN: Dužnost nam je da iza sebe ostavljamo tragove dobročinstva

EKSKLUZIVNI INTERVJU ZA BNN.BA (VIDEO)

Abdullah ef.Numan za BNN: Dužnost nam je da iza sebe ostavljamo tragove dobročinstva

07.08.2017 - 15:23
Intervjui

Muftija srbijanski Abdullah ef. Numan, (renije Ivan Trifunović), još sa 16 godina započeo je svoj put traganja za istinom. U ekskluzivnom intervjuu za BNN.BA ef. Numan nam otkriva sa kojom istinom se vratio nakon svog puta, podsjeća nas na važne historijske činjanice, ali nam govori i o položaju muslimana u Srbiji, kao i o podijeljenosti Islamske zajednice u Srbiji... Jedno je sigurno, „moramo biti zajedno, to je imperativ“... a ljudskom rodu „dužnost je da iza sebe ostavlja tragove dobročinstva“, pored ostalog, u razgovoru za BNN.BA ističe Abdullah ef. Numan, muftija srbijanski.

Pripremila: Aldina Rovčanin / BNN.ba

U 16. godini još kao srednjoškolac ef.Numan počeo je da traga za istinom, te se tako odlučio da otputuje u Indiju. Sa svojim prijateljima do tamo je putovao mjesec dana...

„Htio sam da vidim šta je to stvarnost, šta je istina, šta je nešto sa čime mogu da živim i nešto što me može da održi u životu i u najtežim trenucima života. Uvijek sam mislio, ako se budem našao u pustinji, kao što vam tada treba voda, šta meni treba u životu što će mi biti ta neka voda. I onda sam otišao u Indiju, da tamo tražim tu istinu, i da tamo tražim način i put života. Tamo sam se družio sa raznim ljudima, bio sam i baštovan kod budističkog kaluđera, koji se jako lijepo brinuo o meni...“, započinje svoju priču ef.Numan.

Foto: Abdullah ef. Numan, muftija srbijanski/BNN.BA

Istina sa kojom se vratio iz Indije je bila: „Prvo da ima Boga. Stvarno da ga ima. Da to nije neka bajka. Da je taj Bog, aktivan Bog. Da on učestvuje u našem životu, da se brine o nama i da nas On vodi. I da taj Bog isto želi nešto od nas da radimo. I da se taj Bog nalazi u Islamu, u smislu razumijevanja, koncepta, na koji način prići tome Bogu. Ja sam tako došao do zaključka da je Islam najistinitiji put ka Bogu, da me taj put nikada neće ostaviti negdje... Ja sam u Islamu našao tu slobodu, da mogu da budem ono što jesam. Da postanem bolje ljudsko biće, da postanem bolji čovek, da postanem nešto sa čim ja sam mogu da živim, i sa čim ja sam mogu da odem da spavam i da me ne boli glava, da sam nekoga slagao, da sam nekoga prevario, da sam nešto loše pomislio... U islamu sam našao jedan život koji je stalno aktivan. Čovjek ne može prestati biti musliman. Dok na drugim mjestima ljudi ispoljavaju svoju vjeru jedanput godišnje ili dvaput godišnje. Mi smo muslimani cijeli dan, cijelu noć, svakog trenutka, a ne možemo biti muslimani ako nismo u dodiru sa Bogom, ako ne mislimo na Boga, ne mislimo na Allaha, na onoga koji nas je stvorio, i meni to prija. Ta duhovna hrana mi prija, ja to volim i želim da drugi ljudi zavole, jer je to dobro“, za BNN.BA govori ef. Numan.

Sada je Abdullah ef. Numan doktor nauka, radio je kao profesor na prestižnom Univezitetu Victory u Melburnu, a trenutno obavlja dužnost muftije srbijanskog. Rođeni je Beograđanin i kako kaže, imao je obavezu prema svojim sugrađanima da zajedno pokušaju učiniti nešto da društvo u kojem žive učine boljim.

U razgovoru za BNN.BA  ef.Numan podsjeća na neke od važnih historijskih konteksta. Kaže kako se „u Srbiji se dogodio jedan veliki proces deislamizacije“, te kako je Beograd uvijek bilo mjesto oko kojeg se vodila borba, mjesto koje su svi željeli da imaju. Zanimljivo je i to da je, kako kaže, islam u Srbiji postijao i prije dolaska Turaka.

„Mi smo imali, kako bi se to reklo, jednu nesreću. Beograd je jedno mesto koje su od početka nastanka Beograda svi željeli da imaju. Ovdje su prvo bili Kelti, Kelti su napravili osnove Kalemegdana. Poslije toga su došli Rimljani koji su otjerali Kelte i oni su dozidali taj megdan, onda su došli Turci pa su ga onda oni još više dozidali... Islam je na ovim prostorima postojao i prije dolaska Turaka. Postoji džamija i postoje pisani podaci koji kažu da je džamija podignuta 1300-te godine, to je znači prije bitke na Marici i prije bitke na Kosovu, tako da to pobija teoriju da je Islam došao ovdje ulaskom Turaka, Islam je ovdje  bio prije Turaka. E sada, izgleda po svim tim podacima da su ti ljudi koji su bili ovdje, bili trgovci negdje u Siriji, došli su na Šarplaninu, zavoljeli je i tu napravili džamiju.Ovdje su i ranije dolazili trgovci, dolazili su preko Dubrovnika, dolazili su i po Bosni, svuda, i jasno je da su ostavili svoje tragove. Međutim, kada su došli Turci, onda je počelo građenje džamija, onda su se oni naselili ovdje, onda se npr. napravila i ova naša Bajrakli džamija  u Beogradu“, za BNN.BA govori ef. Numan.

Foto: Bajrakli džamija u Beogradu/ BNN.BA

Foto: Bajrakli džamija u Beogradu/ BNN.BA

Ef. Numan, pored ostalog, napominje i kroz primjere ističe obavezu ljudskog roda da iza sebe ostavlja tragove dobročinstva.

„Naša dužnost na ovoj planeti je da ostavljamo tragove dobrote za nama. Ne da ostavljamo tragove gušenja, tragove otimanja, tragove smrti, nego da ostavimo tragove dobročinstva, tragove ljepote, tragove onoga što nam pomaže da budemo dobri ljudi“, ističe u razgovoru za BNN.BA ef. Numan.

Danas u Srbiji, u dijelu koji nije Sandžak, većina muslimana su Romi. Položaj muslimana nije na zavidnom nivou, do posla se dolazi teško, dok u Beogradu trenutno postoji samo jedna džamija, Bajrakli džamija.

„U Srbiji, dio koji nije Sandžak, ogromna većina muslimana su Romi. Oni su tu, i može se reći da je došlo je do jednog velikog preokreta romskog života. Od ljudi koji su stalno bili u pokretu, oni su se sada udomili,  počeli su da zidaju svoje kuće, počeli su da traže posao. Najčešće žive od trgovine, pijace, kupuju i prodaju. Istinu govoreći, muslimanima je jako teško naći posao ovdje. I šta je rekao Rom, ja sam musliman, ja ću sada sebi da zidam džamiju. Pa oni tako kupe kuću, pa je preurede unutra lijepo da bude džamija, tako da je ona s vana kuća, unutra džamija, i onda tu dođe i hodža i klanja. Još ne zidamo minarete, ali imamo minaret u Subotici, u Vojvodini, tu niko nema ništa protiv minareta. U dijelu koji je Sandžak, a koji je isto Srbija, minaret je normalna stvar, niko ne pravi nikakvih problema. Tako da ima razlike između nas koji živimo u Beogradu i onih koji žive u Sandžaku, Novom Pazaru. Oni imaju bolji potporu nego što je mi imamo. Ovdje kod nas uvijek je borba za potporu... Ovdje se mi još borimo, još kaskamo za vremenom“, ističe ef.Numan.

Inicijativa za novom džamijom uvijek ima, naročito kada u Beogradu trenutno postoji samo jedna džamija. Tako su mještani Zemun Polja, zbog nemogućnosti dobijanja dozvole za izgradnju svoje bogomolje,  samoinicijativno počeli da grade džamiju. Dotjerali su je do krova, nakon čega su sa suda dobili odluku da je riječ o nelegalnoj gradnji. Zanimljivo, kako nam ef.Numan govori, u Zemun Polju nalazi se preko 500 muslimanskih kuća, te samim tim potreba za džamijom postoji... Ipak, vlasti nisu imale sluha, te je tako džamija neposredno nakon ovog intervjua porušena, te su tako mještani Zemin Polja u Beogradu ostali bez svoje bogomolje.

Foto: Zemun Polje, srušena džamija

Iako vjerske zajednice imaju pravo na budžet, država ne daje pomoć islamskoj zajednici, igovor je – podijeljenost.

„Pravo da vam kažem država ne daje učešće. Stvar je u tome da mi imamo pravo na budžet od države kao sve vjerske zajednice. Međutim, svake godine nama kažu u septembru će sve biti, imamo budžet toliko i toliko miliona treba da se dobije. To je određeno za vjerske zajednice, i svi dobiju. Desi se kasnije da nama kažu, 'e vi ste podijeljeni na dvije zajednice. Vi imate Islamsku zajednicu Srbije , i imate Islamsku zajednicu u Srbiji. I dok ste vi podijeleni, mi vama ne možemo ništa da damo'“, ističe ef.Numan.

„Ova naša podijeljenost je iskorištena, da nam se sredstva ne daju. E sada ja ne znam koliko će ta podijeljenost trajati, to vam je više politička, to nije neka teološka, vjerska, to nije čak ni nacionalna podijeljenost, to je prava ona politička podijelenost, i mi to moramo prevazići. Ako hoćemo da uspijemo, da živimo ovdje. Ni jedan podijeljen narod nije izdržao nikada ništa. Moramo biti ujednjenii. I ja se nadam da će se to jednog dana i desiti, da će ti koji su protiv ujedinjavanja, koji imaju neke lične interese u toj razini, i razjedinjenosti reći, 'ja ne mogu više da budem razjedinjen, hajde da se ujedinimo' ili će da odu u penziju ili negdje na ljetovanje i da nas ostave na miru da živimo kao ljudi, da živimo kao muslimani, a ne da nas iz političkih razloga iskorištavaju za neki njihov žar. Moramo biti zajedno, to je imperativ“, zaključuje u razgovoru za BNN.BA Abdullah ef. Numan, muftija srbijanski.

 

Izvor: 
BNN.BA