Posljedice nesposobnih političara i nedobronamjernih komšija: BiH izgubila pravo na otvoreno more

Nezaštićena i uskraćena za prava koja joj pripadaju

Posljedice nesposobnih političara i nedobronamjernih komšija: BiH izgubila pravo na otvoreno more

24.04.2018 - 14:33
Kolumne

Predstavnici Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation jučer su zvanično potpisali ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama, čime je Bosna i Hercegovina izgubila pravo na otvoreno more. Povreda suvereniteta države Bosne i Hercegovine sa jedne, te povijesni dan za Hrvatsku, sa druge strane. 

„Ovo je povijesni dan za Hrvatsku! Ovo je projekat kojim Hrvatska postaje jedinstvena. On je od strateške i dugoročne važnosti“, naglasio je Plenković prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji Pelješkog mosta između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation, te ugovora za nadzor gradnje sa zajednicom ponuditelja u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering. Sa druge strane, predstavnici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, kako oni probošnjačke orijentacije, tako i opozicione, optužile su da je riječ o napadu na suvernitet Bosne i Hercegovine, pozivajući se da je utvrđivanje međudržavne granice na kopnu i moru bio nužan preduslov da bi se ovaj projekat i realizovao.

Foto: Potpisivanje ugovora o izgradnji Pelješkog mosta

Međutim, treba znati da su konsultacije Bosne i Hercegovine s Hrvatskom u vezi s Pelješkim mostom trajale već nekoliko godina i to tako što je još 2015. godine bila formirana komisija koja je bila zadužena za te pregovore. Istina je i u tome da Bosna i Hercegovina, zapravo, nema jedinstvenu saglasnost o odnosu prema projektu Pelješkog mosta, što se može i posmatrati kao još jedna u nizu nesposobnosti bh. političkih lidera da se dogovore oko važnih pitanja za državu Bosnu i Hercegovinu ili  kao nebriga bh. vlasti za interese države Bosne i Hercegovine.

Govoreći o sporu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju gradnja Pelješkog mosta, Enis Omerović, stručnjak za međunarodno pravo, ranije je u izjavama za medije istakao da je međunarodni ugovor između ove dvije zemalje o državnoj granici iz 1999. godine još uvijek na pravnoj snazi, te da u međunarodnom pravu jednom utvrđena granica ostaje važeća dok se ne donese novi međunarodni ugovor.

"Sa pozicije BiH ne bi trebalo da išta bude sporno u pogledu sporazuma iz 1999. godine, koji se još uvijek privremeno primjenjuje, ozbirom da nije parlamentarno ratificiran ni od hrvatskog Sabora, a niti od Parlamentarne skupštine BiH", kazao je Omerović ranije u svojim izjavama za medije.

Prema njegovom mišljenju, poteškoća između dvije zemalje u pogledu granice je pravni režim morskog prostora iznad kojeg bi hrvatska mogla graditi trajnu građevinu, a to je Pelješki most, što se ispostavilo kao tačno. Za mirno rješenje diplomatskog spora neophodna su bila pravna i diplomatska sredstva koja su na raspolaganju ravnopravno svim državama svijeta, ali što lideri države Bosne i Hercegovine nisu znali ili samo nisu željeli koristiti.

Omerović je također Istakao da je interes hrvatske da teritorijalno što bolje poveže svoje državno područje što, kako je kazao, može biti interes i Evropske unije u smislu da njena punopravna državna članica što bolje nadzire svoj državni prostor. 

Unutar Bosne i Hercegovine sa druge strane, očekivano suprotni stavovi bh. poltiičkih lidera, rezultirali su time da, kao što smo naveli, nikad nije donešena zajednička saglasnost o odnosu prema projektu Pelješkog mosta. Umjesto iznalaženja rješenja diplomatskim sredstvima, vrhunac odnosa bile su međusobne optužbe bh. političkih lidera da se određeni politički lideri BiH radije zalažu za interese susjedne zemlje, nego li za zemlju koju predstavljaju (Izetbegović – Čović). 

I dok bh. poltiički lideri nastavljaju mirnim sukobom rješavati situaciju, bh. diplomatija svela se na odašiljanje saopćenja za javnost.

Pelješki most za Hrvatsku tako je postao „arhitektonska perla u infrastrukturi Republike Hrvatske koja će oplemeniti izgledom i funkcionalnošću cestovnu i prometnu infrastrukturu", kako to najavljuje Plenković. Za još jedan u nizu neuspjeha bh. diplomatije izgrdanjom Pelješkog mosta Bosna i Hercegovina „izgubila je svoju sunerenost i pravo na otvoreno more“, sa druge strane, kako je to istakao Senad Šepić, predsjednik Nezavinskog bloka.

-Zakašnjele reakcije i saopćenja za potkupiti javnost -

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ranije se službeno usprotivio izgradnji Pelješkog mosta, što je podržala većina parlamentarnih stranaka. Tom prilikom upućen je i poziv Hrvatskoj da se hitno uključi u bilateralne razgovore s Bosnom i Hercegovinom radi postizanja rješenja za razgraničenje na moru na načelima uvažavanja suverenih prava Bosne i Hercegovine.

I dok su jedni su tada navodili da se most na jugu Hrvatske ne može graditi bez riješenog pitanja granice i slobodnog prolaza između dviju zemalja, a drugi da to nije službeni stav institucija Bosne i Hercegovine, Hrvatska je jasno jurila za svojim interesima. Premijer Andrej Plenković istakao je kako se most gradi s punim uvažavanjem Bosne i Hercegovine, dok pojedini bh. politički lideri u svojim saopćenjima za javnost govore suprotno.

U vezi s tim, predsjedavajući predsjadništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, u saopćenju za javnost, podsjetio je da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 2007. godine usvojilo zaključak i zvaničnim aktom zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa Bosne i Hercegovine otvorenom moru. Time se Bosna i Hercegovina pozvala na pravo koje joj pripada Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, što je predstavljneo kao jedinstven i jasan stav Bosne i Hercegovine o izgradnji Pelješkog mosta. 

Republika Hrvatska zvanično je više puta o tome je obaviještena, uz ostalo i pismom iz 2009. tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojše Radmanovića. Također, Republika Hrvatska je krajem prošle godine dobila pismo Evropske komisije u kojem su eksplicitno upozorene da prije početka gradnje Pelješkog mosta moraju riješiti spor s Bosnom i Hercegovinom.

Unatoč svim upozorenjima, saopćenjima, pismima, bez zvaničnog stava usaglašenim na nivou države BiH, tj. Predsjedništva BiH,  od kojeg se i očekivalo da riješi sporno ptanje, potpisivanjem ugovora o izgradnji mosta nastavilo se implementacijom projekta. SIlna saopćenja, pisma, upozorenja ostala su samo mrtvo slovo na papiru. 

„BiH pripada pravo na otvoreno more“

Reagujući na potpisivanje Ugovora o izgradnji Pelješkog mosta oglasio se i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, ali i opozicione stranke u Bosni i Hercegovini. Zvizdić je istakao kako to predstavlja nekorektan i nedobrosusjedski postupak, koji ne uvažava međunarodne standarde i već ranije predočene činjenice i interese države Bosne i Hercegovine.

"Podsjećam da sam u septembru prošle godine uputio pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, predsjedniku Evropske komisije Jean-Claudeu Junckeru i evropskoj komesarki za regionalnu politiku Corini Cretu, u kojem sam na bazi relevantnih dokumenata jasno dokazao da ni jedno tijelo vlasti u BiH nikada nije dalo saglasnost za gradnju Pelješkog mosta, i da utvrđivanje međudržavne granice na kopnu i moru jeste, i ostaje nužan preduvjet da bi se takav projekat uopće realizirao. Naglasio sam tada, a podvačim to i sada,  da je gradnja Pelješkog mosta, iako tek jedan segment ukupnog pitanja razgraničenja na moru između dvije države, od iznimne  važnosti za BiH, jer se izravno dotiče njezina suvereniteta i prava koja joj pripadaju kao suverenoj pomorskoj državi, u skladu s odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, kao i drugim međunarodnim aktima koje su prihvatile i čije su članice i Bosna i Hercegovina, i R Hrvatska", istakao je, pored ostalog, Zvizdić u svom saopćenju, što je također ostalo samo mrtvo slovo na papiru.

Iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) na vijest o potpisivanju ugovora o gradnji Pelješkog mosta, reagovali su pozivom Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara da bez ikakve odgode zatraže od Europske komisije obustavu finansiranje ovog projekta.

"Očigledno je da se radi o povredi suvereniteta BiH koja se ne može i ne smije tolerisati", stoji u izjavi dostavljenoj medijima iz središnjice SDP-a u Sarajevu.

U SDP-u smatraju kako u Hrvatskoj nema nikakve spremnosti za dogovor o ovom pitanju koje opterećuje odnose dvije zemlje pa se tako sada moraju ponašati i u BiH.

"Ukoliko Zvidić i Izetbegović to ne smiju ili ne znaju napraviti, neka se povuku sa svojih pozicija jer interesi BiH ne smiju biti talac bilo čijeg kukavičluka ili nesposobnosti", stoji u saopćenju iz SDP-a BiH.

Predsjednik Nezavisnog bloka i aktualni zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Senad Šepić izjavio je kako je potpisivanje ugovora o gradnji Pelješkog mosta "izravni napad na suverenitet i ugled države Bosne i Hercegovine koja je tim činom izgubila ne samo izlaz na otvoreno more već i dostojanstvo".

Valja biti korektan pa priznati da, iako veliku odgovornost u svemu ovome nose naše komšije (Hrvati), zajedno sa svojim evropskim saveznicima, jednaka odgovornost je i na bh. političkim liderima, obzirom da, po ko zna koji put, Bosnu i Hercegovinu niko nije zaštitio pravima koja joj pripadaju - temeljima Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. 

Piše: Aldina Rovčanin / BNN.ba



 

 

Izvor: 
BNN.BA