Granična služba BiH: Više nas pomažu strane ambasade nego država

Kako je pravo stanje državne granice

Granična služba BiH: Više nas pomažu strane ambasade nego država

03.10.2020 - 14:40
Politika

Velika koncentracija migranata na malom području koja pokušava izaći iz Bosne i Hercegovine (BiH) i preći u Evropsku uniju (EU), na sjeverozapadu BiH potencijalno je prijetnja da eskalira u nešto nekontrolirano, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor Granične policije BiH Zoran Galić.

Graničnoj policiji, kaže nedostaje 375 ljudi, i to po pravilniku starom dvadeset godina, pravljenom kad nije bilo pritiska migracija.

RSE: Efikasno upravljanje granicom i migracijama jedan je od četrnaest prioriteta iz mišljenja Evropske komisije. Koliko, prema Vašem mišljenju, u ovom trenutku Bosna i Hercegovina efikasno upravlja granicom?

Galić: Analizirajući sigurnosne aspekte u zadovoljavanju elemenata sigurnosti državne granice Bosne i Hercegovine, a sagledavajući širi aspekt okolnosti u kojima se nalaze i druge zemlje u migrantskoj ruti, možemo kazati da Bosna i Hercegovina koristi sve postojeće resurse i kapacitete da bi nadzirala ovu migrantsku krizu.

RSE: Činjenica je da je granica Bosne i Hercegovine jako duga, pogotovo kada je u pitanju njen istočni dio. Isto tako je činjenica da ste u nekoliko navrata upućivali apele, da Graničnoj policiji nedostaje ljudi. Šta to u kontekstu svega što vidimo znači?

Galić: Granična policija BiH formirana je prije dvadeset godina. Formirana je na inicijativu međunarodnog subjekta. Dakle, Granična policija nije bila plod inicijative domaćih politika, nego su domaći političari morali prihvatiti projekat međunarodne zajednice, formiranje ove prve multietničke policijske agencije.

Ono što ovdje možemo kazati – ti normativni akti koji su definirali naše postojanje, koji su definirali naše ovlasti, ali i mjere i radnje koje mi trebamo poduzimati na samoj graničnoj crti Bosne i Hercegovine, datiraju unatrag nekih dvadeset godina. Pogledajte, zanimljivost, samo u smislu osvrta na ovu konstataciju: prije dvadeset godina nije bilo migrantske krize.

Prije dvadeset godina pred Graničnom policijom BiH, i samom državom BiH, nismo bili izloženi ovakvim izazovima. Dakle, da bismo mi prevladali ove izazove, da bi na njih odgovorili na konkretniji, svrsishodniji način, potrebito je na izvanredne okolnosti donijeti izvanredne mjere i radnje – set zakona koji će Graničnu policiju BiH dovesti u poziciju da na jedan svrsishodniji i učinkovitiji, profesionalniji način odgovorimo ne samo na izazove migracija nego i na neke druge izazove koji će doći pred Bosnu i Hercegovinu, odnosno pred ovu policijsku agenciju.

S tim u vezi imao bih samo apel da je policijsku agenciju potrebno resetirati na takav način, dovesti je u situaciju da budemo još spremniji u vršenju naših svakodnevnih poslova i zadaća. A to je poziv za političare – da mijenjaju zakon, da prate inicijative koje Granična policija šalje u smislu izrade novih normativnih akata, podzakonskih akata, prije svega onih koji su nužni da bismo mi polučili kvalitetnije rezultate.

RSE: Koliko Vam ljudi nedostaje?

Galić: Po pravilniku koji je star ima dvadeset godina, nedostaje nam 375 ljudi. Pričamo o pravilniku starom dvadeset godina, pravilniku kojeg nisu uspjele zadovoljiti niti popuniti pet vlada na čelu Bosne i Hercegovine u ovih dvadeset godina, otkad je formirana Granična policija.

I sad imamo novu situaciju – to je migrantska kriza. Granična policija BiH predložila je novi pravilnik, novi podzakonski akt, predlagali smo sa drugim političkim agencijama na državnoj razini i Zakon o policijskim službenicima, sve to u cilju da bi policijske agencije pa i Graničnu policiju doveli, kao što sam rekao, u jedan ambijent, gdje bi te naše sveukupne aktivnosti bile profesionalnije u smislu učinkovitosti na terenu, sve u cilju zaštite državne granice Bosne i Hercegovine.

RSE: Pozvali ste vlasti da razmotre mogućnost uključivanja Frontexa u pomoć Bosni i Hercegovini, samim tim i Graničnoj policiji. Međutim, postoje protivljenja. Zašto?

Galić: To pitanje trebate postaviti tim političarima. Ja, kao policajac, kao struka, kažem da nam je to nužno, da nam je to neophodno, jer sve ono što nudi okrilje Frontexa, prije svega, Graničnoj policiji i samoj Bosni i Hercegovini može biti na korist.

Tu su raznorazne mogućnosti, od financijske, materijalno-tehničke koristi, edukacija, primjena najmodernijih praksa koje dolaze iz zemalja Zapadne Evrope, i to je ono što ovoj policijskoj agenciji, a rekao bih i svim drugima, je nužno da bi se prevladali neki globalni izazovi. Ostalo je na političarima. Zašto neće, koji su strahovi, koji je njihov smisao zatezanja potpisivanja tog sporazuma sa Frontexom, to treba pitati njih, da oni daju odgovor na to pitanje.

RSE: Prema Vašoj procjeni, može li s ovim kapacitetima Granična policija odgovoriti ne samo na migrantsku krizu koja je trenutno aktuelna, jer pored toga mi imamo i zaštitu od trgovine drogom, terorizma, raznih drugih krivičnih djela koja se mogu povezati sa prelaskom granice i s onim što nedostaje na zaštiti tih granica?

Galić: Ono što je sada činjenica jeste da Granična policija nedostatak ljudskog resursa i kapaciteta nadomješta određenim sporazumom o pružanju suradnje i ispomoći Graničnoj policiji, koji je temeljen u Zakonu o graničnoj policiji u članku 18, a tiče se pomoći drugih policijskih agencija, prije svega na državnoj, entitetskoj, ali i lokalnoj razini.

Mi smo potpisali te sporazume i imamo situaciju da na pojedinim mjestima gdje je granica Bosne i Hercegovine najviše izložena pritisku, da nam tu ispomažu određene policijske agencije. Sa državne razine imamo SIPA-u i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, imamo MUP Republike Srpske, imamo i neka kantonalna, županijska ministarstva koja su potpisala sporazum. To je ono što trenutno koristimo kao mogućnost, rekao bih i alternativu, da zaštitimo granicu Bosne i Hercegovine.

Ako želimo dugoročno razmišljati, onda je potrebno, kao što sam i rekao, mijenjati pravilnik o unutarnjem ustrojstvu. Mi smo napravili novi pravilnik po kojem smo prije svega studiozno, kroz određene ekspertize razradili taj pravilnik temeljem evropskih standarda i došli do brojke, potrebe 1.300 policijskih službenika u zaštiti zelene granice. Mi sada to nemamo.

Od ove brojke iz pravilnika koji je star dvadeset godina imamo samo 15 posto policijskih službenika predviđenih za zaštitu zelene granice. Ali naravno, ne držimo granicu tako jednostavno prohodnom.

Tu su i druge mogućnosti kroz našu službu i rukovođenje, da prebacujemo s onih područja gdje je granica manje opterećena na ova mjesta gdje su više izloženi pritisku. Koristimo sva raspoloživa sredstva da bi prevladali ovaj izazov. Za budućnost, jer migracije su proces koji neće tek tako stati, ovu agenciju je potrebno prilagoditi jednom novom ambijentu da imamo kvalitetniji odgovor na cijelu ovu priču.

RSE: Na osnovu svega što ste rekli, da li postoje opstrukcije u svemu tome – od donošenja tih pravilnika pa do unutarnje preraspodjele?

Galić: Na to pitanje će najbolje dati odgovor političari. Mi možemo samo kao policajci, ispred ove policijske agencije reći da se neka priča vrti unatrag nekoliko godina, ona se ponavlja, ali nema pomaka. Žalosti činjenica da više novaca 'izvučemo' od određenih ambasada, veleposlanstava, gdje ostvarujemo suradnju i pruža nam se određena materijalno-tehnička pomoć u vidu donacija, nego od naše države koja, evo, u zadnjih nekoliko godina nije prepoznala nešto značajnije potrebu za ulaganje u sigurnosni sektor, ne samo u Graničnu policiju.

Možda je u promišljanju naših političara u svijesti sljedeća činjenica: što bi ulagali sredstva ako je ovo nekog trenutnog karaktera, nešto što će prestati za godinu ili dvije. Međutim, to je pogrešno razmišljanje jer ovo je jedan globalni izazov koji će trajati sigurno još jedan dulji vremenski period.

RSE: Imamo situaciju koja se upravo događa u Bihaću sa premještajem migranata iz raznih kampova, ali i puštanje u tzv. game, gdje je i sam premijer Unsko-sanskog kantona naveo da je pustio ljude da idu tamo. Koliko to komplikuje poziciju BiH u odnosima sa susjedima?

Galić: Pogledajte, kada je riječ o postupanju s migrantima unutar države, u Bosni i Hercegovini je isključiva nadležnost Službe za poslove sa strancima i oni se po tome trebaju očitovati. Ono što Granična policija može kazati, ne samo vezano za Bihać nego za taj dio granice jeste da imamo konstantan pritisak migranata u smislu pokušaja izlaska u zemlje Evropske unije, prema Evropskoj uniji.

Hrvatska granična policija, koja je mnogo brojnija od Granične policije Bosne i Hercegovine - nas je 2.000, Hrvatska ima 6.700 graničnih policajaca, pridodano je još nekih tisuću interventnih policajaca – te migrante zaustavljaju i vraćaju u unutrašnjost Bosne i Hercegovine.

I to je ono što sada stvara jedno konfuzno stanje na području Unsko-sanskog kantona, jer gro tih migranata se koncentrira gore, na malom i uskom području i sigurno dolazi do jedne konfuzne situacije koja u budućnosti može eskalirati u nešto nekontrolirano, što neće biti dobro, niti za taj kraj, niti za samu Bosnu i Hercegovinu.

Izvor: 
BNN.BA/RSE