Prema podacima Agencije za statistiku BiH, zasijana površina pod ječmom smanjena je za 1,1 posto, pod mrkvom za 12 posto, pod kupusom za 3,7 posto, te merkantilnim krompirom za 1,3 posto.
Zasijana površina pod malinom veća je za 22,1 posto, pod heljdom za 11,2 posto, pod tritikaleom za 5,8 posto, sojom za 7,5 posto, uljanom repicom za 24,1 posto, a pod duhanom zasijana površina je veća za 2,4 posto.
"U Federaciji BiH nema proizvođača sjemenske pšenice i za sjemenski materijal strnih žitarica FBiH godišnje troši nekoliko desetaka milijuna maraka koje nepovratno odu u Hrvatsku i Srbiju.", kazao je Mato Brkić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Županije Posavske.
Istaknuo je kako svako pokrivanje tog uvoza s domaćom proizvodnjom znači financijsku dobit države.
Zasijana površina pod ječmom veća je za 15,11 posto, pod uljanom repicom za 47,17 posto i pod djetelinom za 11,59 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH. U odnosu na isti period 2014. godine zasijana površina pod travno-djetelinskim smjesama u jesenjoj sjetvi lani je smanjena za 4,53 posto. U strukturi zasijanih površina, žitarice učestvuju sa 89 posto, krmno bilje sa šest posto, povrće sa tri posto i industrijsko bilje sa dva posto.
