Hill: Ljudi moraju sami sebi pomoći, to stranci neće uraditi

Bivši američki diplomata o stanju na Balkanu

Hill: Ljudi moraju sami sebi pomoći, to stranci neće uraditi

02.12.2015 - 20:00
Drugi pišu

U Dejtonu u Ohio-u, počela je dvodnevna konferencija kojom se obilježava 20. godišnjica potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Na ovoj konferenciji učestvuju predstavnici aktuelne i ranije administracije SAD-a kao i nekoliko nekadašnjih učesnika u ovim pregovorima. Među njima je američki diplomata christopherr Hil, koji je danas dekan na Denverskom univerzitetu. U intervjuu za Glas Amerike Hill se prisjeća vremena potpisivanja Dejtonskog sporazuma i komparira ga sa učincima nakon njega. 

"Ne znam gdje bi Bosna bila danas, da nije bilo Dejtona, ali znam da bi bilo mnogo više ljudskih žrtava. Iskreno rečeno – sve teškoće koje je BiH imala u nastojanju da uspostavi jedinstvenu državu bile bi još veće bez Dejtonskog sporazuma." tvrdi Hill na početku razgovora. 

 

Kada se prisjećate tog vremena, šta je bio najteži momenat tokom pregovora? 

Hil: Bilo je mnogo teških trenutaka. Neka teritorijalna pitanja...jer sa bošnjačkog stanovišta bilo je gradova koji su brutalno etnički očišćeni ali su, na mapi, ipak završili u Republici Srpskoj u nastojanju da se izbjegne veliko pomjeranje stanovništva. Bilo je puno problema, ali je najvažnije bilo da se svim učesnicima objasni da je Dejton sporazum da se okonča rat, sa nekim provizornim političkim rješenjima, ali da je na građanima Federacije i Republike Srpske zadatak da izgrade snažniju uniju. Ako pogledate američku istoriju, postojao je ugovor „Članci konfederacije“ (Articles of Confederation) kojeg je poslije zamjenio Ustav, Dejton je bio nešto nalik tome ali za sada, niko nije otišao dalje od njega. 

Kakvu ste pouku vi kao diplomata izvukli iz Bosne i šta je cela međunarodna zajednica naučila što bi moglo da se primeni danas? 

Hil: Postoje mnoge krize u svijetu danas ali je vjerovatno najveća - situacija u Siriji. Jedna od pouka je da su sile zainteresovane za sudbinu Bosne – SAD, Britanija, Francuska, Njemačka – morale da se okupe i koncipiraju neki opšti plan, koji smo poslije razradili u Dejtonu, gde smo zapravo primjenili plan Kontakt grupe. Volio bih da se sličan proces odigra u Siriji. Ironija je što Rusija nije imala nikakvu vodeću ulogu u Dejtonskom sporazuma a sada ima jednu od vodećih uloga u Siriji, nisam siguran da će to biti zadovoljavajuće rješenje ali moraćemo da vidimo. 

Kako vidite Bosnu danas, 20 godina kasnije? 

Hil: U Bosni je mir, to je važno, ali nije načinjen dovoljan napredak u institucijama, niti u pridruženju EU. Veliki dio problema je u tome što je EU usporila proces proširenja, ali pred Bosnom je veliki posao. 

Gdje vidite Bosnu kada se bude obilježavalo 30 godina od Dejtonskog sporazuma? 

Hil: Volio bih da vjerujem da će ljudi uvidjeti da moraju da ulože veći napor u integraciju. Znam da mnogi krive Dejtonski sporazum za to što nije bilo većeg napretka ali ponekad su to isti ljudi koji pominju Otomansko carstvo i Austrougarsku imperiju. Mislim da je vrijeme da ljudi pogledaju sebe, umesto što očekuju da stranci mijenjaju njihovu zemlju. 

Kako vidite situaciju na celom Balkanu danas posle Dejtonskog sporazuma i sporazuma koji su usledili? Nerešena pitanja još postoje u Bosni, Kosovu, Makedoniji... 

Hil: Mislim da je u velikoj mjeri cijeli region Balkana trpio posljedice zbog činjenice da je za mnoge zemlje, nakon što je postignut Dejtonski sporazum, postojalo osjećanje da Balkan sada treba sam da riješava svoje probleme, i volio bih da vidim da se veća pažnja pridaje toj situaciji od strane SAD ali i EU. Kad pogledate Kosovo, njega i danas ne priznaje pet članica EU što nije konstruktivna situacija. Zato mislim da mora da postoji razumijevanje da smo evo ovdje, 20 godina poslije Dejtona, ali postoji toliko mnogo nezavršenog posla i treba da izvučemo obnovljenu energiju iz obilježavanja ove godišnjice da bismo završiili nedovršeni posao.

Izvor: 
BNN.BA/VOA