Ljubušak, Blum, Uzelac..: Gradonačelnici Sarajeva koji su obilježili historiju grada

DOLASKOM AUSTROUGARSKE SARAJEVO PRVI PUT DOBIJA POZICIJU GRADONAČELNIKA

Ljubušak, Blum, Uzelac..: Gradonačelnici Sarajeva koji su obilježili historiju grada

23.03.2018 - 13:58
BiH

Funkcija gradonačelnika je u Sarajevu prvi put ustanovljena dolaskom Austrougarske na ove prostore. Tada i grad na Miljacki, po uzoru na evropske gradove tog vremena, dobija čelnog čovjeka grada... U to vrijeme su se kandidati drugačije trudili da stupe na poziciju gradonačelnika, a svi oni zalagali su se za očuvanje vrijednosti gradske jezgre Sarajeva i bogatstva različitosti grada na Miljacki koje opstaje stoljećima... 

Za vrijeme Austrougarske prvi gradonačelnik Sarajeva bio je Mustaj-beg Fadilpašić koji je ovu funkciju obnašao od 1878. do 1892. godine. 

Tadašnji gradonačenik bio je porijeklom iz Sarajeva gdje je rođen 1830. godine kao sin Fadil-paše Šerifovića. Odrastao je i školovao se u tadašnjem Carigradu, sadašnjem Istanbulu. Njegova porodica važila je za jednu od najuglednijih porodica, ne samo u Sarajevu, već u cijeloj zemlji.  Za 14 godina koliko se zadržao na poziciji gradonačelnika, Sarajevo je doživjelo niz pozitivnih promjena. Prvi regulisani plan grada bilo je njegovo djelo, a lično se zalagao za očuvanje Baščaršije i ostalih značajnih građevina iz prethodnog perioda, Osmanskog carstva.

Fadilpašić je vodio računa o svim građanima Sarajeva, bez obzira na vjeru, gradio je i uređivao grad, što je i bila njegova glavna zadaća.

Tako je u prvoj polovini 80-ih godina 19. stoljeća izgrađena Franjevačka crkva sv. Ante Padovanskog, ustoličen prvi vrhbosanski nadbiskup Josip Štadler, otvorena pravoslavna bogoslovija, 1882. otvoren je hotel Evropa, prvi moderni hotel u grady, a dvije godine kasnije i Grand hotel. Kasnije je izgrađena i zgrada Zemaljske vlade (današnja zgrada Predsjedništva BiH), izgrađena je Katedrala Srca Isusova, otvorena Šerijatska sudačka škola, zgrada Prve gimnazije, a na mjestu stare izgrađena je nova Gazi Isa-begova banja ili Carev hamam.

Zbog ovoga se Fadilpašić smatra jednim od najboljih gradonačelnika u historiji Sarajeva. Fadilpašić je preminuo u 1892. godine u Sarajevu, a sahranjen je u haremu Gazi Husrev-begove džamije.

Njega je naslijedo istaknuti bošnjački intelektualac Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak koji je na čelu glavnog grada bio od 1893. do 1899. godine. 

Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak rođen je 1839. godine u Vitini kod Ljubuškog. Tada je pisao je i objavljivao knjige, prikupljao usmene predaje i istraživao. Pokretač je lista "Bošnjak" koji je u Sarajevu izlazio do 1910. godine.

Zaslužan je za modernizaciju Sarajeva. Naime, jedan od najvećih projekata tog vremena bila je elektrizacija grada. Prvog maja 1895. Sarajevo je po uzoru na velike svjetske gradove dobilo električnu rasvjetu. Do tada su se za osvjetljenje ulica koristili uglavnom fenjeri na ulje. 

Istog dana, Sarajevo je među prvim gradovima u Evropi dobilo električni tramvaj.

Dok je gradonačelnik Sarajeva bio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak počela je i završena izgradnja Gradske vijećnice. Godine 1897. izgrađena je zgrada Društvenog doma, koja je otvorena dvije godine kasnije. Danas je to zgrada Narodnog pozorišta.

U Sarajevu je, krajem 1898., u pogon svečano pušten javni telefonski saobraćaj čim se Sarajevo još više približio velikim svjetskim gradovima. Funkciju gradonačelnika obnašao je do 1899. godine, kada se zbog bolesti povukao. Preminuo je u Sarajevu 1902. godine.

Tokom vladavine Austrougarske gradonačelnici su bili još Nezir Škaljić od 1899. do 1905., Esad Kulović 1905. do 1910., te kao posljednji Fehim Čurčić od 1910. do 1915. godine.

Prvi gradonačelnik nakon uspostavljanja države SHS (Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca) bio je Aristotel Petrović, koji se na funkciji gradonačelnika zadržao do 1920. godine. U periodu Jugoslavije često je dolazilo do promjene gradonačelnika Sarajeva pa su tako ovu funkciju do 1991. godine obnašali: Ljudevit Novat, Ibrahim Hadžiomerović, Edhem Bičakčić, Asim Mutevelić, Ibrahim Sarić, Muhamed Zlatar, Atih Hadžikadić, Hasan Demirović, Mustafa Softić, Husein Brkić, Ferid Čengić, Dane Olbina, Ljubo Kojo, Lazo Materić, Vaso Radić, Salko Lagumdžija, Džemal Muminagić, Dane Maljković, Anto Sučić, Emerik Blum, Uglješa Uzelac, Kemal Hanjalić, Salko Selimović, Juraj Martinović.

Emerik Blum je bio gradonačelnik u doba najvećeg procvata Sarajeva, u periodu od 1981. do 1983. godine. 

Emerik Blum bio je gradonačelnik, inženjer, biznismen, umjetnik, antifašista, logoraš, osnivač sarajevskog Energoinvesta i nosilac titule Viteza Legije časti i kao takav jedna je od najznačajnijih ličnosti Sarajeva i cijelog regiona u 20. vijeku.

Rođen je 1911. godine u Sarajevu. Školovao se u Češkoj, diplomirao elektrotehniku na Tehničkom fakultetu u Pragu, nakon čega se vraća u Sarajevo. Ubrzo nakon povratka sa školovanja (1941), uhapšen je i odveden u logor Jasenovac, gdje je kao zatvorenik-inženjer održavao električnu centralu, a odakle bježi 1944. godine.

Jedan je od osnivača preduzeća Elektroprojekt (1951), iz kojeg uskoro nastaje regionalni gigant Energoinvest koji je djelovao u cijelom svijetu.

Blum je bio zagovarač ideje da se izgrade kapaciteti velikih industrijskih postrojenja, a u prvom planu aluminijski kombinat u Mostaru, kao i Tvornica glinice u Zvorniku. Njegova je zasluga i stvaranje kapaciteta u proizvodnji elektro i mašinske opreme. Tako je izgrađena i tvornica TAT na Ilidži, elektrotvornica u Lukavici kod Sarajeva, tvornice u Doboju, Odžaku, Črnuču, Tešnju, Višegradu, Prištini, Tuzli i u drugim mjestima tadašnje Jugoslavije. Stipendirao je i školovao stručnjake raznih tehničkih profila i uveo stalnu praksu specijalizacije domaćih stručnjaka u Rusiji, SAD, Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj i drugim zemljama.

Interesantan je Blumov poduhvat da se uvede mašinska obrada podataka sa digitalnim računarom GAMINA 30 i analognim računarom PAČE 231, koji je 1964. godine bio čudo tehnike, i prvi u Bosni i Hercegovini. 

Blum nikada nije pripadao partijama i nije se politički eksponirao. Napravio je jednu od najuspješnijih jugoslovenskih firmi, obrazovao i zaposlio hiljade ljudi, otvorio Jugoslaviju svijetu i svijet Jugoslaviji te pokazao koliko jedna mala zemlja ima potencijala. On je 1974. godine odlikovan titulom Viteza Legije časti Francuske.

Jedna od ulica u Sarajevu danas nosi njegovo ime, a postavljena mu je i bista ispred zgrade Energoinvesta.

Umro je 24. juna 1984. godine, nakon što je završio svoje poslijednje poslove u odboru za organizaciju 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Bolest ga je spriječila da ostvari ideje o ukidanju komplikovane administracije koja je otežavala život običnih građana.

Rijetki su gradonačelnici ostavljali dubok trag u historiji Sarajeva kao što je to učinio Uglješa Uzelac, koji je naslijedio Bluma na poziciji gradonačelnika. 

Uglješa Uzelac je rođen u selu Ivanjska kraj Banja Luke 1938. godine. Srednju školu pohađao je u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Bio je gradonačelnik grada domaćina 14. Zimskih olimpijskih igara. Iako je Sarajevo tada u svijetu bilo poznato kao grad u kojem je počeo Prvi svjetski rat, te 1984. godine je promijenio reputaciju.

Pod motom 14. Zimskih olimpijskih igara, “Citius, Altius, Fortius” (“Brže, više, jače”), kroz Sarajevo je tada prodefiliralo 49 nacionalnih reprezentacija sa 1590 sportista i oko 1100 trenera i asistenata, a za to je bila potrebna nova infrastruktura. Za to je trebalo izgraditi novu, proširiti i popraviti postojeću infrastrukturu. Izgrađene su nova sportska borilišta, hoteli, naselja, a proširen je i sarajevski aerodrom.

Uglješa Uzelac je bio osoba koja svim građanima ostao u sjećanju kao omiljeni čovjek, čovjek iz naroda, kako su ga zvali.

Preminuo je za vrijeme obavljanja funkcije ambasadora BiH u Sloveniji, u Ljubljani 1997. godine.

Iako je Muhamed Kreševljaković za gradonačelnika Sarajeva izabran neposredno prije osamostaljenja Bosne i Hercegovine, na ovoj funkciji se zadržao sve do 1994. godine kada je BiH bila nezavisna i međunarodno priznata država.

Nakon Kreševljakovića do danas su na gradonačelničkoj funkciji još bili Tarik Kupusović, Rasim Gačanović, Muhidin Hamamdžić, Semiha Borovac, Alija Behmen, Ivo Komšić. Trenutni gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka na ovoj dužnosti je od 2017. godine.

Izvor: 
BNN.BA