Karadžić i Republika Srpska: Zločinac kažnjen, djelo priznato, Srbija zaštićena od odgovornosti

Doživotni zatvor nije dovoljna kazna

Karadžić i Republika Srpska: Zločinac kažnjen, djelo priznato, Srbija zaštićena od odgovornosti

20.03.2019 - 18:49
Politika

Radovan Karadžić je, danas, pravomoćnom presudom osuđen na doživotni zatvor. Iako je prvostepena presuda izrečena na tek 40 godina zatvora, današnjom konačnom odlukom je, simbolički i suštinski, Karadžiću izrečena primjerena kazna. "Žalbeno vijeće je saglasno sa Tužilaštvom da je kazna od neadekvatna s obzirom na težinu Karadžićevih krivičnih djela, kao i da je kazna pretresnog vijeća nerazumna i nepravična", rekao je u oblazloženju odluke predsjednik Žalbenog vijeća sudija Van Josen iz Danske. Karadžić je za svoju ulogu u zločinima dobio zasluženu kaznu. Ali, kada će i da li će biti kažnjeno njegovo nedjelo koje je nastalo kao produkt njegovog djelovanja. Rije. je, dakako, o Republici Srpskoj koja nije mogla nastati u kapacitetu, kakvo joj govori i ime, da nije bilo Karadžićevog zločinačkog poduhvata. 

Radovan Karadžić

Prema stavu žalbenog vijeća, odbrana Radovana Karadžića nije uspjela da dokaže da Karadžić nije kriv za masakr u Sarajevu, na Markalama, kao ni za "terorisanje stanovnika Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem tokom višegodišnje opsade glavnog grada BiH", rekao je predsjednik Žalbenog vijeća Van Josen. 

Žalbeno vijeće je, kako je rečeno, utvrdilo da je Karadžić znao i za ubistva u julu 1995, nakon pada Srebrenice. "Žalbeno veijće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice", dodao je sudija Van Josen. 

Sudija je dodao da je Karadžić znao za progone, masovna ubistva, da ubice i mučitelje nije kažnjavao te iz toga, jasno je, proizlazi da je Karadžić imao genocidnu namjeru prilikom planiranja i izvršenja genocida u Srebrenici.

"Prema stavu Žalbenog vijeća, Karadžićeva odbrana nije uspjela da dokaže ni da je Prvostepeno vijeće donijelo pogrešne zaključke u presudi u kojoj je Karadžić osuđen za zločine u 20 bosanskih mjesta", rekao je predsednik Žalbenog vijeća. 

Spisak zločina za koje je Karadžić odgovoran, izrazito je dug. Radi se, naime, o jednom od najgorih ratnih zločinaca koje je Europa vidjela u 20. stoljeću, ali ih i tolerisala dok je provodio zločine jer, za razliku od Adolfa Hitlera, Europa nije podigla vojsku da spriječi Kradžićeve planske i sistematske zločine koji su trajali, ne četiri dana, već četiri godine.

Ipak, međunarodna pravda za Karadžićeve žrtve nije ni bilizu dovoljna. Republika Srpska je preživjela a ona je, direktno, Karadžićevo zločinačko "čedo" nastalo iz genocida nad Bošnjacima i zločinima nad posavskim Hrvatima.

Također, međunarodna pravda nije obuhvatila odgovornost Srbije za finansiranje, logisticiranje i saučešće u zločinima u Republici Bosni i Hercegovini, opsadi SArajeva, genocidu u Srebrenici, ratnim zločinima u Bijeljini, Zvorniku i drugim gradovima. A bez osude Srbije za saučešće u zločinu, pravda nije i ne može biti kompletna.

Zbog ovoga današnja presuda je tek presuda jednom zločinu, Karadžiću, koja nije obuhvatila njegovo zlodjelo, niti one koji su dirigovali Karadžićevim postupcima a oni su, dakako, bili u Beogradu. Presuda je polovična, nepotpuna i ne zadovoljava žrtve niti, na bilo koji način, nudi satisfakciju preživjelima i ubijenima od Karadžićevih terorista. 

Jer najbolji dokaz da je Karadžić uspio u svojoj zločinačkoj namjeri jeste ime Republike Srpske, u kojoj gotovo da nema Bošnjaka, sa nešto malo Hrvata, u kojoj su imena škola i bolnica nazvana Karadžićevim imenom i, u kojoj, "socijaldemokratski fašista" Milorad Dodik, danas slavi Karadžića jer mu je od njega ostala nekadašnja paradržava. 

Danas je to legalizovani entitet koji jeste nastao na genocidu, ali je i umiven međunarodnim "mirovnim sporazumom" po kojem Bošnjaci "moraju prihvatiti" da su bili sistematski ubijani ali i da prihvate nagradu za ubice, umjesto da dožive da gledaju kažnjavanje i zločinaca i njihovog nedjela. Taj film u ovakovj Europi se, očito, nije mogao vidjeti.

Izvor: 
BNN.ba