Ćuskić: Muhadžedini su bil naši saveznici, odluku je mogao donijeti politički vrh...

Kako je srušena ideja o multietničkoj Republici Bosni i Hercegovini

Ćuskić: Muhadžedini su bil naši saveznici, odluku je mogao donijeti politički vrh...

14.03.2019 - 10:33
Politika

Po Ćuskiću, upotreba sile prema mudžahedinskim borcima nije bila razmatrana. Kako je rekao, to su bili njihovi saveznici, a i implikacije bi bile katastrofalne u islamskim zemljama koje su ih podržavale. Svjedok smatra da je odluku o upotrebi sile mogao donijeti jedino politički vrh - izjavio je general Fikret Ćuskić, svjedok na suđenju Sakibu Mahmuljinu koji je optužen zbog nepreduzeimanja mjera i komandne odgovornosti nad odredom "El mudžahedin".

mudžehedini

Mudžahedinski borci, kako je objasnio Fikret Ćuskić, djelovali su po principu “hoće-neće”, birali su vrijeme kad će učestvovati u borbama i nisu poštovali vojna pravila. Kazao je da pretpostavljeni nisu imali uvid u njihovu brojnost, stanje i sredstva kojim raspolažu.

Svjedok je rekao da su mudžahedini bili dobri i hrabri borci, ali da nisu bili disciplinovani kao jedinica. Dodao je da su imali samovoljne poteze na terenu, da su smatrali da njima komanduje Alah, te da ih nisu mogli kazniti.

“Postali su misionari, šireći svoje običaje i vjeru. Remetili su našu islamsku zajednicu, došlo je do konflikta”, kazao je Ćuskić i dodao da je u jednoj akciji izgubio 18 ljudi zahvaljujući, između ostalog, i propustima tog odreda.

Politički i vjerski predstavnici, ispričao je, morali su pregovarati i ubjeđivati pripadnike ove jedinice kada su 1993. godine u Travniku oteli pet civila, od kojih su jednog ritualno pogubili u svom kampu. Kako je naveo, nisu im ništa mogli narediti.

Svjedok je izjavio i kako su odveli jednog pijanog pripadnika njegove jedinice u kamp, svezali ga za stub i tjerali da uči Kuran. I ta situacija je, kako je ispričao, riješena pregovorima i ubjeđivanjima, ali i prijetnjom, jer je proširio vijest da je okrenuo artiljeriju prema njima.

Po Ćuskiću, upotreba sile prema mudžahedinskim borcima nije bila razmatrana. Kako je rekao, to su bili njihovi saveznici, a i implikacije bi bile katastrofalne u islamskim zemljama koje su ih podržavale. Svjedok smatra da je odluku o upotrebi sile mogao donijeti jedino politički vrh.

Tužilac Sedin Idrizović predočio je svjedoku dokumente u kojima se navodi da je predstavnik Odreda na jednom sastanku kazao da se njegovi borci boje da daju prava imena i pasoše, ali da predlaže da potpišu izjave da će poštovati zakone. Svjedok se nije složio da je namjera stranih boraca bila da poštuju zakone.

Predočen je i dokument sa tabelarnim prikazom borbene gotovosti, u kojem se navode gubici jedinica, uključujući i “El-Mudžahidin”. Svjedok je rekao da je to dokument Trećeg korpusa, kao i da na njemu nema pečata i potpisa.

U jednom od dokumenata stoji se da je organizovan prijem za 150 pripadnika Odreda, sa zajedničkim druženjem, sportskim aktivnostima i zakuskom. Idrizović je pitao da li je to ista jedinica o kojoj je svjedok govorio. Ćuskić je kazao da upravo takav događaj pokazuje da nešto nije išlo kako treba i da su se prevazilazili problemi.

Svjesno ili ne, Ćuskić je u svojoj izjavi da je, kada je jednom prilikom izvlačio svog vojnika iz pritvora jedinice "EL-mudžahedin", posvjedočio da je, čak i uz prijetnju opotrebe sile bilo moguće prisiliti ovaj odred na disciplinu. Upravo ovakva tvrdnja svjedoči da je samo jedna brigada Armije RBiH uz prijetnju mogla dovesti u red ponašanje jedinice "El-mudžahedin" radi koje su Armija RBiH i Republika BiH preživjeli ideološku kliničku smrt jer, umjesto multietničkog karatera države i vojske, u svijetu smo krajem 1993.godine počeli biti prikazivani kao radikali i oni koji prave islamsku, a ne građansku državu u Europi.

Također, izjavom da je odred "El-mudžahedin" bio "saveznik" i da je o opotrebi sile prema ovoj jedinici odluku mogao donijeti samo politički vrh, Ćuskić je posvjedočio da je tadašnja struktura Armije RBiH bila odgovorna za ponašanje svojih "saveznika" te da je politički vrh bio taj koji je donio odluku o njihovom dolaksu i gostoprimstvu prema njima. Međunarodne, političke, diplomatske i, na kraju, pravosudne implikacije ovakvog ponašanja postale su nesagledive a suđenje Rasimu Deliću (koji je osuđen za ratne zločine ove jedinice) i suđenje Sakibu Mahmuljinu, samo su neke od strahovitih implikacija boravka "naših saveznika"  zbog kojih će, sigurno je, hitorija naše države biti ispisana sasvim drugačije.

Suđenje se nastavlja 27. marta.

Izvor: 
BNN.ba / Detektor.ba