Zamislite trgovinski rat u kojem se kao sredstvo za vođenje rata koristi virus?!

Kolumna

Zamislite trgovinski rat u kojem se kao sredstvo za vođenje rata koristi virus?!

14.03.2020 - 21:37
Kolumne

Brojni su primjeri dešavanja u svijetu čija stvarna pozadina ili suština tek nakon određenog perioda izađe na vidjelo. Zamislite trgovinski rat u kojem se kao sredstvo za vođenje rata koristi virus? Sjetimo se primjera, kada je za vrijeme trgovinskog rata između Kine i Sjedinjenih Američkih država (SAD-a) u posljednje dvije godine, Kina pretrpjela nekoliko pandemija, samim tim i ekonomskih gubitaka. Tako je npr. 15. februara 2018., nakon pojave ptičije gripe - H7N4, u Kini bilo zahvaćeno najmanje 1.600 ljudi, od čega je njih čak 600 smrtno stradalo. Mnogo peradi je tada moralo biti ubijeno, nakon čega je Kina od SAD-a morala kupiti američke proizvode od peradi. Sličan scenarij dogodio se i u junu iste godine, kada je od ptičije gripe - H7N9, ubijeno mnogo peradi, nakon čega je Kina ponovo od SAD-a morala kupiti proizvode od peradi. Potom, august 2018. godine, kada je nakon pojave svinjske gripe, Kina ponovo morala svoje tržište ovim proizvodima morala snadbijevati uz pomoć SAD-a. Potom i 24. maja 2019.godine masovna zaraza armijskim crvima u 14 regija u Kini, koji su uništili većinu prehrambenih kultura. Ova zaraza se potom brzo proširila na više od 8.500 hektara kineske proizvodnje žitarica, nakon čega je Kina ponovno trebala kupiti američke poljoprivredne proizvode - kukuruz, soju. Slučajnost? 

coronavirus, COVID-19

Odakle se pojavio coronavirus i zašto baš sada? Šta se dešava na globalnoj pozornici, daleko od očiju javnosti? Kakve informacije plasiraju mediji, a šta je to što se vješto krije? Na određena pitanja u ovom trenutku ne možemo znati odgovor, ali možemo bar nastojati razumjeti šta se dešava i uvidjeti da cijela situacija oko pojave svjetske epidemije, coronavirusa - COVID-19, može imati i mnogo šire razmjere i posljedice, nego što to izgleda. Određeni stručnjaci upozoravaju i na mogućnost globalne recesije, dok su neosporne promjene globalne trgovine, koji će se tek vidjeti u periodu koji je ispred nas.

Prema posljednjim informacijama čak 145 država bilježi slučajeve zaraze coronavirusom. To znači da je oko 145.853 potvrđenih slučajeva oboljenja od coronavirusa (COVID-19) koji, kako navode mediji, potiče iz Wuhana (Kina). Zapravo, kako se navodi, prve žrtve ovog virusa pojavile su se na tržnici morske hrane u Wuhanu, ali odakle je stvarno porijeklo virusa još uvijek se ne zna. Važno je naglasiti da je 72.551 osoba izliječena tj. negativna na coronavirus, dok je od ukupno 5.438 zaraženih nakon toga i umrlo, objavio je Worldometers.

Najveći broj slučajeva oporavka zabilježeno je u Kini 65.564, zatim Italiji 1.439, s tim da treba uzeti u obzir da su ovo dvije zemlje koje ujedno imaju i najveći broj zaraženih coronavirusom. Oporavci od virusa također su zabilježeni i u Iranu 3.529, Južnoj Koreji 714 i Španiji 193.

Što se tiče aktivnih slučajeva, njih trenutno najviše ima u Italiji - 14.955, od čega 1.328 osoba ima teža oboljenja, zatim Kini 12.071 od čega je 4.020 teže oboljelo, Iranu 7,321, Južnoj Koreji 7.300 od čega je 59 teže oboljelo i Španiji 4.906, gdje su 272 teže oboljela pacijenta.

Kina još uvijek ima najviše slučajeva zaraze, 80.824, dok je broj smrtnih slučajeva 3.189. Slijedi Italija sa 17.660 zaraženih i 1.266 umrlih, Iran 11.364 zaraženih i 514 umrlih. U Južnoj Koreji ima 8.086 zaraženih i 72 smrtna slučaja, u Španiji su 5.232 osobe zaražene i 133 umrlih od korona virusa. 

I dok su brojne države s pravom u strahu, zaokupljeni time kako da suzbiju virus i spriječe njegovo širenje i dramatičan ishod epidemije, istraživači pokušavaju saznati odakle se virus pojavio i zašto. Prvobitno je rečeno da je virus životinjskog porijekla, ali su te tvrdnje ubrzo odbačene, nakon čega su se pojavile su nove špekulacije koje ovog puta dovode u pitanje čak i samo mjesto odakle se virus navodno pojavio. 

Foto: Wuhan, tržnica morske hrane Huanan  

Naime, nakon prikupljanja uzoraka, otkriveno je da virus nije životinjskog porijekla, nego da ima više neidentificiranih izvora. Neosporno je da je virus izložen na tržnici u Wohanu odakle se dalje proširio, ali činjenica je da virus nije životinjskog porijekla i da nije nastao na tržnici morske hrane. Međutim, tu se istraživači dalje ne zaustavljaju nego navode kako postoji mogućnost da je virus iz SAD-a. Tim  povodom oglasio se i glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian koji je u četvrtak navečer na Twitteru objavio  da je američka vojska donijela virus u Wuhan, odakle je, po ocjeni naučnika, epidemija izbila u decembru. “Budite više transparentni! Dajte javnosti preciznije informacije! SAD nam duguju objašnjenje!”, pored ostalog, napisao je Lijan na svome Twiter profilu.

Foto/Twitter

Donald Trump nije ostao „dužan“ na ove optužbe te je izrazio protest i istakao kako neće dozvoliti da prva faza velikog trgovinskog ugovora između SAD-a i Kine trpi zbog tih glasina.

Foto: Američki predsjednik Donald Trump i kineski vicepremijer Liu He, januar 2020.god. 

Međutim, nakon što su kineski istraživači izašli u javnost sa ovim podacima, Global Times je također pisao tim povodom; "Coronavirus počeo se prenostiti sa čovjeka na čovjeka krajem novembra, ali sa mjesta koje nije tržnica morske hrane Huanan u Wuhanu", navodi se. 

Studija koja je objavljena od strane ChinaXiv, otkriva da je novi korona virus uveden na tržište plodova mora s druge lokacije, a nakon čega se virus počeo brzo širiti, zbog velikog broja bliskih kontakata. Nalazi su rezultat analize podataka o genomu, izvora infekcije i načina širenja varijacija novog coronavirusa prikupljenih širom Kine. Studija potom navodi kako su pacijenti prenijeli virus radnicima ili prodavačima na tržnici morske hrane u Huananu, što je uzrokovalo širenje virusa početkom decembra 2019.godine. Navodi se kako su kineske zdravstvene organizacije i istražne agencije, provele opsežnu istragu kako bi dokazali porijeklo virusa, uzevši gotovo 100 uzoraka genoma iz 12 različitih zemalja sa 4 kontinenta, identificirajući sve sorte i mutacije. Tokom ovog istraživanja utvrdili su da je epidemija virusa započela mnogo ranije, vjerojatno u novembru, ubrzo nakon vojnih igara u Wuhanu.

Tada su došli do istih neovisnih zaključaka kao i japanski istraživači - da virus nije započeo u Kini, nego je tamo uveden izvana. Interesantno je da kineski specijalist za respiratorni sistem Zhong Nanshan izjavio je 27. Januara izjavio: "Iako je COVID-19 prvi put otkriven u Kini, to ne znači da je njegovo porijeklo iz Kine". Posebno je zanimljiva činjenica da i pored brojnih istraživanja još uvijek nije zvanično potvrđen „nulti pacijent“, tj. prva zaražena osoba od coronavirusa.

Ove izjave svakako otvaraju brojna pitanja o samom nastanku i porijeklu virusa, a što dalje implicira i na brojna politička pitanja. Da li je na snazi određivanje ili odmjeravanje novih snaga velikih geostrateških igrača, gdje je, po svemu sudeći, sve dozvoljeno?

Važno je imati na umu da je Kina u prethodnom periodu, pa sve do pojave coronavirusa išla ka vrhuncu svog vanjskopolitičkog, tehnološkog i privrednog uspjeha. Posebno su značajna brojna kineska ulaganja u Europsku uniju tokom posljednjih godina. U svojoj analizi za Geopolitika News, analitičarka Jadranka Polović, podsjeća na nekoliko važnih političkih dešavanja koja su se odvijala neposredno prije pojave coronavirusa: „Xi Jinping, predsjednik Kine, je prošle godine posjetio Rim, a zatim se susreo s isto tako moćnom europskom trojkom – tadašnjim predsjednikom EK, Junkerom, njemačkom kancelarkom Merkel i francuskim predsjednikom Macronom koji su se nevoljko, u vremenu prateće recesije i sve lošijih odnosa sa SAD-om, odlučili djelomično prilagoditi novoj ekonomsko – trgovinskoj paradigmi koju donosi Kina. Najdalje je otišla Italija koja je s visokom razinom duga i iskustvom dugogodišnje recesije „zaratila“ s Europskom komisijom oko proračunskog deficita. Na zaprepaštenje Njemačke i Francuske, kao i drugih razvijenih zemalja europske jezgre, Italija je, iako članica G7, u martu 2019. godine potpisala „Memorandum o razumijevanju s Kinom“ kojim se pridružila kineskoj Inicijativi pojas i put (BRI – Belt and Road Initiative). Najvažniji dio neobvezujućeg, ali potpisanog Memoranduma s Italijom odnosi se na mogućnost kineskog investiranja u talijanske luke – Genovu, kao i Trst i Palermo. Ove dvije su osobito interesantne, budući da bi njihovim ‘zauzimanjem’ kineskim investitorima preko Jadranskog mora bio otvoren prolaz prema Središnjoj i Istočnoj Europi. Stoga su bilateralni talijansko – kineski razgovori izazvali veliku zabrinutost ne samo Njemačke i Francuske, već i Nizozemske i Belgije koje smatraju da će ovim izgubiti svoj primat u pomorskoj trgovini u korist Južne Europe. Naime, talijanska vlada, izložena nerazumnim ekonomskim pritiscima od strane EK i Europske središnje banke, ponadala se da će zahvaljujući kineskim infrastrukturnim ulaganjima koji bi zemlju pretvorili u tranzitno tržište između Europe i Azije, uspjeti revitalizirati talijansku ekonomiju. Osobito je talijanski ministar vanjskih poslova, Luigi Di Maio, sporazum smatrao instrumentom korekcije trgovinske neravnoteže između dviju zemalja. Naime, kineski proizvođači podržani od vlade, tijekom godina su doslovce ‘progutali’ male talijanske tvrtke koje proizvode strojeve, tekstil i lijekove, ali i brendove visoke mode. U okviru suradnje, Italija i Kina dogovorile su 29 ugovora koji vrijede 2,8 milijardi dolara. Italiju su ubrzo slijedile i druge europske zemlje, nakon čega je Kina počela gomilati pristupnike BRI-a, gotovo na svim kontinentima. Ali ekonomski gledano, ulaganja su razočarala – očekivano gospodarsko jačanje Italije potpomognuto kineskim investicijama tek se treba dogoditi, a samo godinu dana poslije trgovinski deficit s Kinom se povećao”, pored ostalog navodi se u analizi. Međutim, to u svakom slučaju, ne osporava činjenicu da je Kina postala jedan od izuzetno važnih geostrateških igrača koji može uticati na tokove međunarodnih odnosa. Pored pomorskih luka u Africi, Aziji, Latinskoj Americi, Kina jasno nastoji kontrolisati i pomorske luke u Europskoj uniji. Već 2016. godine kineska korporacija China Ocean Shipping Company – COSCO kupila je grčku luku Pirej. Pored Pireja, Kina investira i u belgijsku luku Bruges, a prisutni su i u Antwerpenu, te Roterdamu. Brojna su dalja pitanja koja otvaraju pitanja značaja Kine na međunarodnoj političkoj sceni.

Foto: Xi Jinping, predsjednik Kine 

Nadalje, kada je u pitanu coronavirus, istraživači, potom japanski mediji koji su među prvima objavili vijest, otišli su dalje, kada su u februaru 2020.godine objavili da coronavirus potiče iz SAD-a, a ne iz Kine. To su čak povezali sa 14.000 smrtnih slučajeva u SAD-u koji su pripisani gripi, ističući da to u stvari može biti posljedica coronavirusa. Interesantno je da, nakon što se ovaj podatak pojavio na društvenim mrežama brzo postao viralan, ali je uskoro i uklonjen sa društvenih mreža.

Ono što je važno napomenuti je to da Koreja i Tajvan imaju različit tip virusa u odnosu na onaj u Kini. Također, virus koji je pronađen u Iranu i Italiji, posjeduje različite sorte gena, u odnosu na virus koji je pronađen u Kini. Time se pretpostavlja da virus u Itailiji nije porijeklom iz Kine, već je izvjesno da prenesen iz drugog izvora. Sorta virusa u Italiji ima približno jednaku stopu smrtnosti kao u Kini, tri puta veću od ostalih zemalja, dok je haplotip u Iranu čini se najsmrtonosniji i to sa stopom smrtnosti između 10% i 25%., navodi su to autora “Centre for Research on Globalization”.

Tim povodom prenose se i riječi tajvanskog liječnika koji je također izjavio da je izbijanje virusa počelo ranije nego što se pretpostavljalo, govoreći: "Moramo pogledati na septembar 2019. godine". Naveo je slučaj u septembru 2019. godine, gdje su neki Japanci putovali na Havaje i vraćali se kući zaraženi, navodeći da ti ljudi nikad nisu bili u Kini. Bilo je to dva mjeseca prije infekcije u Kini i neposredno nakon što je CDC iznenada i potpuno zatvorio laboratorij biološkog oružja Fort Detrick tvrdeći da postrojenja nisu dovoljna za sprečavanje gubitka patogena, navodi u članku koji objavljuje “Centre for Research on Globalization”.

 

Foto: Wuhan

Sve u svemu, situacija sa coronavirusom iz dana u dan se usložnjava. Činjenica je da su ljudi zaraženi i da umiru od posljedica zaraze ovog vorusa, zbog čega su sve države (koje se bore sa ovim problemom), s pravom, zaokupljene time kako na adekvatan način poduzeti mjere i spriječiti ili suzbiti širenje zaraze. Prethodno navedene informacije, ipak, dodatno kompliciraju cijelu situaciju i tek ćemo uvidjeti kako će se to odraziti na geopolitičku scenu, samim tim i svjetsku ekonomiju. Iako je Bosna i Hercegovina mala zemlja i nema uticaja na odluke koje se donose na globalnom nivou, te odluke koje se donose i van naših uticaja itekako utiču na dešavanja unutar same države (Bosne i Hercegovine). 

Piše: A. Rovčanin / BNN.ba 

Izvor: 
BNN.ba