IFIMES: CIK je odgovoran za kompromitaciju i neregularnost izbora u BiH

Ugledni međunarodni institut analizrao "izbore" u BiH

IFIMES: CIK je odgovoran za kompromitaciju i neregularnost izbora u BiH

17.10.2018 - 09:33
Politika

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) odgovorna je za točnost, ažurnost i ukupni integritet izbora. Zašto nisu uvedene nove tehnologije odnosno biometrijska identifikacija birača, kako bi se spriječilo glasanje sa tuđim identifikacijskim dokumentima? Zašto ne postoji video nadzor na biračkim mjestima, koji ne bi snimao samo mjesto glasanja, nego cjelokupni prostor? Uvođenje skenera spriječilo bi značajan dio nepravilnosti. Zašto glasački listići nisu bili označeni serijskim brojevima i žigom? 

CIK BiH

CIK je odgovoran za birački spisak i morao je spriječiti eventualne zloupotrebe i manipulacije, koje se odnose na promjenu „biračke opcije“, prisutnost umrlih osoba na biračkim spiskovima te manipulacije pri glasanju u odsutnosti odnosno iz inostranstva. Proces korupcije i izbornih prevara počinje od biračkih spiskova i biračkih odbora, čiji su članovi dan uoči izbora na mnogim mjestima bili promijenjeni. Razmjena mjesta u biračkim odborima između političkih subjekata i činjenica da su se neki pojedinci za članstvo u biračkim odborima prijavili samo kako bi prodavali odnosno trgovali svoja mjesta ukazuje na tamnu stranu izbornog procesa. Događalo se, da u biračkom odboru imate faktički tri člana iz jedne političke opcije ili koalicije što stvara sumnja u regularnost procesa i mogućnost utjecanja na konačni izborni rezultat. Izborni zakon jasno kaže, da jedan politički subjekt može imati samo jednog člana biračkog odbora.

Privatne firme Atlantik BB d.o.o. Banja Luka i Grafomark d.o.o. Laktaši štampali su glasačke listiće za izbore u BiH sa vrlo upitnim nadzorom prilikom štampanja što otvara mogućnosti zloupotreba i eventualnog štampanja dodatnog broja glasačkih listića posebno u entitetu Republika Srpska. Sporan je izbor Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH, a još je sporniji izbor Željke Cvijanović za predsjednicu Republike Srpske.

Promatrači pozitivnim ocjenjuju, da tokom izbora nije bilo većeg narušavanja javnog reda i mira, niti incidenata koji bi mogli ugroziti izborni proces. Promatrači uglavnom nadzor izbora vrše do 19.00 sati, a izborne krađe se najčešće događaju nakon toga. Tvrdnje promatrača se odnose samo na vanjski izgled izbornog procesa, dok se izborne krađe i prevare vrše na puno sofisticiranije načine. Međutim, brojni birači bili su izloženi prijetnjama i ucjenama da moraju glasati za određenu političku opciju čak i kupovinom glasova te donijeti fizički dokaz u obliku fotografije da su glasali za „pravu“ opciju. Atmosfera straha negativno utječe na racionalno razmišljanje ljudi, što posljedično znači da dobar dio njih vjerojatno nije slobodno izrazio svoju biračku volju.

Izborni proces u Bosni i Hercegovini je kontaminiran i kompromitiran. Analitičari ocjenjuju kako praksa pokazuje, da se izbori u BiH dobivaju u Centralnoj izbornoj komisiji. Za većinu nepravilnosti CIK se proglašava nenadležnim ili prebacuje odgovornost na druge. Ovdje se otvara pitanje uloge Tužilaštva BiH i otvaranje procesa istrage protiv članova CIK-a odnosno njenog predsjednika zbog utemeljenih sumnji u neregularnost izbornog procesa i vjerodostojnost izbornih rezultata, koji često ne održavaju stvarnu volju birača.

Otkako izbore organizira CIK bez prisutnosti stranaca od 2006. godine pojavljuju se brojne  nepravilnosti koje dovode u pitanje regularnost samih izbora i vjerodostojnost izbornih rezultata. Zabrinjava broj od 500.000 nevažećih glasačkih listića na svim nivoima vlasti što predstavlja oko 8% od ukupnog broja glasačkih listića. Evropski standard kreće se od 1-3% nevažećih listića. Nevažeći glasački listići su posebno utjecali na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Naime, razlika između prvoplasiranog Šefika Džaferovića (SDA) i drugoplasiranog Denisa Bećirovića (SDP) iznosila je svega 16.000 glasova. Kada se uzme u obzir da je Bećirović bio favorit izbora, kojeg je podržavalo čak sedam političkih stranaka sve upućuje na neregularnost prilikom izbora Džaferovića. Prema predizbornim anketama za izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH favorit je bio Bećirović, na drugoj poziciji se nalazio Fahrudin Radončić (SBB), dok je Džaferović zauzimao tek treću poziciju. Dogodilo se, da je Radončić već treći put pokraden na izborima za člana Predsjedništva BiH, dok se Bećiroviću to dogodilo tek prvi put. Sve upućuje na to, da je namjera bila pokrasti Radončića, dok je Bećirović postao kolateralna šteta tih namjera i tako je spriječen njegov ulazak u Predsjedništvo BiH.

Zbog navedenih nepravilnosti je potrebno izvršiti provjeru nevažećih glasačkih listića na način da, glasački listići na kojima je netko dodao krstić (x) na drugog političkog subjekta i time ga učinio nevažećim. To može uraditi isključivo član biračkog odbora. Treba utvrditi koliki je procent tih glasačkih listića, jer se radi o klasičnoj zloupotrebi. Za neke nevažeće glasačke listiće odgovorni su i sami građani, koji su ih učinili nevažećim tako što su na njih nešto dopisali ili postupili protivno pravilima odnosno uputama za glasanje. Uvođenjem skenera te nepravilnosti bile bi svedene na minimum.

Analitičari smatraju, da je CIK BiH izvan demokratskog nadzora. Zašto nitko nije uhapšen od članova CIK-a, jer počinjena djela predstavljaju kriminal? Sve upućuje da CIK sudjeluje u lažiranju izbora i najvećoj izbornoj prevari u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.

Kako je moguće boriti se protiv CIK-a, jer na odluke CIK-a možete se žaliti putem Suda BiH, koji je zajedno sa Tužilaštvom BiH i Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) pod kontrolom njihovih političkih sponzora i tu se zatvara krug gospodara političke i svake druge moći u Bosni i Hercegovini. U osnovi radi se o zatvorenoj kriminalnoj organizaciji, koja samo izvana ima demokratski legalitet.

Analitičari smatraju, da je vrlo upitan izbor Šefika Džaferovića i Milorada Dodika za članove Predsjedništva BiH i da je potrebno utvrditi nepravilnosti u izbornom procesu posebno pri prebrojavanju glasova i utvrđivanju nevažećih listića. Dodik ima najmanje tri hipoteke zbog kojih ne bi mogao obavljati nijednu javnu funkciju, a to su:  ratno profiterstvo koje ne zastarijeva, porijeklo njegove imovine i odgovornost za bombardiranje Zagreba iz maja 1995.godine.

Na 8.Općim izborima u Bosni i Hercegovini izvršena je do sada najveća izborna krađa i prevara. Radi se o izbornoj krađi/prevari kod izbornih rezultata, koji ne oslikavaju stvarnu volju birača. Zbog toga je važno postojeće rezultate izbora ne priznavati, dok se ne izvrši ponovno prebrojavanje, utvrde nepravilnosti i utvrdi stvarna volja birača.

Strani zvaničnici treba da sačekaju sa upućivanjem međunarodnih čestitki navodnim pobjednicima izbora, jer se radi do sada nezapamćenoj izbornoj krađi i prevari.

Analitičari smatraju, da je moguće očekivati masovne proteste, jer se mora jednom zauvijek zaustaviti spirala izbornih prevara i krađa. CIK i birački odbori su nosioci tih kriminalnih aktivnosti. Ukoliko se izborna krađa i prevare ne zaustave i sankcioniraju  na ovim izborima, sadašnja opozicija nikada više na nekim novim izborima neće imati šansu da postane izborni pobjednik. Opozicija i građani moraju javno izraziti svoje nezadovoljstvo i upotrijebiti sva zakonita sredstva da dokažu, da su oni pobjednici izbora. Očito je, da se promatračima izbora uključujući i misiju OSCE/ODIHR za slabo obavljen posao mogu pripisati brojni nedostaci.

Izvor: 
BNN.BA / Ifimes.org.ba