Prof.dr.Kečo-Isaković: Polupismeni na ovim prostorima najbolji glasači za vladajuće strukture

Intervju sa prof.dr. Eminom Kečo-Isaković (II dio)

Prof.dr.Kečo-Isaković: Polupismeni na ovim prostorima najbolji glasači za vladajuće strukture

15.08.2017 - 16:26
Intervjui

U nastavku intervjua za BNN.BA prof.dr.Emina Kečo-Isaković ističe kako su "polupismeni na ovim prostorima najbolji glasači za vladajuće strukture. 'Malo hljeba i puno igara' oproban je recept totalitarnih društava, još od Rimskog Carstva. Tu je i razlog zašto upitnici Evropske unije nisu na vrijeme ispunjeni, ne u prevodiocima! Evropska unija traži transparentnost, vladavinu zakona, javnost rada, plaćanje poreza, udio evropskim naučno-istraživačkim projektima, kontrolu novca... i još mnogo stvari koje ovoj državi ne odgovaraju. Teme za razvoj istraživačkog novinarstva ovoj državi ne odgovaraju. Nedostaje nam samo hrabrosti, medijske i ljudske... Kad budemo pošli na glasanje razmislimo samo o svojoj prošlosti i svojoj budućnosti! Ili budućnosti mladosti ove zemlje koja mora imati razloge za ostanak, ali i povratak, ističe za BNN.BA, pored ostalog, prof.dr.Kečo-Isaković.

Razgovarala: Aldina Rovčanin/BNN.BA

BNN.BA: Da li i na koji način smo svjedoci zloupotrebe medija u svrhu političkih ciljeva?

Prof.dr.Kečo-Isaković: Problem je u tome što zloupotrebe postaju veće i jače razvojem političkih događaja, koalicija i sl.. Npr. Avaz je davao izvještaje protiv majke Izetbegovića na najbrutalniji i neukusan način, a onog momenta kada su postali partneri u politici to prestaje. To je bio čist slučaj koji je trebalo riješiti na sudu, a ne koalirati sa nekim koji ti ne može biti prijatelj poslije takvih medijskih priloga (montirani ili ne krajnje su neukusni da bi se moglo dalje uspješno sarađivati, što se sada ponovno pokazuje). Zloupotreba medija u političke svrhe je gotovo uobičajna i u razvijenim demokracijama (Engleska, Francuska, Njemačka, USA…) ali postoje etička pravila, jer postoji zakonodavstvo koje funkcionira. Povreda etičkih principa onog koji to čini mnogo košta. Kod nas za 1.000 maraka možeš navrijeđati bez argumenata koga god poželiš! To je slika ukupnog društvenog  (ne)morala .

Dok je tako zloupotrebe medija će trajati, na žalost.

BNN.BA: U kojoj mjeri je moguće uticati na javno mnijenje putem medija, a u svrhu političkih ciljeva?

Prof.dr.Kečo-Isaković: Na ovo pitanje sam već sam dala odgovor. Oblikovanje javnog mnijenja se najviše vrši putem medija. Kada pogledate komentare na našim portalima onda vam je jasno da ništa nije učinjeno, jer se tamo vode prostačke bitke bez argumenata gdje količina psovki pokazuje količinu jada u edukativnom smislu, ali i količinu jada u etičkom smislu. Nepismeni komentari, psihološki izlivi bijesa bez znanja i argumenata ne mogu voditi stvaranju javnog mnijenja, a civilno društvo koje je danas ideal zapadnih demokratija od nas je daleko minimum pola vijeka!

BNN.BA: Ko su politički moćnici koji imaju kontrolu nad medijima u Bosni i Hercegovini?

Prof.dr.Kečo-Isaković: Zapravo su moćnici svi mediji i oni koji ih izdaju i kreiraju. Bez novaca nema medija, jasno. Koliko će nas ovaj cicijašluk stajati dugoročno teško je predvidjeti. Naši građani više gledaju televizije iz susjedstva, jer su kvalitetnije. Propaganda koja stiže sa medijskim sadržajima tek će u budućnosti pokazati greške današnje politike koja ne može da se dogovori o financiranju javnih emitera.Nas medijski prostor, de facto i nije naš! Luksuz koji teško koja država na svijetu može sebi da priušti.U EU niti jedna zemlja to sebi nije dozvolila.

Zato je medijski prostor podijeljen među mahalskim kreatorima koji su učinili da nam je duh mahale postao ideal, gdje čak ni jezička artikulacija poruka nije profilirana, gdje su lektori davno uklonjeni i zaboravljeni, gdje je nepismenost u samim naslovima već grotesna, gdje voditelji programa ne znaju izgovarati strana imena (iako imaju danas čak goougle prevodioce!). Da ne govorimo o tome da gotovo nema komentatora npr. komentatora vanjske politike, samo agencijske vijesti koje se skidaju unificirano bez profesionalnog znanja da se  profiliraju. U svemu čekamo da nam drugi daju impute, pa i u medijima. Stanje u medijima je alarmantno, ne samo ekonomski, nego profesionalno. Brzina prijenosa informacija koje jesmo dobili uz pomoć novih medija uništila je kvalitet informacija. Medijskim moćnicima to  odgovara, jer svaka analiza podrazumijeva sagledavanje stanja i kritički odnos. Brzo i površno – ideal koji je prevladao učinio je novinare još većim  neznalicama. Od nekdašnjeg gesla da je novinar univerzalna sveznalica stiglo se do realnosti da je univerzalna neznalica. Goougle pomaze, istina, ali medijsku analizu i procjenu stanja u drustvu mogu naciniti samo znalci i analiticari koji prate dogadaje dalje od svoje avlije.

BNN.BA: Kako se izbori budu bližili, tako će nam biti sve teže prepoznati neke od zlopotreba medija u političke svrhe. Kako i na koji način se običan građanin može oduprijeti propagandama i „hladne glave“ donijeti samostalnu odluku o tome za koga glasati?
 

Prof.dr.Kečo-Isaković: Hladne glave o izborima na Balkanu je teško reagirati. Mediji su saveznici političkih elita i ponovno geslo Enzesbergera – KO MANIPULIRA, A NE DA LI SE MANIPULIRA. Utjecaj je veći što je veći kapital, dakle što je stranka moćnija, bogatija. Ovo nije bosanski problem nego specifikum okruženja. Dovoljno je pogledati obilježavanje OLUJE, skoro četvrt stoljeća kasnije i sve je jasno. Nema mnogo političkih pomaka od starta! Da li je neko heroj ili zlikovac odlučuju elite koje djeluju i medijski. Kažu da je historija užiteljica života. No, na Balkanu nema dobrih učenika da uče iz prošlosti i zato krvavo svi plaćamo ambicije onih koji ne žele ni danas učiti historiju i poraze slave kao pobjede! Do idućeg poraza!!!

BNN.BA: Koliko mediji mogu uticati na konačne izborne rezultete?

Prof.dr.Kečo-Isaković: Mediji ne da utiču, mediji oblikuju klimu za izbore. Mediji bi mogli da pokažu rezultate ili promašaje, da analiziraju imovinu političara veoma jednostavno –ne može netko imati imovinu 10 ili 100 puta veću od zarade uvidom u  plaćeni porez državi. Kako netko čija je godišnja zarada oficijelno npr. 50.000 KM stekne nekretnine u deset puta većoj vrijednosti ? (za mandate regularno naplati 200.000 maraka, a mandate završi sa 10 stanova po cijeni svog ukupnog regularnog primanja, sa pokojom fabrikom  ili hotelom kao bonus i sl.).To nije teško izračunati kad se hoće. Pravosudni organi hvataju blagajnice sa minusom od par stotina maraka, ali ne one koji prave štete i kradu milione maraka! Mediji su dužni da objave informacije o tome, a pravosudni sistem da reagira na način uobičajan u civiliziranom svijetu. Njemačka je smijenila predsjednika države, jer mu je banka odobrila kredit sa nižom kamatom od uobičajne. Bez mnogo pompe je smijenjen, žena ga je napustila, prijatelji okrenuli leda…a kod nas što više za mandata nabaciš, poštovanje okoline raste! Biti funkcioner u politici daje legalitet da nepoštenje bude ukalkulirana nagrada na poslušnost i lojalitet politikama na vlasti (pa čak i opoziciji!) da su mediji djelovali kako je uobičajno u civilnom društvima totalno uništenje privrede BiH ne bi bilo moguće. Svi veliki sistemi koje smo imali Energoinvest, Unioninvest, Hidrogradnja, Famos, Šipad, Bosnalijek, Aluminijum i brojni manji sistemi nestali su kao da su ih svemirci odnijeli, a ne oni koji su na ili u vlasti! Nema analiza, nema novinara koji to istražuju, jer nema istraživačkog novinarstva! A ni susjedstva, već je očigledno po hapšenjima i još bržim puštanjima osumnjičenih.  

BNN.BA: Naizad, uloga društveno odgovornog novinarstva uz osvrt na gore navedeno? Ima li ga uopće u Bosni i Hercegovini? Na koji način ga graditi?

Prof.dr.Kečo-Isaković: Društvena odgovornost novinara u teoriji je ogromna, ali stvarna je direktno proporcionalna  političkim i ekonomskim moćima vladajućih. Nije tajna da se kontrola medija od političkih struktura plaća na razne načine podobnim medijskim djelatnicima - od zapošljavanja porodice, sticanje diploma, putovanja do dodjeljivanja državne imovine, lokacija , namještenih tendera i sl. Nije tajna da u novinarstvu BiH rade priučeni novinari, polupismene starletice koje slikanjem stražnjice na instagramu postaju novinarske zvjezde! Glava može biti i prazna, ali pozadina mora odgovarati primitivnim mjeračima našeg vremena i naših sudbina! I ovo stanje podržavaju upravo mediji…Gdje je tu novinarska odgovornost i novinarska etika da  progovore iz glave i duše, a ne da podržavaju prostote, neobrazovanost, glupost. Macu su stvorili mediji, jer takvih u svakoj zemlji na svijetu ima na pretek, na ulicama, ali ne u medijima. Do medija je, znači. Uticaja medija, dakle, ima, ali kakav je to uticaj – to je pitanje – ko je manipulator i da li uistinu svi želimo promjene u društvu, izgradnju civilnog društva, znanje i obrazovanje?

Kritično promišljanje? Samo površan pogled na zakone koji se donose u obrazovanju, izdvajanje sredstava za kulturu i obrazovanje jasno govore da je broj nepismenih programirani rezultat društvenih prilika. Polupismeni su na ovim prostorima najbolji glasači za naše prostore vladajuće strukture. Malo hljeba i puno igara je oproban recept totalitarnih društava, još od Rimskog Carstva. Tu je i razlog zašto upitnici Evropske unije nisu na vrijeme ispunjeni, ne u prevodiocima! Evropska unija traži transparentnost, vladavinu zakona, javnost rada, plaćanje poreza, udio evropskim naučnoistraživačkim projektima, kontrolu novca... i mnogo još stvari koj eovoj državi ne odgovaraju. Teme za razvoj istraživačkog ovoj državi ne odgovaraju. Teme za razvoj istraživačkog novinarstva, konačno?! Nedostaje samo hrabrosti, medijske i ljudske... kad budemo pošli na glasanje razmislimo samo o svojoj prošlosti i svojoj budućnosti! Ili budućnosti mladosti ove zemlje koja mora imati razloge za ostanak, ali i povratak.

 

Prvi dio intervjua za BNN.BA sa prof.dr. Eminom Kečo-Isaković možete pogledati OVDJE.

Izvor: 
BNN.BA