Halilović: BPS zastupa državnost BiH, sloboda je moguća jedino uz pravdu

Dopredsjednik BPS-a i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo

Halilović: BPS zastupa državnost BiH, sloboda je moguća jedino uz pravdu

03.05.2017 - 12:08
Intervjui

Semir Halilović, dopredsjednik Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS), te zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo u intervjuu za magazin „Start“ otvoreno govori zašto je politika njegovo opredjeljenje, kao i o tome zašto piše knjige, te kako teče istraga o atentatu na porodicu Halilović. BNN.BA prenosi interesantne dijelove opsežnog intervjua.

Semir Halilović po zanimanju je pravnik, deset godina je radio sa domaćim i međunarodnim advokatima na raznim slučajevima, uglavnom slučajevima ratnih zločina. Trenutno radi na snimanju velikog TV- serijala o raseljavanju ljudi u Bosni na čemu radi već dvije i po godine.

„Radi se o historiji Bosne od 15.vijeka do danas. Obišao sam sedam država, razgovarao sa 46 profesora iz tih držva, obišao oko pet stotina lokacija itd.. To je serijal koji govori o tome gdje smo bili, kakvi smo bili, govori o dobrim i lošim promjenama, o zatiranju tragova i uništavanju identiteta, pomirenju i posljedicama tog pomirenja. U međuvremenu zastupnik sam u Skupštini Kantona Sarajevo“, govori Semir Halilović u intervjuu za magazin "Start" čije dijelove prenosimo. 

Govoreći o radu vlasti u Kantonu Sarajevo  ističe kako je vlast uvijek ista, te da „ko god uđe u te procese jaše na talasima koji već postoje. U godini koja slijedi bit će popularno da jedni druge optužuju šta su uradili ili nisu - a mogli su! A zapravo je sve isto. Tu i tamo imate nekog dobrog čovjeka koji nešto uradi, ali je u osnovi sve uvijek isto. Jednostavno se ne možete kretati izvan okvira u koje ste stavljeni“, ističe Halilović.

Državnost Bosne i Hercegovine prioritet

Na pitanje novinara, gdje je u svemu tome BPS, politička opcija koju zastupa Halilović govori: „Isti talas jašemo, samo u novim okolnostim.“

Dodaje da „kako god se Bosna bude zvala u perspektivi, a kroz historiju smo bili i kraljevina i ejalet i pašaluk i republika, a sada smo Bosna i Hercegovina, mi zastupamo državnost BiH, jačanje države i dovođenje entiteta na formu koja im pripada“.

„Ono što mi vidimo jeste da Bošnjaci i Srbi, a i Hrvati jašu entitetima. Zbog te priče imamo slabljenje države, državne politike i državnih institucija. Naš cilj je jačanje države, zaštita prava boračke populacije, ali ne primarno jer su oni zloupotrijebljeni. Boračka populacija u institucijama je odustala od same sebe, odnosno ljudi u instutucijama koji treba da se bore za prava boraca su odustali od svoje politike“ ističe Halilović.

Na pitanje, zašto je BPS nevidljiv u medijma, Halilović govori kako BPS nije satelitska stranka niti jedne od „velikih“ stranaka.

„Nismo satelitska stranka ni jedne od velikih stranaka. Mi bismo sada kao trebali da čekamo da SDA izda saopćenje za javnost i da onda budemo protiv. Ili da ih branimo i ako smo protiv  - što podržava Fahro, a ako ih branimo - to podržava Federalna TV. Pošto ne radimo ni jedno ni drugo, nema ni lijevo ni desno, i to je taman. To je naš izbor. Zašto bismo bili vazalna stranka? „ završava Halilović misao pitanjem, dodajući kako je na posljednjim izborima stranka imala 40 hiljada glasova.

Izbori i „glasačka mašinerija“

Osvrnuvši se na stalni porast boračke populacije, ističe kako je u pitanju „glasačka mašinerija“.

„Ljudi dobiju status borca  sa dva sjedoka, skoro kao 1945., sa tim što je tada to imalo logike, jer nije postojala administracija koja je postojala u period 1992-1995. Tada se dobro znalo ko je i kada i gdje bio. Sa da imamo 200 hiljada ljudi koji se kao nisu prijavili na vrijeme, a na tih 200 hiljada boraca ide i 20 hiljada oficira i oficirskih penzija i povlastica  ito je jedna nova elita“, govori Halilović.  

„U predizbornoj kampanji se vrlo brzo uspostavi izborna berza kroz lažne penzije i davanja. A priče o ratu nema, jer oni neće rat. Da dođe do rata sve bi izgubili. Apsurd je da ljudi koji nisu bili u onom ratu, sada dobiju izbore na ratu“, podvlači Halilović.  

Ono što nadalje uočava respektabilni političar je i to da je „politka postala socijalni sektor gdje se smjeste svi koji nemaju kuda“.

„Izbori su kod nas teferič, a ne politika. Znate li ijednu politiku koja je u zadnjih dvadeset godina na izborima plasirala političku teoriju da BiH treba da bude ovo li ono, da treba uraditi to i to, tako ili ovako? Ne! Mi za izbore imamo teferič i parole. To je obična zabava. Niko se ne bavi poltikom, nego je politka postala socijalni sektor gdje se smjeste svi koji nemaju kuda“, govori Halilović.  

Zašto politika?

Na pitanje novinara: „Zašto politika?“ ističe kako je to njegov izbor, te da za cilj ima da ne dozvoli feudalni koncept Bosne. Također, motiv je i da, kako kaže „pomete ono što se kolokvijalno zove političko - državna mafija koja je proizvela i zataškala čitav set političkih ubistava da bi se održala na vlast“ .

„Politika je moj izbor da bih izgurao nekoliko stvari koje smatram potrebnim. Poltički cilj mi je da ne dozvolim feudalni koncept Bosne, u kojoj se ni sam ne bih snašao. Moj misija je da smanjim dijapazon feudalizacije Bosne. I moj otac se borio za to i zato je nastradao. Da, moja porodica je nastradala zbog koncepta. Uostalom, da ste ljudima 2006. rekli da će 2016. biti ovdje gdje su sada - ne bi vam vjerovali. Ako im sada kažete da će za desetak godina biti pravi robovi - neće vam vjerovati. Mislim da je moj zadatak da to kažem i onda moja odgovornost prelazi na one koji su čuli, jer su čuli i pročitali i samim tim postali odgovorni. Ono o čemu govorim prestalo je biti samo moj problem. Drugi motiv je da pometem ono što se kolokvijalno zove političko - državna mafija koja je proizvela i zataškala čitav set političkih ubistava da bi se održala na vlast“, govori Halilović.

„Nisam u sukobu sa ljudima nego sa dijelom ratnog i postratnog establišmenta koji je u ratu ubijao, a pslije rata se nakrao i sve to da bi sačuvao vlast. Čuvajući vlast, čuvaju svoju slobodu. O tome se ovdje radi. Digresija: Srbija je izvršila napade, vodila ratove, počinila genocid, unutrašnju pljačku i još mnogo toga. Da li je iko od Miloševićevih ljudi odgovarao za sve to? Ne, nego su odgovarali za poltička ubistva i na tome je režim i slomljen. Na tome će režim i ovdje biti slomljen, podvlači Halilović.

Podmukao zločin: Sloboda na krvi nemoguća misija

Halilović ističe kako je na krvi pojedinih „utemeljena vlast koja funkcioniše od 1996. do 2018., dodajući kako oni koji se toliko bahate da misle da im pripada život i smrt na sebe su uzeli prerogative Boga i prešli svaku branu u vlasi“.

„Ne amnestiram ili ne odvajam one koji su od toga okrenuli glavu. Imali ste SDP koji je bio na vlasi u dva navrata, ali nije povukao ni korak da riješi pitanje političkih ubistava. Prvo je tu dvostruko ubistvo nad mojom porodicom . To je zapravo trostruki pokušaj ubistva, jer smo moja sestra i ja bili na metar ili dva od bombe. Onda imate pokušaj ubistva Ismeta Bajramovića  - Ćele radi narko - tržišta. Nije to isti ideološki koš, ali je sistem sebi dao za pravo da ubije bilo koga ko mu smeta u bilo kom segmentu. Potom ubistvo Irfana Ljubijanokovića kojeg su ubili agrsorski vojnici, ali se za rizik ubistva znalo prije nego je ubijen.

Halilović u intervjuu za Start spominje i druga politička ubistva, ističući važnost njihova procesuiranja.

„Prije svih ovih tu je i klasično političko ubistvo Hakije Turajlića. On tog dana kada je ubijen uopšte nije trebao ići na aerodrom. Osim toga, znate li koliko je pregovaračkih timova išlo istim putem i kako to da baš njegov transporter otvore i slučajno ipale hitac? To je ubistvo koje se ne procesuira. Zatim, ubistvo Nedžada Ugljena koji je bio jedan od ubica, a potom je ubijen od iste ruke za koju je ubijao. Onda imate pokušaj ubistva također ubice Nedžada Herende i ubistvo Joze Leutara. I pred kraj rata klasični atentat i sačekuša za ubistvo genrala Joze Leutara. I pred kraj rata klasični atentat i sačekuša za ubistvo generala Izeta Nanića. Najbolji dokaz da je sistem počinio to ubistvo jeste da ih sistem nije istraživao , a imate 21 godinu slobodne vlasti i nemate ni jednu istragu koja ne da nije okončana nego nije ni započeta. Započete su samo one u kojima je porodica ili oni koji su zaduženi da rade taj posao obezbijedili toliko dokaza da je za njih država morala početi odgovarati. Oni predmeti u kojima se niko nije trudio ostali su mrtvi do danas“, govori Halilović.

Dodaje i to da kako “mašinerija koja je počinila ubistvo nad mojom porodicom htjela je reći da je Sefer Halilović pokušao državni udar i oni su morali da urade ono što su radili. Htjeli su od njega napraviti državnog neprijatelja, a šta se radi sa državnim neprijateljem? Pošto sam to shvatio da je tako, krenuo sam u ozbiljno istraživanje i došao sam do svakog papira do kojeg je moguće doći: od izdeje za atentat, proglašenja neprijatelja, do toga kada, zašto, kako i ko. Došli smo i do toga kako se sve to provelo kroz papire i pravdalo. Niko ne voli da mu neko bio kriv ili ne, dođe na kućna vrata i ubije porodicu. To se ne smije događati u BiH. Oni koji se toliko bahate da misle da im pripada život i smrt na sebe su uzeli prerogative Boga i prešli svaku branu vlasti“, zaključuje Halilović. 

Izvor: 
BNN.BA/Start