Izborni sistem u BiH - garant demokratije ili kompleksne prevare?!

Izborni sistem kao ogledalo dostignutog nivoa demokratizacije drušva

Izborni sistem u BiH - garant demokratije ili kompleksne prevare?!

08.10.2016 - 13:50
Istraživanja

Izborni sistem predstavlja ogledalo dostignutog nivoa demokratizacije datog društva. Po svemu sudeći, izborni sistem u Bosni i Hercegovini predstavlja kompleksno „manipulativno sredstvo politike“ - vlastodržaca. Ipak, odgovornost je i na nama.

Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovin pretrpjela je ustavne promjene koje su iza sebe ostavile složenost političkog sistema BiH koji se nerijetko označava kao „neodrživ“. Politički sistem BiH u koncepciji Dejtona odražava se na funkcionalnost države Bosne i Hercegovine u svim njenim segmentima, te poseban uticaj ima na uspostavljanje izbornog sistema Bosne i Hercegovine kao najvažnijeg sredstva za provođenje demokratizacije datog društva.

Sudeći po ustavno-pravnoj koncepciji Bosne i Hercegovine, može se uočiti da je pravi izazov u cijelom nizu sistema, unutar jednog sistema, uspostaviti validan izborni sistem, te realizirati demokratske izborne procese koji na pravi način odražavaju volju većine građana. Izborni zakon u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na način biranja na svim nivoima vlasti, dovodi u pitanje demokratizaciju izbornog sistema. I čak, možda bi preciznije bilo da kažemo da se, u skladu sa postojećim izbornim sistemom u Bosni i Hercegovini, demoratija i ne nazire.

Kao primjer moguće je navesti izbor za tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine: Bošnjaka i Hrvata, koji se svaki biraju neposredno na teritoriji Federacije, i Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske (RS). Shodno tome, u bh. entitetu RS na izborima za člana predsjedništva iz reda Srpskog naroda može se kandidirati samo osoba čije je mjesto prebivališta u RS-u, te za tu osobu mogu glasati samo građani sa mjestom prebivališta u RS-u. Osobe sa mjestom prebivališta u Federaciji BiH ne mogu biti kandidirani za srpskog člana predsjedništva, niti osobe iz Federacije BiH mogu glasati za osobu koja se kandidirala u RS-u, bez obzira na etinčku pripadnost. Paradoksalno, tako imamo pravilo koje kao da prkosi samo sebi ili samo dobro služi vladajućim strukturama - da vlast čvrsto drže u svojim kandžama. Interesantan je to fenomen gdje svoje predstavnike po etničkom principu sada biramo, isprepleteno, i po osnovu teritorijalnog i onog prvobitnog etno-nacionalnog principa. Kako je onda moguće realizirati slobodne demokratske izbore ukoliko se pravo birača ograničava? Evidentno je da izborni sistem u takvoj formi, oslanjajući se na politički sistem BiH, preuzima etno-nacionalno predstavljanje kao jedinu opciju i isključiv obrazac političkog predstavništva u Bosni i Hercegovini. Nadalje, evidentan problem izbornog sistema BiH ogleda se i u diskriminaciji pripadnika nacionalnih manjina u BiH i to na način da im se direktno uskraćuje pravo da budu birani u određene državne organe. Izborni sistem u BiH koji se nužno oslanja na ustavno-pravno uređenje, posebno se odražava na grad Mostar, u kojem izborni proces nije realiziran već osam godina zaredom. Zanimljivo je stanovište koje Suad Arnautović iznosi u autorskom radu „Političko predstavljanje i izborni sistem u Bosni Hercegovini u XX stoljeću“, a koje je primjenjivo i danas.

"U Bosni i Hercegovini u XX stoljeću nije postojao homogen, jasno definiran i zaokružen politički subjekt tj. politički narod (građani) koji je na jednostavnim političkim osnovama i po jasno definiranim, demokratskim izbornim pravilima (izbornom sistemu, modelu) birao svoje političke predstavnike u institucije političkog predstavljanja. Nikad u XX stoljeću u BiH nije expressis verbis u političko – institucionalnom smislu došlo do prihvatanja liberalno-demoratske ideje o čovjeku i građaninu kao nosiocu punog političkog suverniteta“, ističe Arnautović.

Izborni sistem u BiH - odraz dostignute demokratije i zašto je važno glasati?

Izborni sistem predstavlja odraz dostignutog nivoa demoratizacije datog društva i čini kompleksan skup načela, prava i tehničkih radnji kojim se propisuje i realizira uloga građana u izboru političkih predstavnika. Ono kako se sam građanin osjeća kada postavi sebi pitanje „Da li izborima mogu nešto da se promijenim?“, zapravo, izvrsno je polazište toga koliki stepen demokratizacije imamo ili nemamo. Izborni sistem je tako skup mjera i postupaka koji se odnose na izbore, organizaciju, tehniku i način provođenja demokratije, ili bi, pak, trebao da bude. Shodno ustavnim temeljima i načelima na kojima je izborni sistem zasnovan i od njegove primjene, umnogome zavise formalne i suštinske mogućnosti participacije građana u vršenju vlasti. Izborima se ostvaruje neposredna veza između građana i institucija vlasti u procesu njihovog formiranja, ili bi pak (opet) trebao da bude.

Bilo kako bilo, izborni sistem je neizbježan parametar demokratičnosti datog društva, a demokratski izbori temelj su legaliteta i legitimiteta cjelokupnog sistema vlasti. U Bosni i Hercegovini tako imamo vlast koja je izabrana demokratskim putem, izborima, ali koja sa druge strane ne odražava volju većine. Kako kad se vladajuće elite tako smjelo šepure da zastupaju volju većine? Pokušajmo razumjeti. Ukoliko sa jedne strane imamo pomješan etno-nacionalno-teritorijalni način biranja svojih predstavnika (o čemu smo prethodno govorili), a sa druge strane masu koja ne izlazi na izbore, pa i glasove koje se rasprše drugim, manjim strankama, onda je gotovo sve moguće, osim demokratije i izbora koji odražavaju volju većine. Dakle i pored sve kompleksnosti sistema, sada imamo i većinu građana koja ne izlazi na izbore - masu ljudi koja svojim bojkotom izbora podržava vladajuću strukturu i postojeće stanje. Ova pasivna masa, zapravo, igra ključnu ulogu u svakom izbornom sistemu koji je, htjeli mi to priznati ili ne, postavljen tako da što veća izlaznost, tim veća demokratičnost. Izabravši demokratiju, ovaj parametar ne bi smjeli izostavljati, prije nego odlučimo da na dan izbora ostanemo kući pratiti situaciju sa TV ekrana. Prvi glasovi odu tako u ruke već postojeće infrastrukture vladajuće elite. Takvima je obaveza ili zadatak izaći na izbore i oni čine oko trideset posto glasača, ostalih dvadeset posto rasprši se na druge, manje političke stranke koje imaju gotovo beznačajan uticaj. Dakle, ključnu odluku donesu oni koji su razočarani, žele promjene, ali ne toliko da bi izašli na izbore i njih je preostalih pedeset posto. Oni su „mimo politike“, ali igraju ključnu ulogu u sveukupnom kreiranju svoje budućnosti i budućnosti svoje djece. Da imamo vlast koja osluškuje što im birači i svojim neizlaskom na izbore žele reći, to bi svakako urodilo plodom. Ovako, samo imamo vladajuću elitu koja se busa u prsa da su izabrani voljom većine, dok bojkot mase koja nije izašla na izbore ispred televizijskih ekrana na glas govore „Lopovi!“.

Izmjene izbornog sistema ključne

Ustavno-pravna koncepcija Bosne i Hercegovine koja se odnosi na izborni sistem predstavlja ključno pitanje za Bosnu i Hercegovinu u ovom trenutku, jer bi eventualne izmjene izbornog zakonodavstva mogle sa sobom donijeti i ustavne promjene. Upravo zbog toga, bilo kakvo „čeprkanje“ po izbornom sistemu predstavlja osjetljivu temu od koje vladajuće elite strahuju. Mostar je, pak, dokaz da ovo pitanje ne može više čekati. Pokretanje konkretnih izmjena izbornog sistema zasigurno bi BiH pomakle sa mrtve tačke, jer bi se time načelo rješenje problema etnički podjeljene države, što se ponajviše odražava kroz entitetsko glasanje. Pored toga, moguće je da bi rješenje ovog pitanja ubrzalo proces integracija BiH u EU, te je zato ovo pitanje posebno važno za BiH, te razlog više da bude predmet diskusija.

Nažalost, ustavno - pravna koncepcija Bosne i Hercegovine društvenoj grupi koja je na vlasti omogućava da prilagodi izborni sistem svojim interesima. Na taj način dolazi do jačanja političkog sistema u kojem je određena grupa na vlasti, što stvara „dinamičku dimenziju izbornog sistema“, tvrdi profesor Suad Arnautović. Usljedjed jednog takvog stanja ,neminovno je da izborni sistem u BiH trenutno predstavlja samo „manipulativno sredstvo politike“ - vlastodržaca. To su dokazali i upravo održani lokalni izbori. I da ponovimo, na nama je želimo li da nam izborni sistem bude garant demokratije ili prevare.

Piše: Aldina Rovčanin /BNN.BA  

 

 

 

 

Izvor: 
BNN.ba