Dodik: Zapad uzima naše, a naseljava nam stanovništvo Bliskog istoka

TEkst predsjednika SNSD-a

Dodik: Zapad uzima naše, a naseljava nam stanovništvo Bliskog istoka

31.12.2020 - 19:09
Politika

- Ako već EU ne zatvara granice za radno sposobne iz zemalja zapadnog Balkana, za početak bi bilo korisno da te iste granice otvori i za migrante sa Bliskog istoka, koji, malo po malo, preplavljuju zemlje bivše Jugoslavije. Indikativno je da je ova migrantska ruta ustanovljena tako što je EU otvorila svoje južne, a zatvorila sjeverne granice. Između te dvije granice danas je oveći parking za migrante iz više bliskoistočnih zemalja, koji, istine radi, govore da žele da odu, ali njihov odlazak dalje prema EU ne pomaže niko, na način kako su pomagani da dođu do ove destinacije. Rješavanje pitanja odliva stanovništva i migracija u tijesnoj su vezi i moraće se rješavati ozbiljnijim pristupom nego što smo ga imali do sada. I što je važnije, ova pitanja neće se moći rješavati bez onih koji su uticali ne te procese. Tu se misli na EU - piše Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a u svom autorskom tekstu.

Autor: Milorad Dodik

Da li su u pitanju igre moćnih, što bi se dalo i potrkijepiti ozbiljnom argumentacijom, ili splet različitih okolnosti i slabosti, za šta takođe postoji argumentacija, nije dilema kojom bi se sada trebalo baviti. Problem je realan i rješenje ne trpi odlaganje. Ako je s druge strane velika i moćna Njemačka, koja je ne tako davno, preko kancelarke, video porukom, pozvala stanovništvo zapadnog Balkana da popuni manjak radne snage u Njemačkoj, onda je prilično jasno sa kakvim izazovom se suočava i Republika Srpska, ali i cijeli zapadni Balkan.

Kao paralelan proces, s tim u vezi, nameće se pitanje rješavanja ilegalnih migracija, koje na prostoru BiH više podsjećaju na proces kolonizacije iz prošlog vijeka. S jedne strane imamo proces odlaska naših uglavnom mladih i radno sposobnih ljudi u zemlje EU, s druge strane imamo kolone migranata, za koje ne postoji interesovanje država EU. I za manje naivne ovo je vrlo ozbiljna slučajnost.

Ako već EU ne zatvara granice za radno sposobne iz zemalja zapadnog Balkana, za početak bi bilo korisno da te iste granice otvori i za migrante sa Bliskog istoka, koji, malo po malo, preplavljuju zemlje bivše Jugoslavije. Indikativno je da je ova migrantska ruta ustanovljena tako što je EU otvorila svoje južne, a zatvorila sjeverne granice. Između te dvije granice danas je oveći parking za migrante iz više bliskoistočnih zemalja, koji, istine radi, govore da žele da odu, ali njihov odlazak dalje prema EU ne pomaže niko, na način kako su pomagani da dođu do ove destinacije.

Rješavanje pitanja odliva stanovništva i migracija u tijesnoj su vezi i moraće se rješavati ozbiljnijim pristupom nego što smo ga imali do sada. I što je važnije, ova pitanja neće se moći rješavati bez onih koji su uticali ne te procese. Tu se misli na EU.

Ako neko i smatra da su samo i isključivo vlasti u Republici Srpskoj i BiH, bez obzira na kom nivou bile, odgovorne za odlazak stanovništva odavde, postavlja se pitanje zašto to stanovništvo nije išlo ranije u ovom broju. Plate su ovdje oduvijek bile niže nego u zapadnoj Evropi, mora se otvoreno priznati, i pravna sigurnost je oduvijek bila snažnija u zemljama EU, koja ima i višedecenijsku političku stabilnost. Ali ljudi odavde odlaze tek u nekoliko posljednjih godina, jer ranije nisu mogli, sve i da su htjeli.

Otvaranjem granica za radnike iz drugih zemalja, konkretno u Njemačkoj, otvorile su se i rute radno sposobnih s Balkana. Samo razlika između ove dvije rute o kojima je riječ je više nego drastična. U BiH dolaze migranti iz nama potpuno stranog civilizacijskog okvira, bez ijednog dokumenta, u dobu koje neizbježno postavlja pitanje njihove prošlosti, misli se na angažaman u nekim od ratova na Bliskom istoku. U zapadnu Evropu odavde odlaze uglavnom mladi i obrazovani ljudi, zanatlije, sa ispravnim dokumentima, kulturološki i civilizacijski jako slični stanovnicima zapadne Evrope.

Zato ove migracije, u oba smjera, legitimizuju sumnju da je na sceni strateška podvala zemljama zapadnog Balkana. Za jednu Njemačku pitanje dolaska radnika iz zemalja zapadnog Balkana je samo socijalno pitanje, za Republiku Srpsku i BiH dolazak migranata je prvorazredno bezbjednosno, potom humanitarno, i tek na kraju i socijalno pitanje. Ovim se ne pokušavaju amnestirati eventualne domaće slabosti koje su pojedince ohrabrile na odlazak. Ali činjenica da je neko tamo negdje već otvorio vrata, svakoga ko se koleba već je učinila putnikom.

Zato je neophodno početi obrazovati ljude za radna mjesta, a ne za biro za zapošljavanje, uvesti više reda u sistem obrazovanja, raditi i dalje na rasterećenju privrede koja mora biti još konkurentnija. Pravnu i političku sigurnost dići na viši nivo. Politika povećanja plata, koju već vodi Vlada Republike Srpske, mora biti podržana, jer je i ta politika u funkciji borbe za ostanak ljudi ovdje. I Republika Srpska i FBiH moraće redefinisati uslove za izdavanje radnih dozvola za strane državljane, jer već sada se mora razmišljati o obezbjeđivanju neophodne radne snage koju traži tržište.

Problem ilegalnih migracija narastao je do ovih razmjera zbog neodgovornosti ljudi od kojih se očekivalo da problem riješe. Odgovorni su se ponašali u krajnostima, od potpunog negiranja da problem postoji, do odusustva kontrole problema, koji je do te mjere eksalirao da imamo ozbiljne bezbjednosne izazove na području Bihaća i tog dijela FBiH.

Ako se ne zauzme jasan stav prema pitanju migracija, i hitno ne usaglase načini kako će se to pitanje riješiti, BiH bi trebalo da se spremi i za novi izazov: unutrašnje migracije.

Izvor: 
BNN.BA/Srpska.info