Dejtonski sporazum 25 godina poslije: Zamrznut sukob i entiteti koji su jači od države

Rekapitulacija 25 godina Dejtonskog sporazuma

Dejtonski sporazum 25 godina poslije: Zamrznut sukob i entiteti koji su jači od države

21.11.2020 - 08:57
Politika

Dejtonski mirovni sporazum potpisan je prije 25 godina u američkom gradu Dejtonu Bila je to realizacija plana Kontakt grupe, izloženog godinu i po dana ranije, po kojem Bosna i Hercegovina treba biti podijeljena 51:49% teritorije između dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske. Nakon pregovora, vojnih operacije koje su, sumnja se, koincidirale sa dogovorenim mapama, rat u Bosni i Hercegovini je stao. Vojske su stale baš na, prije godinu i po dana, dogovorenih 51:49% teritorije. I  to je bilo sve.

Bosna i Hercegovina sačuvala je svoj međunarodno-pravni subjektivitet i AVNOJ-evske vanjske granice, uz važnu napomenu da joj ovo garantuju SAD, a ne unutrašnja snaga naše države, te da je unutrašnji suverenitet države destruiran i izuzetno podijeljen. Praktično - entiteti su jači od države u faktičkom, a država od entiteta u pravnom smislu. Ta borba ne prestaje jer Dejtonski sporazum nije riješio nijedno ratno pitanje - samo ih je zamrznuo uz napomenu da je ovim sporazumom nagrađeno etničko čišćenje i rušenje međunarodno priznate, Dejtonom nestale, Republike Bosne i Hercegovine.

Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, građani Bosne i Hercegovine, slavili su mir. I danas to smatraju najvažnijim dostignućem ovog sporazuma. Vjerovanje da će im međunarodna zajednica vratiti državu, koja je razorena, destruirana i podijeljena, demantovale su protekle godine - svih ovih 25 godina za kojih je Bosna i Hercegovina okoštala u entitetskih i etničkim diobama do granice pucanja.

S obzirom na nerealizirane ciljeve - jednih za samostalnošću i nezavisnošću entiteta, drugih za stvaranjem trećeg entiteta, a trećih za obnovom "one" stare Bosne i Hercegovine - koje su se odrekli u pregovorima, danas je Bosna i Hercegovina jednako podijeljena i na ratnoj nozi kao i 1993. ili 1995. - samo su nam oduzeli oružje i pravo da tim putem rješavamo "unutrašnji dijalog".

Gore od teritorijalne podjele Bosne i Hercegovine jeste činjenica da su u ovoj zemlji nastale izuzetno duboke društvene podjele i koje je daleko teže zaliječiti od ovih teritorijalnih prekrajanja. Društvo kreira državu, sistem, a bh.društvo teži podjelama i to je stav ne samo ratnih, već i poratnih generacija. To, također, nije jedini problem.

Geopolitička prelamanja su, također, prisutna u zbilji Bosne i Hercegovine. Prisutnost SAD-a, sa jedne, odnosno Ruske Federacije, sa druge strane, te uloga Francuske i Engleske prema cjelovitosti Bosne i Hercegovine, sa treće strane, prave geopolitički kontekst kojim se rješavanje pitanja Bosne i Hercegovine izdiže na nivo u kojem su domaći stanovnici nemoćni ali kontinuirano izloženi beznadežnoj i neizvjesnoj budućnosti.

Kada na ove kontekste, dodamo i nepromijenjiv stav Srbije i Hrvatske, kojim stalno destruiraju državu Bosnu i Hercegovinu, miješaju se u njena unutrašnja pitanja, potiču separatizam, nipodaštavaju državnu vlast i organe, tada znamo da je Dejtonski sporazum donio kontinuitet ratnih ciljeva koji se, danas, rješavaju drugim sredstvima.

Sve trenutne generacije političara u Bosni i Hercegovini, sa sve tri etničke strane, nisu u mogućnosti pronaći "formulu" za liječenje Bosne i Hercegovine pa i bez obzira što se, nekada, u nekom ćošku ove zemlje, pojavi "senzacija" da građani jedne etnije, sebi izaberu građanina druge etnije da im bude vlast - to ne čini nikakve ozbiljne promjene već se, povremeno, u zamoru od teških ratno-nacionalnih tema, vrate na mala vrata "stari duh Bosne i Hercegovine" kada, a to najviše Bošnjacima, nije bilo važno kako se ko zove. Oni i danas demonstriraju tu volju ali im, zauzvrat, iz ostalih etničkih teritorija ove države dolaze drugačiji, čvrsti i sigurni signali da suštinskih promjena neće biti. Jer, ipak, Dejton je neke izuzetno zadovoljio, legalizovao njihova ratna postignuća koja su osuđena u Den Haagu, ali legalizovana u Dejtonu što ove snage smatraju svojim historijskim postignućem. Dok neki sanjaju o povratku "one" države, drugi rade na uspostavi novih država u dejtonskoj državi. U Bosni i Hercegovini je, za to vrijeme, i dalje mir. Kao i marta 1992.

Foto: Novosti.rs

Izvor: 
BNN.BA