Jasne namjere: Vučić kod Putina pozvao Dodika, ali nije predstavnike Srba sa Kosova

Srbijanska politika prema Bosni i Hercegovini ne mijenja se od početka 19.stoljeća

Jasne namjere: Vučić kod Putina pozvao Dodika, ali nije predstavnike Srba sa Kosova

18.01.2019 - 08:49
Politika

Odakle Milorad Dodik jučer u Beogradu, na susretu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom? Na poziv srbijanskog predsjednika.

Zanimljivo, srbijanski predsjednik, Aleksandar Vučić, nije pozvao predstavnike Srba sa Kosova (ako u njih ne računamo psa "Pašu" sa kosovske Šar planine). Pozvao je Dodika kako bi, plastično, pokazao pravo lice srbijanske politike po kojoj se, sa jedne strane, odriču Kosova na javnoj sceni, odnosno, istovremeno čerupaju pola Bosne i Hercegovine kao pokušaj da kompenziraju sve svoje ratne i historijske poraze. 

Vladimir Putin, Aleksandar Vučić

Dodik je, u Beogradu, "kleo" Vladimiru Putinu da, iako trpi pritiske, nikada neće pristati da Bosna i Hercegovina krene putem NATO pakta. To je, zapravo, srbijanski stav koji Dodik ponavlja pokazujući da Beograd misli, a Dodik, kao nekada i Radovan Karadžić, tek izvršavaju - sve do onog, ili  nekog novog Den Haaga.

Srbijanska politika prema Bosni i Hercegovini ne mijenja se od 19.stoljeća kada je srpski knez, Miloš Obrenović, pokazao najdirektnije aspiracije za bošnjačkim posjedima i teritorijem.

Otada, preko Karađorđa, pa sve do srbijanskih kraljeva, predsjednika i premijera, odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini je agresivan, u potpunosti usmjeren na ratne i diplomatske pokušaje otimanja dijelova teritorije naše zemlje u korist agresivne Srbije.

Otud je i jučerašnja Dodikova posjeta Srbiji, u sastavu srbijanskog scenarija, samo pokazna vježba stare srbijanske politike koja se ne mijenja i za koju, jedino naivno i neupućeno, ali i državnički nedoraslo političko Sarajevo, misli da se mijenja jer, eto, Vučić i Dodik nekada daju neku bljedunjavu izjavu koja liči na "prijateljsku" prema Bosni i Hercegovini.

Srbija je u bliskoj historiji otela od Bosne i Hercegovini cijelih 11 gradova današnjeg Sandžaka, koji je do 1878.godine bio sastavni dio Bosne i Hercegovine. Stotinu godina kasnije, Srbija je, vršeći agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, formirala Republiku Srpsku i de facto, otela od njega 49% teritorije, uz pristanak naše tadašnje vlasti koji su pristali na formiranje teritorije pod imenom Republika Srpska.

Sljedeći koraci srbijanske politike usmjereni su na pravno legalizovanje novootete teritorije Bosne i Hercegovine, nazvane Republika Srpska, kao jasna poruka čija je i gdje želi ići. Otud i Dodik u Beogradu.

 

 

Izvor: 
BNN.ba