Godina dana od obećanja: I dalje se "obnavlja" Olimpijski muzej u Sarajevu

Ne bi iznenadilo da muzej "zasja olimpijskim duhom" baš pred izbore

Godina dana od obećanja: I dalje se "obnavlja" Olimpijski muzej u Sarajevu

04.09.2018 - 14:40
BiH

Muzej sarajevske olimpijade jedna je od prvih zgrada koje su granatirale srpske agresorske snage sa okolnih brda za vrijeme agresije na BiH.

Olimpijski muzej Sarajeva, otvoren 8. februara davne 1984. godine, od kraja rata prepušten je sam sebi. Tek 25 godina kasnije, gradske vlasti su u oktobru prošle godine izdvojile sredstva i počeli su radovi na obnovi ovog olimpijskog duha Sarajeva. Kako to obično i biva, vijest o obnovi pratile su i optimistična obećanja da bi ovaj objekat mogao zasjati punim sjajem do februara ove godine.

To se svakako nije dogodilo, a najužurbaniji radovi na ovom objektu u centru grada odvijaju se upravo ovih dana, mjesec dana pred izbore.

Inače, radovi na rekonstrukciji zgrade Olimpijskog muzeja ušli su u svoju treću fazu još u oktobru prošle godine kada je direktor muzeja, Edin Numankadić, izjavio kako će "ako sve bude išlo prema planu, muzej biti otvoren do februara 2018. godine". 

Prošlo je od tada sedam mjeseci.

Tada je zaključeno kako je prve dvije faze rekonstrukcije, gdje je potrošno 175.000 KM, Muzeja obnovljena unutrašnjost, krov i prozori, dok je za preostalu treću fazu nedostajalo još milion KM.

Uz standardni slogan kako "vraća Sarajevu stari olimpijski duh", uprava Grada Sarajeva je do 2017. "izdvojila" 100.000 KM za obnovu Olimpijskog muzeja koji se i danas - obnavlja.

Ne bi iznenadilo ako bi zgrada Muzeja, koji je godinama i prijetnja pješacima zbog obrušavanja fasade, "zasjala olimpijskim sjajem" baš pred izbore kada će njena obnova poslužiti kao politički poen.

Valja naglasiti kako je zgrada u koju je muzej (bio) smješten zapravo nacionalni spomenik BiH o kojem, očito, niko ne brine. Naime, Petrakijina ulica u Sarajevu jedna je u nizu ulica grada na Miljacki koja čuva neprocjenjivo historijsko blago: kompleks vila iz austougarskog perioda. Osim historijske i dokumentarne vrijednosti, ova graditeljska cjelina ima veliku ambijentalnu, ali i umjetničko-estetsku vrijednost, s obzirom na to da su, tada najveći projektantski autoriteti u BiH, gradili jedinstvene objekte, u stilskom i oblikovnom smislu, koje ne susrećemo u drugim gradovima BiH, samo u Sarajevu.

Jedna od njih, prva u nizu, je vila u kojoj je smješten muzej poznata kao vila Mandić izgrađena 1903. godine za poznatog sarajevskog advokata i političara, doktora Nikolu Mandića. Autor projekta je arhitekta Karl Paržik, koji u duhu historicizma projektuje stambeni objekat po uzoru na luksuzne evropske vile iz istog perioda - otjelotvorenje ideala nove buržoazije datog vremena u Sarajevu.

Nakon Drugog svjetskog rata objekat je nacionaliziran i proglašen društvenom svojinom.

Godine 1945. u vilu je smješten američki Konzulat, čime je ostvaren kontinuitet diplomatsko-konzularne namjene objekta, koju je imao od kraja Prvog svjetskog rata. Sredinom druge polovine XX vijeka objekat ponovo mijenja svoju funkciju, i u njega se smještaju društveno-političke institucije tadašnje socijalističke države. Osmog februara 1984. godine, na dan otvaranja igara 14. Zimskih olimpijskih igara čiji je domaćin bio Sarajevo, u ovom objektu je otvoren Muzej XIV zimskih olimpijskih igara.

Rad Muzeja je prekinut aprila 1992. godine, kada je početkom rata u BiH, vila Mandić granatirana i zapaljena. Muzej sarajevske olimpijade jedna je od prvih zgrada koje su granatirale srpske agresorske snage sa okolnih brda. U periodu između 1992. i 1998. godine, zapaljeni objekat bez krova je bio izložen propadanju.

Januara 1998. godine napisan je „Projektni program obnove rekonstrukcije i nove funkcionalne organizacije Muzeja XIV olimpijskih igara u Sarajevu“, autora akademika Ivana Štrausa, na osnovu čega će isti autor izraditi idejno rješenje. Na osnovu ovog idejnog rješenja, u decembru 1999. godine izrađen je izvedbeni projekat pod nazivom „Olimpijska akademija Sarajevo, izvedbeni projekat sanacije konstrukcije“, autora arhitekte Dragana Bijedića i građevinskog inženjera Vladimira Savkovića, u okviru projektantske kuće „Arhitekt“.

Realizacija ovog projekta je započela 2000. godine, i danas je objekat pokriven i zatvoren, a unutar objekta je izvedena, izvedbenim projektom planirana, armiranobetonska konstrukcija.

Ostaje nada da će zaživjeti ideja da se velelijepom objektu Muzeja konačno vrati stari duh i namjena te da se briga o njemu nastavi i nakon izborne godine.

Izvor: 
BNN.BA