Hrvatska: Za nastavak pomirenja regiji trebaju službeni podaci o žrtvama

Predstavljeni nepotpuni rezultati istraživanja

Hrvatska: Za nastavak pomirenja regiji trebaju službeni podaci o žrtvama

16.12.2015 - 16:20
Region

Nevladine organizacije Documenta - centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Fond za humanitarno pravo iz Prištine i Udruženje Tranzicijska pravda - odgovornost i sjećanje iz Sarajeva predstavile su danas u Zagrebu predtavile nepotpune rezultate istraživanja ljudskih gubitaka u Hrvatskoj, Srbiji, na Kosovu te mapiranje logora u BiH. 

 

 

 

Sa konferencij koja je održana e prije dva dana u Prištini i 10. decembra u Sarajevu, poručeno je kako civilne udruge ovim podacima žele pomoći državama u izvršavanju njihovih zadataka. "Jedna od glavnih poruka sa konferencije jest kako predstavljeni rezultati nastoje pridonijeti daljnjem procesu pomirenja podijeljenih društava u vrijeme kada se regionalna suradnja češće pogoršava nego gradi", kazala je Vesna Teršelič iz Documente.

Ova nevladina organizacija se zalaže za ustanovljenje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtama, počiniteljima i zločinima, ali za sada bez prave političke volje. Teršelič je poručila kako su u Hrvatskoj uputili prosvjedno pismo kojem ukazuju kako su se na konstituirajućoj sjednici Sabora pojavila dva nepravomoćno optužena ratna zločinca, Tomislav Merčep i Branimir Glavaš. "Nijedna zemlja, ni Hrvatska ni Bosna i Hercegovina ni Srbija ni Kosovo, nisu objavile služene popise ubijenih i nestalih", poručila je Vesna Teršelič i pozvala buduću Hrvatsku vladu da se posveti prikupljanju i objavljivanju navedenih podataka.

Teršelič je kazala kako je u bazi podataka Documente iz 2009. godine 15.336 imena ubijenih. Documenta završava sa objavom prvog dijela koji se odnosi na istočnu Slavoniju i sadrži oko 1.900 imena tragično stradalih. "Činjenice su temelj za kvalitetnu izgradnju povjerenja. Prošlo je puno godina od početka rata", poručila je Teršelič.

Dženana Karup-Druško, direktorica Organizacije Tranzicijska pravda - odgovornost na sjećanje iz Sarajeva, kazala je kako se mapiranje logora u BiH radi već dvije godine. Obrađeno je do sada oko 250 mjesta zatočenja i logora, a prema evidencijama različitih udruženja logoraša, u BiH ih je bilo oko 1.350.

Poručila je kako zbog složene situacije u BiH, zbog podjele na entitete i unutar samih entiteta, država nedovoljno radi na ovim pitanjima. Sve to proizvelo je različite udruge i institucije za određene etničke grupe, bez sveobuhvatnog projekta koji bi obuhvatio sva mjesta zatočenja, kazala je Karup-Druško. S obzirom na to da nema završnih podataka, teško je evidentirati sva imena i prezimena, poručila je Karup-Druško. Do sada je za 250 logora i mjesta zatočenja utvrđeno kako je u njima bilo zatvoreno oko 250.000 ljudi i ubijeno preko 7.000 zatočenika, a do kraja istraživanja se ne zna koja brojka će se dobiti. Kazala je kako se u BiH radi grad po grad te kako gotovo da nije bilo mjesta u kojem nije bilo zatočenja. 

Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, iz Koalicije za RECOM, poručila je kako će se konačni podaci znati kada države preuzmu podatke od civilnih udruga koje se bave ovom tematikom, osnuju regionalnu komisiju RECOM i iznesu provjerene podatke koji se odnose na sve žrtve koje su izgubile život u ratovima na području bivše Jugoslavije. Kandić je kazala kako su najpouzdanije žrtve popisane iz rata na Kosovu, riječ je o13.549 žrtava koje su izgubile život od 1998. do kraja 2000. godine. "Većina žrtava u ratu na Kosovu su Albanci, preko 10.000, a većina od njih su civili. Značajan je broj stradalih među tim civilima koji imaju preko 60 godina, ali i broj onih do 18 godina. To znači da se rat vodio protiv starih i bespomoćnih koji su ostajali u svojim kućama. Što se tiče žrtava nakon završetka rata na Kosovu, nakon 9. juna, također imamo broj žrtava koji pokazuje da rat nije prestao nego da se dolaskom međunarodnih snaga vodio rat protiv srpskih civila. Istovremeno, krenuo je i rat protiv Albanaca koji su od strane OVK-a viđeni kao kolaboratori, ali taj broj se ne može usporediti sa brojem koji je nastao za vrijeme tri mjeseca NATO bombardovanja", izjavila je Kandić.

Upozorila je kako je 609 mladih osoba iz više republika poginulo pri služenju obaveznog vojno roka u bivšoj JNA, najviše na području Republike Hrvatske, od toga je 440 mladih osoba, državljana Srbije i Crne Gore poginulo na frontu u Vukovaru, oko Osijeka i Vinkovaca. Pozvala je pritom generale bivše JNA na odgovornost što su na front pozvali mladiće bez obuke, a što još nitko do sada nije učinio. Documenta je predstavila podatke o hrvatskim državljanima poginulim u periodu od 1991. do 1995, a Kandić o poginulim državljanima Srbije i Crne Gore. Riiječ je o stradalim policajcima i vojnicima u Hrvatskoj i BiH u istom periodu. Poginulo je 2.087 vojnika i policajaca, a najviše je pripadnika JNA izgubilo život u tim ratovima, većina u ratu u Hrvatskoj, s tim da nema pripadnika JNA u ratu u BiH, jer se u to vrijeme sele po raznim drugim armijama. Kandić je kazala kako zbog različiti okolnosti postoji vjerojatnost kako do pet posto žrtava nikada neće biti objavljeno.

Bekim Blakaj iz Humanitarnog prava iz Prištine govorio je o Kosovskoj knjizi pamćenja, za koju je intervjuirano preko 15.000 očevidaca i članova obitelji poginulih te korištena razna sudska dokumentacija, fotografije, osobni dokumenti i sl. Blakaj je izjavio kako je ukupno na Kosovu dokumentirano da su ubijene i nestale 13.499 osobe, većinom civila, u periodu od 1. januara 1998. do kraja 2000. godine. Kazao je kako je 76 posto stradalih na Kosovu civila, a ostali iz OVK-a, MUP-a Srbije i vojske Jugoslavije. Većina stradalih civila su Albanci, 1.196 Srbi i 445 Romi, Egipćani i dr. Najviše stradalih u oružanim snagama je u OVK, 1.090 iz vojske Jugoslavije ili MUP-a Srbije te tr stradala pripadnika KFOR-a i UN trupa. "Preko 1.400 stradalih na Kosovu su djeca i mladi ispod 18 godina tokom rata", izjavio je Blakaj i dodao kako je velik broj stradalih iznad 61 godine.

Slaven Rašković koji vodi istraživanja Documente za zapadnu Slavoniju istaknuo je kako je važno spriječiti manipulaciju brojem žrtava iz najnovijih ratova jer se manipulacijom broja žrtava iz Drugog svjetskog rata, rekao je, motiviralo ljude na novi rat.

Izvor: 
Anadolija