Dr. Omerhodžić: Hidžama jeste tradicija Poslanika Muhamda a.s., ali i savremena medicinska metoda

Dr. Merim Omerhodžić za BNN.BA o čudotvornom liječenju hidžamom

Dr. Omerhodžić: Hidžama jeste tradicija Poslanika Muhamda a.s., ali i savremena medicinska metoda

04.03.2017 - 10:50
Intervjui

Hidžama kojom se izbacuje nečista krv iz ljudskog organizma, do jučer nepoznanica za mnoge – danas se praktikuje u skoro svim dijelovima svijeta, u različitim kulturama i religijama.

Iako se zna da hidžama podrazumijeva zahvat kojim se iz tijela odstranjuje manja ili veća količina, malo je poznato da je upravo ona jedna od najstarijih terapijskih zahvata.

Dr. Merim Omerhodžić, ljekar specijalista neurohirurge na Univerzitetskoj klinici u Sarajevu praktikuje metodu hidžame 12 godina. Ističe kako uvijek rado govori o njoj kao o medicinskoj metodi koja oduševljava, stoga je svoja iskustva vezana za hidžamu podijelio i sa čitaocima BNN-a.

BNN.BA: Koliko ljudi danas potražuje hidžamu, da li je riječ o velikom broju budući da se o takvoj metodi sve više govori u javnosti ?

Dr. Omerhodžić: Iako je hidžama kao medicinska metoda poznata već 1400 godina, činjenica je da u zadnje vijeme, sve veći broj ljudi potražuje hidžamu i da se o njoj u javnosti sve više govori. U Medicinskoj enciklopediji, Jugoslavenskog leksikografskog zavoda se spominje kao „metoda lokalnog puštanja krvi u terapeutske svrhe“. Iako je u medicini bila poznata i priznata, malo se koristila. Ubrzan način života, egzistencijalna neizvjesnost i zagađenje životne okoline su zadnjih godina u enormnom porastu, a time je i porasla potreba za hidžamom. Ljudi su danas izloženi stalnom djelovanju stresa i zagađenja. Zagađeni su voda, zrak, zemljište. Hrana je genetski modificirana i raznim hemijskim i biološkim sredstvima tretirana. Prisustvo soli teških metala i njihov unos u organizam ima nesagledive loše posljedice po zdravlje čovjeka. S druge strane, ljudi vode nezdrav život što podrazumijeva poremećaj prirodnog ritma spavanja, nezdravu ishranu, dugotrajno sjedenje itd.. Ovo jeste globalni problem, ali svi osjećamo svakodnevnu izloženost navedenim faktorima i njihov nepovoljni uticaj na naše zdravlje. Sve navedeno utiče na naš regulatorni sistem koji održava zdravlje. Ljudski organizam posjeduje moćan sistem za održavanje dinamičke ravnoteže odnosno homeostaze. Kada su brojni faktori, koji organizam čine živim, u ravnoteži onda je organizam zdrav. Međutim danas, zbog jakog uticaja navedenih štetnih faktora na organizam, njegov regulatorni sistem popušta, ne može dalje da održi ravnotežu i postaje „nezdrav“.  U ovom slučaju, ako se regulatornom sistemu pomogne nekom terapijskom metodom, on može ponovo da uspostavi zdravlje, odnosno balans. Ako pak stanje „nezdravlja“ potraje duže vrijeme, nastaju hronična i degenerativna oboljenja, odnosno nepovratni disbalans u organizmu. Hronična oboljenja imaju progresivan tok, vremenom se pogoršavaju, a bolešću bivaju zahvaćeni i drugi sistemi u organizmu te nastaju nova hronična oboljenja, degenerativni pa čak i maligni procesi.

Zbog brojnih nepovoljnih uticaja i štetnih faktora iz vana i iznutra, današnjem čovjeku su neophodne medicinske metode koje djeluju i pomažu bazičnom regulatornom sistemu. Postoje tradicionalne i savremene regulatorne medicinske metode. Hidžama je najbolja regulatorna metoda te je stoga sve veći broj ljudi potražuje. Prije dvanaest godina kada sam počeo raditi ovu metodu i organizovao Prvi evropski kongres o hidžami, o njoj je znalo jako malo ljudi. Sve bolja informisanost populacije o ovoj metodi, koja jeste tradicija Poslanika Muhamda a.s., ali istovremeno i savremena medicinska metoda, prvi je razlog je da sve veći broj ljudi odlučuje da uradi hidžamu. Osobe koje su radile hidžamu i koje svoja pozitivna iskustva prenose drugima, također doprinose sve većoj potražnji za ovom metodom. 

BNN.BA: Koje su stvarne blagodati hidžame po ljudski organizam gledajući sa zdravstvenog aspekta?

Dr. Omerhodžić: Ljudski organizam je pun toksina iz okoline, soli teških metala, te drugih štetnih supstanci koje organizam sam proizvodi. Navedene supstance organizam cirkulacijom raznosi u sve dijelove tijela, ali ih i deponuje u određenim područjima. Isto tako, zbog stalne napetosti i stresa, podražen je naš nervni sistem. Hidžama prevashodno čisti organizam od „hemijskog i biološkog“ otpada, odnosno od nagomilanih štetnih materija. Obzirom da djeluje na kapilare, nervne završetke te na odbrambeni sistem u cjelini, hidžama vrši neku vrstu „resetovanje“ ovih sistema. Ova metoda povoljno djeluje na cirkulatorni i nervni sistem, a imuni sistem ponovno započinje svoju ulogu odbrane organizma, a zaustavljaju se autoimune reakcije kao npr. alergije ili reumatska oboljenja.  Zadnjih petnaestak godina životni uslovi su se drastično promijenili. Stalni stres,  zagađenje, neuredan život, dovode u pitanje zdravlje. Zdrave osobe, prije svih trebaju da pomognu svom organizmu, da očuva zdravlje. Radeći hidžamu zdrave osobe se čiste od toksina i pomažu cijelom regulatronom sistemu da što duže očuva balans, za koji smo ranije rekli da prestavlja stanje punog zdravlja.


Vremenom, zbog različitih brojnih štetnih uticaja, regulatorni  sistem organizma više ne može održati ravnotežu i ljudi dolaze u stanje u kom se ne osjećaju dobro, nisu potpuno zdravi, mada još nemaju hroničnih oboljenja. To su npr. stanja stalnog umora, osjećaj iscrpljenosti, meteoropatija, te različiti bolovi u pojedinim dijelovima tijela, kojima se ne može utvrditi organski uzrok. Spomenuli smo da je to stanje „nezdravlja“ u stvari disbalans, koji je još uvijek reverzibilan. Takve osobe trebaju raditi hidžamu, da pomognu svom sistemu za regulaciju da ponovo uspostavi stanje ravnoteže odnosno „punog zdravlja“, dok još može.
Kod nastanka hroničnih i degenerativnih oboljenja, hidžama se radi da se spriječi njihova progresija i nastanak novih oboljenja.

Ukratko, hidžama čisti organizam i aktivira regulatrorni sistem. Time pomaže da se održi zdravlje kod zdravih osoba, pomaže organizmu da povrati stanje zdravlja ako je ono narušeno ili pak zaustavlja progresiju degenerativnih i hroničnih oboljenja ako su ona prisutna.  

BNN.BA: Da li ima naučnih uporišta u samom mjestima na kojima se hidžama vrši izašto su baš ta mjesta izabrana?

Dr. Omerhodžić: Hidžama se radi na određenim mjestima koja je prije 14 vijekova, pokazao poslanik Muhamed a.s. Za to postoji razlog, kao i naučno objašnjenje važnosti tih mjesta. U zadnje vrijeme se rade brojne naučne studije o hidžami, čiji rezultati se publiciraju u medicinskim stručnim časopisima. Studije se rade na univerzitetima u Njemačkoj, Iranu, Egiptu, Turskoj. Sa svoje strane, tokom dvanaestogodišnje prakse, dali smo i svoj doprinos naučnom objašnjenju mehanizma djelovanja hidžame. 

BNN.BA: Na koji način se u čovjekovom organizmu uopće prikuplja nečista krv i postoji li neka populacija koja je najviše sadrži?

Dr. Omerhodžić: Toksini u organizam ulaze izvana. S druge strane, tokom svog rada ćelije organizma proizvode otpadne materije. Također, u organizmu se stvaraju supstance koje  uzrokuju nastajanje i širenje patoloških procesa kao npr. brojni medijatori upale. Populacija koja je izložena toksinima iz hrane, vode i zraka, solima teških metala, jakom stresu, osobe s degenerativnim i progresivnim oboljenjima su oni koji u organizmu imaju najviše otpadnih, odnosno toksičnih materija. U medicini postoje dvije vrste tretmana odnosno načina borbe s takvim neželjenim i štetnim materijama.
(I) Prvi i danas najčešći način je da se u organizam unijosi neka farmakološka supstanca tj. Lijek, koji će stupiti u borbu i eventualno neutralisati te štetne materije.
(II) Drugi, logičniji i jedino efikasan način tretmana je eliminacija tih štetnih materija iz organizma. To se postiže hidžamom.

BNN.BA: Koje su predrasude koje postoje kod ljudi, a kada je riječ o hidžami?

Dr. Omerhodžić: Uglavnom se ljudi boje i pitaju koliko tretman hidžamom boli.

Obzirom da iskusan ljekar grebe površni sloj kože u dubinu do jedne trećine milimetra, bol koji prouzrokuje skalper u ruci iskusnog hirurga je sličan bolu koji prouzrouje trn kada zagrebe kožu. Čak i mala djeca podnose takav intenzitet bola. Druga predrasuda je da žene ne treba da rade hidžamu do menopauze. Zaista, prije 1.400 godina, potpuno zdravim ženama je preporučeno da rade redovno hidžamu nakon menopauze, jer je menstrualni odljev tada bio dovoljan način čišćenja organizma. Nažalost, danas žena uči, radi, brine se o porodici i jako je malo potpuno zdravih mladih žena i djevojaka. Toksini i stres, obaveze i način života, narušavaju zdravlje žene. Dakle i mlade žene imaju potrebu i rade hidžamu.

BNN.BA: Šta Vi savjetujete, koliko često je potrebno praktikovati takvu metodu?

Dr. Omerhodžić: U našim uslovima života preporučuje se hidžamu uraditi svako tri mjeseca. To svakako ovisi o načinu života, količini stresa i toksina kojim je pojedinac izložen u određenom periodu života. Najmanji razmak između dva tretmana bi trebao biti desetak dana.

BNN.BA: Da li se posebna pažnja mora obratiti na osobe koje rade takvu metodu i da li postoji rizik ukoliko je riječ o nestručnoj osobi?

Dr. Omerhodžić: Ovo je jako važno pitanje. Ukoliko se radi o nestručnoj osobi koja radi hidžamu, postoje brojni rizici. Infekcije, uključujući krvlju prenosivim oboljenjima (SIDA i hepatitits) su samo neki od tih rizika. Ukoliko pak hidžamu radi ljekar bez odgovarajuće edukacije iz ove oblasti, postoji rizik da se neće postići puno terapijsko djelovanje hidžame.
 Nestručan rad ugrožava zdravlje, stoga se pacijenti za svoje tegobe i njihov tretman obraćaju doktoru, specijaliziranom za tretman određenih stanja, sa što većim stručnim iskustvom.
 Prema državnom zakonu, ljekar se jedini smije baviti liječenjem. Sve ostalo je nadriljekarstvo. Isto to vrijedi i po vjerozakonu.

Doktor je jedini osposobljen, stručan i odgovoran za liječenje. Tako se na primjer prema važećem državnom zakonu akupunkturom može jedino baviti doktor s dodatnom edukacijom iz ove oblasti.

Isto tako, hidžamom se može baviti doktor s odgovarajućom edukacijom iz ove oblasti i certifikatom izdatim od relevantne institucije.

Razgovarala:A.Z./BNN.BA
 

Izvor: 
BNN.BA