BOGATA ZEMLJA SIROMAŠNIH LJUDI: Zašto se šuti o imovini države Bosne i Hercegovine?!

Državna imovina snažan rezervoar i mogućnost za BiH

BOGATA ZEMLJA SIROMAŠNIH LJUDI: Zašto se šuti o imovini države Bosne i Hercegovine?!

22.08.2017 - 15:02
Istraživanja

Bosna i Hercegovina je bogata zemlja čija vrijednost imovine doseže i 100 milijardi maraka. No, ta ista imovina koja je u vlasnštvu države (čitaj: građana) nije stavljena u službi njih samih. Napotiv, čini se da se pitanje državne imovine  Bosne i Hercegovine vješto izbjegava. Shodno tome, jedina smo zemlja u regionu koja nema regulisan Zakon o upravljanju državnom imovinom.

„Vrijednost državne imovine BiH koja bi se mogla staviti u funkciju ekonomskog oporavka i razvoja BiH, prema najkonzervativnijim procjenama iznosi 50 milijardi maraka, a njena ukupna vrijednost procjenjuje se i na iznos od 100 milijardi KM“, kazao je ranije bivši član Predsjedništva BiH dr.Haris Silajdžić.

Foto/dr. Haris Silajdžić: Ukupna vrijednost državne imovine procjenjuje se i na iznos od 100 milijardi

Ilustrujući nadalje veličinu državne imovine, dr. Silajdžić je istakao jedan njen bitan dio - zemljište. Prema njegovim riječima, 56 posto teritorije BiH je u državnom vlasništvu. Od te površine 70 posto se nalazi pod šumama, oko 20 posto su livade i obradivo zemljište, a ostatak otpada na ostale kategorije zemljišta.

No, u Elaboratu o ekonomsko-finansijskoj opravdanosti osnivanja Fonda za ekonomski razvoj BiH, navedeno je kako se upotrebom državne imovine BiH, u skladu sa teritorijalnim suvernitetom i integritetom, dovodi  u pitanje ponajprije zbog asimetrične ustavne strukture gdje je država taoc politike.

„Iskorištavanje državne imovine najvećim dijelom se svodi na upravnopravni aspekat, dok u građansko-pravnom smislu imamao tek sporadične slučajeve koje su odraz pritisaka, a  ne posljedica utvrđene strategije upravljanja državnom imovinom... Dosadašnja iskustva pokazuju maćehinski odnos spram državnog vlasništva, nadležne institucije svojim nečinjenjem doprinose aktivnoj ulozi i pokušajima negiranja i uzurpiranja državne imovine. Problematika pravnog statusa državne imovine se tiče države BiH, obzirom da neuređeni imovinsko-pravni odnosi u ovoj oblasti mogu proizvesti dalekosežne negativne posljedice u pravnom prmetu“, navodi se u Elaboratu.

Unatoč kompleksnoj situaciji, rješenje za BiH postoji, stručnjaci isiču da je ključno donošenje Zakona u upravljanju državnom imovinom koji bi bio regulisan na državnom nivo, a potom i uspostavljanje Fonda za ekonomski razvoj BiH.

„Državna imovina jedan je snažan rezervoar i mogućnost za BiH. Radi se o tome da bolje mogućnosti do oslonca na vlasiti resurs nema, tj. da se državna imovina stavi u funkciju ekonomskog razvoja. To je zamišljeno da se, nakon zakonski potrebnih rješenja, kao što je Zakon o upravljanju državnom imovinom, oformi Fond za ekonomski razvoj BiH koji bi bio, kako to i sam naziv kaže, u funkciji razvoja. Pored toga, ključna funkcija bio bi i garancijski fond koji bi sa 10 posto kapitala garantirao za projekte. Dalje, ono što je važno je da bi se projekti finansirali isključivo na lokalnom nivou, te da bi sam Fond bio samostalna autohtona institucija čiji bi jedini kontrolor bio Parlament BiH“, za BNN.BA govori prof.dr. Rifat Klopić.

Dodaje kako je „državna imovina vlasništvo države BiH, te da po tome mora i ima potrebe i razloga da bude u funkciji svih građana BiH.“

Politički interesi iznad svga?!

„Dakle, mi imamo tu imovinu. Ogromna imovina se nalazi i van zemlje, ali je u vlasništvu BiH. Nažalost, nemamo na jednom mjestu informacije o stanju te imovine, da to neko prati, adekvatno upravlja tom imovinom, vrši kontrolu i sl... Nažalost, moram istaknuti da je interes moćnih ljudi u vlasti, iz politike, da se to pitanje odloži, sve su to interesi“, upozorava prof.dr. Klopić.

Dana 18.marta 2005.godine, Visoki predstavnik za BiH privremeno je zabranio prenos državne imovine kako bi se osiguralo da kašnjenja u izradi održivog rješenja pitanja vlasništva nad državnom imovinom ne dovedu do prodaje ili opterećenja javne imovine.

„Visoki predstavnik dao je van snage bilo kakvo raspolaganje državnom imovinom. Sve što se radi preko toga je mimo zakona. Jedino su SAD regularno kupile zemljište pri izgradnji ambasade, jer su za to pitali Parlament BiH, sve ostalo je nezakonito“, upozorava prof.dr. Klopić.

Foto/ prof.dr. RIfat Klopić: Interes moćnih ljudi u vlasti, iz politike, je da se to pitanje odloži

Ipak, oslobađanje blokada i omogućavanje knjiženja državne imovine značilo bi da se sam proces regulisanja ovog pitanja pokrene.

„Mislim da bi oslobađanjem ove blokade, te omogućavanjem knjiženja imovine, Visoki predstavnik mnogo učinio da na taj način pokušamo pokrenuti cijeli ovaj proces“, isiče prof.dr.Klopić.

„Političari i interesni lobi pravit će veliki problem kada se ovo pitanje bude rješavalo, ali i to će doći na red, prije ili kasnije“, dodaje prof.dr. Klopić.

„Mi nemamo Zakon o upravljanju državnom imovinom. Pokrenuli smo aktivnosti gdje je Prijedlog zakona došao do Parlamenta BiH, došli i do nekih poslanika.... Koliko smo upoznati, predloženi zakon je stigao do Ministarstva finansija i trezora BiH i to sada stoji. Dakle, sada nam je ključno da Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom uđe u parlamentarnu proceduru, potom da se usvoji, nakon čega bi uslijedile operativne stvari“, ističe prof.dr. Klopić.

No, uz sve to, prvo korak očekuje se od Visokog predstvanika.

 „Prvi uslov za to je da se deblokira knjiženje državne imovine. Visoki predstavnik stavio je veto na knjiženje državne imovine kada je Sud to počeo raditi. To na Zapadu nema nigdje  - da se blokira pravo države, nešto što je u vlasništvu države. Naše državno tužilaštvo se mora pokrenuti i odgovoriti na pitanja; Zašto bi to neko uradio? Zašto političari igraju igru? Ali, problem je vjerovatno da ne mogu locirati čija je to odgovornost. Ipak, u ovom trenu, možda je odgovornost Visokog predstavnika i najveća“, za BNN.BA ističe prof.dr. Rifat Klopić.  

Mapa puta postoji

Iako se konačni cilj čini daleko, mapa puta itekako postoji. Donošenje Zakona o upravljanju državnom imovinom nameće se kao jedino logično i ekonomski moguće rješenje za državu BiH, posebno što do danas nije iskorišten potencijal državne imovine za ekonomski razvoj. Osnivanje Fonda za ekonomski razvoj BiH koji bi bio odgovoran Parlamentu BiH, bio bi garant za adekvatno upravljanje i korištenje javnog dobra.

 „Mapa puta postoji, američka vlada kad je tražila zemlju za svoju ambasadu je rekla da se  radi o državnoj imovini, ali da se ona može koristiti. Kanton nije mogao raspolagati time, jer nije vlasnik, i zato što se radi o državnoj imovini. To je Nikola Špirić uradio i tako napravio 'grešku u koracima', jer je napravio mapu puta svega toga... Amerikanci su onda došli u državnu Vladu, Parlament BiH i rekli da žele da kupe to zemljište. I kupili su - i platili...“, ističe za BNN.BA dr. Haris Silajdžić.

„Fond za ekonomski razvoj BiH nije samo moja ideja, pametni ljudi su radili na tome, ja samo imam želju da se to stavi u funkciju, i mislim da je za naše dobro da to uradimo. Dakle, izlaz postoji, to je državna imovina, ali trebamo znati da ona sada propada i to nas košta“, za BNN.BA ističe dr. Silajdžić.

Ekonomista Mirsad Kikanović, koji je radio na izradi zakona o uspostavi fonda za ekonomski razvoj BiH, je naveo kako bi se vrlo brzo nakon osnivanja ovog fonda moglo reprodukovati 250 miliona maraka kredita. Osim toga, za razvoj industrije bi se moglo obezbijediti 100 miliona maraka, kao i pet milijardi maraka garancija za povlačenje sredstava po različitim osnovama, što bi predstavljalo značajan impuls u privrednom razvoju države.

Foto/ Ekonomista Mirsad Kikanović: Za razvoj industrije bi se moglo obezbijediti 100 miliona maraka

Prema njegovim riječima, imovina kojom bi upravljao ovaj fond sastojala bi se od zemljišta u državnom vlasništvu, prirodnih bogatstava, potraživanja entiteta od bivše SFRJ, pasivnog podbilansa, imovine bivše JNA, objekata u diplomatsko konzularnoj mreži, finansijskih potraživanja BiH, kao i imovine koja se nalazi u drugim državama, poput objekata na Jadranskoj obali i slično.

„Osnovni principi funkcionisanja fonda za ekonomski razvoj BiH su da nema otuđenja državne imovine, kao i da sve ono što smo naslijedili treba da sačuvamo kako bi ostavili u naslijeđe onima koji dolaze poslije nas“, kazao je Kikanović ranije u izjavi za medije.

„Mi bismo, dakle, išli prije svega u funkciju razvoja, ne rasprodaje. Nemamo pravo da generacije koje dolaze ostavljamo bez ičega. Nama su očevi, djedovi ostavili u miraz da brinemo o našoj državi, te se tako prema njoj moramo odnositi - patriotski“, podvlači prof.dr. Klopić u razgovoru za BNN.BA.

„Također, važan segmenat Fonda za ekonomski razvoj BiH bila bi i ta da bi sam Fond imao i vlasitite dionice sa kojim bi se moglo prometovati...Naravno, bili bi otvoreni i za strane investirore koji su zaunteresovani da investiraju na ustanovljenim  principima. Naravno, pored ovih operativnih djelatnosti fond bi se finansirao isključivo iz vlastitih izvora, gdje se iz budžeta ne bi uzimala niti jedna jedina marka“,  ističe prof.dr. Klopić.

„Nepostojanje zakonske regulative koja je trebala pravno zaštititi državnu imovinu predstavljat će problem iznalaska načina za rješavanje pravnog statusa državne imovine. Ipak, međunarodno pravno priznanje podrazumjeva da država ima apsolutno pravnu jurisdikciju nad teritorijem koji joj pripada, odnosno vrijeme od kada se državna imovine vezuje za BiH jeste dan proglašenja nezavisnosti što je potvrđeno i iz ureda Visokog predstvanika.

Neriješenim pravnim statusom državne imovine nastaje pravni vakum za moguće zloupotrebe i neovlašteno raspolaganje imovinom u državnom vlasništvu, te je neophodno donošenje propisa kojim bi se ta imovina stavila pod pravnu zaštitu“, navodi se u Elaboratu.  

Pripremila: Aldina Rovčanin/BNN.BA

Izvor: 
BNN.ba