Izbori u Hrvatskoj: "Dosadno, bez ideja, izlizana lica, familijarni kadrovi..."

Sličnosti sa Bosnom i Hercegovinom

Izbori u Hrvatskoj: "Dosadno, bez ideja, izlizana lica, familijarni kadrovi..."

25.05.2019 - 07:22
Politika

Prateći izborne kampanje HDZ-a i SDP-a za Europski parlament, neupućen netko mogao bi lako zaključiti kako u Hrvatskoj upravo završava izborna kampanja za Sabor. I to jako, jako dosadna,  bezidejna i besadržajna kampanja. Red Jasenovca i Bleiburga, red Franje Tuđmana i Dana državnosti, red čokoladnog namaza i europskih fondova, red mladih i korupcije, afera i međusobnih optuživanja bez želje za debatom i okršajima 'jedan na jedan' i to bi bilo to. Sve smo to već i slušali i vidjeli u svim nacionalnim izbornim kampanjama nakon 2000-te. Kao možda nikad ranije, politički analitičari, novinari, marketinški magovi, ekonomisti i stručnjaci svih fela slažu se su u ocjeni kako Hrvatska još nije imala ovako lošu - praznu, promašenu i dosadnu izbornu kampanju. I to ne toliko zbog neinventivnih propagandnih trikova, koliko zbog činjenice da nam najveće stranke nisu uspjele ponuditi nijednu pamtljivu političku poruku koja bi imala veze s perspektivama Hrvatske u Europskoj uniji ili perspektivama same Unije.

Već iz samih naziva stranačkih programa posve je jasno kako je vodećim hrvatskim političkim strankama budućnost Europske unije posve sporedna tema. HDZ je izborni program nazvao „Hrvatska za generacije", a SDP „Ravnopravna Hrvatska". Gdje je tu Europska unija? Pogledajmo im vizuale: HDZ na plakatima uz komad hrvatske zastave ima i komadić zastave EU-a s jednom i pol žutom zvjezdicom, a SDP je u krug koji čine 11 bijelih zvjezdica i 12. kvadratić smjestio slogan „Rame uz rame“.

Kandidacijske liste posebna su priča. Kako je primijetio stručnjak za politički marketing Željko Riha, umjesto da su dvije članstvom najbrojnije stranke ponudile biračima liste na kojima bi se, uz dokazane europske parlamentarce, isticala nova lica, odnosno ljudi koji nemaju aktivne političke mandate, dobili smo liste u kojima su se dokazanim europarlamentarcimamahom pridružili aktivni saborski zastupnici.

Iznimka je mogao biti nositelj HDZ-ove liste Karlo Ressler, koji je trebao biti HDZ-ov 'magnet' za mlade, ali je primijećen tek kao prošlošću opterećen, politički ambiciozan pomladak stranačke sive eminencije Vladimira Šeksa. Zbog forsiranja Resslera nameće se pitanje kako tako velika stranka nije uspjela pronaći neko novo, mlado lice izniklo iz 'naroda', a ne iz obiteljskog kruga nekog od najmoćnijih HDZ-ovaca.

No, HDZ je barem ponudio novo lice, SDP nije ni pokušao. Pokušavali su nas uvjeriti kako je uspjeh Biljane Borzan po pitanju dijela potrošačkih prava smjer kojim će ta stranka ići u EP-u, ali umjesto da Borzan bude prvo lice kampanje, u prvi su se plan ugurali saborski zastupnici Gordan Maras, Ranko Ostojić i Predrag Matić. Kako bi netko mogao ozbiljno shvatiti da bi se spomenuti trojac, koji je do jučer neuspješno vladao Hrvatskom, u EP-u borio za izjednačavanje hrvatskih mirovina i plaća s europskima. To je, vjerovali ili ne, jedna od glavnih poruka iz završnice izborne kampanje SDP-a.

Ni HDZ ni SDP nisu se, nažalost, trudili privući nove birače i zapravo se sve svelo na neku vrstu, u biti, obranaške kampanje u kojoj je ključno bilo zaštititi bokove od manjih političkih stranaka koje teže centru ili im pokušavaju oteti pravo na monopol nad domoljubljem (HDZ) i socijalnom osjetljivošću (SDP). Izostalo je motiviranje šireg kruga birača da iziđu na izbore za Europski parlament, a članstvo i standardne simpatizere motiviralo se na odaziv porukama da je aktualna vlast nesposobna (SDP) ili da je aktualna vlast najbolja moguća (HDZ). Dakle, išlo se na minimalno potreban izlazak birača koji mogu donijeti pobjedu. Kako se očekuje ponovljeni nizak odaziv na izbore, jasno je kako za pobjedu neće trebati puno glasova i da će nju osigurati već i sam izlazak članova i vjernih simpatizera na birališta pa su tim u skladu i kampanje bile i 'osmišljene'.

Prema komparativnom europskom istraživanju, u sklopu projekta Platform Europe: European Elections Monitoring Centre koji koordinira Sveučilište Roma Tre, četiri najjače stranke (HDZ, SDP, Most, Živi zid) su u predizbornoj kampanji na Facebooku najviše objava posvetile hrvatskim temama (66 posto objava), a tek svaka osma objava u fokusu je imala europske teme, dok u gotovo trećini objava Europska unija nije ni spomenuta. HDZ, SDP, Most i Živi zid su u Facebook kampanji Europsku uniju uglavnom prikazivali kao „bankomat”. Kako u virtualnim tako i u realnim izbornim kampanjama.

Ekonomija Europske unije u Hrvatskoj je svedena na priču o povlačenju sredstava europskih fondova. U ovotjednom nastupu na HRT-u dr. Kristijan Kotarski, stručnjak za ekonomsku politiku, upozorio je da nismo čuli ni riječi o bankarskom sustavu EU-a, a kamo li ozbiljnije promišljanje o gospodarskoj budućnosti EU-a i njezinih građana, odnosno ekonomskoj budućnosti Hrvata u toj zajednici naroda u kojoj zauzimamo samo dno.

Problemom broj jedan današnje Hrvatske, egzodusom mladih, radno sposobnih građana zbog gubitka perspektive i vjere u promjene , i HDZ i SDP su se suštinski izbjegavali baviti jer se iseljavanje pola milijuna ljudi i razmahalo u posljednjih šest godina, za što te dvije stranke snose izravnu odgovornost. Baš kao što im je odgovornost podijeljena za propast i raspačavanje hrvatske brodogradnje (Uljanik i 3. Maj) kojoj birači svjedoče u jeku izborne kampanje.

Zato nas ni ne trebaju čuditi posljednja istraživanja javnog mišljenja o popularnosti stranaka i političkih kapitalaca među biračima, prema kojima najvećim strankama popularnost pada, iako je za nama jedna od najskupljih i najduljih izbornih kampanja.

Izvor: 
BNN.BA/DW