Čemu vlast ako nije legitimna: Demokratski izborni proces kao prevara...

Brojne nepravilnosti na izborima u BiH

Čemu vlast ako nije legitimna: Demokratski izborni proces kao prevara...

11.10.2018 - 03:00
Kolumne

Kada sam prof. dr. Suada Arnautovića koji na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu predaje predmet Izborni sistem u BiH, te koji je ujedno i član Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) pitala, da li su rezultati izbora u našoj zemlji, zaista, odraz volje većine građana u našoj zemlji, nije mu dugo trebalo da mi otvoreno i iskreno kaže - NISU!

"Nije legalno, nije nelegano, ali izborni rezultati u našoj zemlji ne odražavaju volju većine građana", kazao je prof. dr. Arnautović.

izborni proces, prevara, izbori 2018

Vodeći se time da u Bosni i Hercegovini imamo lažni pluralizam, usljed čega, kako rekosmo, izborni rezultati ne odražavaju volju većine njenih građana, jasno je da se možemo zapitati; Da li onda Bosna i Hercegovina ima legitimne predstavnike vlasti?! 

Po svemu sudeći, izborni sistem u našoj zemlji, predstavlja kompleksno manipulativno sredstvo politike (čitaj: vlastodržaca), dok je na bh. političkoj sceni imamo samo privid demokratije. Sve to dovodi u pitanje legitimitet onih koji su, iako izabrani, ipak, mogu smatrati i nelegitimnim predstavnicima vlasti u našoj zemlji.

„Postoje dređeni segmenti u samom izbornom procesu koji mogu poslužiti kao manipulativno sredstvo politike. Svaki izborni sistem ima tri osnovna elementa - izborne jedinice, izbornu formulu za preračunavanje glasova i tip glasačkog listića. Uz sva tri elementa postoji mogućnost za manipulaciju, što itekako može uticati na krajnji rezultat izbora. Primjenom različitih formula za preračunavanje vi možete vidjeti da npr. određena stranka sa 100.000  glasova može da dobije mandat, a sa primjenom druge formule ne može. Deformacija našeg sistema ogleda npr. i u tome što naš Parlament brojčano ne odgovara - ni po kakvim kriterijima odnosa između broja stanovnika i broja birača. Po svim parametrima i proračunima naš parlament bi trebao da broji 120 predstavnika u Predstavničkom domu i najmanje tri stolice za predstavnike nacionalnih manjina i ostalih. Kad imate male izborne jedinice, a mislimo na mali broj predstavnika koje šaljemo u Parlament, onda su moguće manipulacije. Shodno tome, mi danas imamo samo sliku lažnog pluralizma. Nemamo jasnu političku profilaciju na političkoj sceni, što se svakako odražava i na to da izborni sistem ne može da poluči efektne rezultete, te da izborni rezultati zaista predstavljaju sliku i priliku onoga što se dešava u društvu„, objasnio je ranije za BNN.ba prof. dr. Arnautović, stručnjak iz ove oblasti.

Pored toga, posebnu opasnost za demokratiju i ispravno provođenje izbornog procesa predstavlja i krađa glasova, kojih je u svijetu čak više od 80 različitih načina. Koji će način krađe biti moguće primijeniti to će zavisiti i  od samih uslova u zemlji. Glasanje poštom, manipulacije biračkim odborima, “bugarski voz” i sl., najčešći je način krađe glasovima kojim se služe oni koji žele uvećati svoju šansu ili 'pak, nekoga „izbaciti iz igre“! Iako stručnjaci smatraju da je nemoguće ukrasti toliko glasova koji će od autsajdera napraviti pobjednika, itekako je moguće utjecati na konačne rezultate, ukrasti nekoliko mandata i time znatno promijeniti sveukupnu političku sliku date države.

Na svim nivoima vlasti u BiH skoro pola miliona nevažećih glasačkih listića

Da je u pitanju moguća krađa glasovima, jasno može ukazivati i to da se među samim glasačkim listićima nalazi neprirodno veliki broj nevažećih listića, što je slučaj objavljenih preliminarnih rezultata Općih izbora koji su se u Bosni i Hercegovini održali 7. oktobra. 

Nakon što je CIK BiH objavio preliminarne rezultate izbora, samo za nivo Predsjedništva BiH, od obrađenih 93,04 posto biračkih mjesta, odnosno prebrojanih 1.604.584 glasačkih listića, nevažećih je bilo čak 107.337 (6,69 posto).

Zanimljivo je da je, prema tim rezultatima Šefik Džaferović (SDA), samo za 3 procenta prednosti, pobijedio SDP-ovog kandidata, Denisa Bećirovića, čime su izbornu utrku, faktički presudili nevažeći listići!

„Prema podacima CIK-a BiH razlika u broju glasova između Šefika Džaferovića (SDA) i mene je oko 3%. Izbornu utrku je očigledno presudilo preko 90.000 nevažećih listića. Otkud toliki broj nevažećih listića?! Moramo dobiti ozbiljan odgovor na pitanje ko je namjerno od važećih listića pravio nevažeće? Prema saznanjima sa terena ciljano su pravljeni nevažeći listići. Nažalost, opet su prevagu odnijeli brojači glasova, a ne birači.

Izborna utrka bila je krajnje neravnopravna i prljavija nego ikada do sada, istakao je Bećirović, ukazujući na moguću ili očiglednu izbornu prevaru?!

Kada je u pitanju Parlament BiH od prebrojanih 89 posto, odnosno 1.534.066 glasova, a nevažećih glasačkih listića bilo je rekordnih 135.971 (8,86 posto).

Za Parlament Federacije BiH od 84,04 posto biračkih mjesta, odnosno prebrojanih 871.658 glasačkih listića, 68.909 (7,91 posto) bilo je nevažećih.

Kada je riječ o predsjedniku RS-a, obrađeno je 93,84 posto biračkih mjesta i prebrojano 642.079 glasačkih listića, od kojih je 43.969 (6,85 posto) bilo nevažećih.

Na nivou NSRS, CIK je prebrojao 90,67 posto ili 618.875 glasačkih listića, a nevažećih je bilo 37.722 (6,10 posto).

Za skupštine kantona obrađeno je 81,27 posto, odnosno 821.937 glasačkih listića, od kojih je nevažećim proglašeno čak 58.416 (7,11 posto).

Konačno, broj nevažećih glasačkih listića za sve nivoe zastupničkih organa koje smo birali na Opće izbore 2018. iznosi ukupno 452.324! Ova brojka od skoro pola miliona nevažećih listića jasno ukazuje na nepravilnosti, zbog čega su i brojne stranke istupile u javnost i tražile ponovno brojanje glasova.

"Ja se iskreno nadam da je sada jasno čitavoj javnosti zbog čega su oni onako grčevito borili protiv uvođenja skenera, video nadzora i ostalih mjera kojima će se poboljšati kredibilitet izbornog procesa. Razlika između kandidata u nekih petnaestak hiljada glasova, 100 hiljada glasova je pokradeno. U našoj zemlji kažu: 'Pametnom je i išaret dosta'", poručio je Saša Magazinović iz SDP-a.

Specifična situacija je kod Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS-a) iz koje ističu da je SDA provela je sistematsku pljačku glasova ove stranke širom Bosne i Hercegovine, posebno u Sarajevu. Navodno je ukradeno preko 18.000 glasova, o čemu je stranka najavila da će se naknadno oglasiti i sa dokazima i fotografijama preko 2.000 uslikanih glasova kojih na brojanju, kako se navodi "nije bilo".

Određeni dokazi već su se pojavili, te je tako nosilac liste BPS-a za Parlament FBiH, Muharem FIšo, na svom Facebok profilu objavio status, gdje podaci na stranici CIK-a govore jedno, a stanje na terenu nešto sasvim drugo: 

Jedno je sigurno, brojni su primjeri koji ukazuju na nepravilnosti izbora odžanih u BiH. Pored toga, ni ustavno - pravna koncepcija naše zemlje ne ide nam u prilog, te društvenoj grupi koja je na vlasti omogućava da prilagodi izborni sistem svojim interesima. Na taj način dolazi do jačanja političkog sistema u kojem je određena grupa na vlasti, što stvara „dinamičku dimenziju izbornog sistema“, tvrde stručnjaci. Usljed jednog takvog stanja, neminovno je da izborni sistem u BiH trenutno predstavlja samo „manipulativno sredstvo politike“ - vlastodržaca, što su dokazali i upravo održani izbori. 

Ipak, na nama je kakvo društvo želimo graditi, te da li ćemo dopustiti da nam izborni sistem bude, umjesto garant demokratije, garant kompleksne prevare.

Jer, čemu demokratija ako je prividna? Čemu vlast ako nije legitimna?! 

Piše: Aldina Rovčanin / BNN.ba 

Izvor: 
BNN.BA