Mahmutćehajić: Treba širom otvoriti vrata, a ne stvarati tjeskobu u BiH

Predavanje povodom 1.marta, Dana nezavisnosti BiH

Mahmutćehajić: Treba širom otvoriti vrata, a ne stvarati tjeskobu u BiH

25.02.2020 - 20:03
Politika

Javnim predavanjem akademika Rusmira Mahmutćehajića o temi „Budućnost države i politička odgovornost“, održanim 25. februara 2020. godine u svečanoj sali Rektorata, Univerzitet u Sarajevu je svečano obilježio 1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Uvodnim obraćanjem svečanost je otvorio prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, naglasivši da je 1. mart dan ponosa i odlučnosti, dan kada su se Bosanci i Hercegovci svih nacionalnosti odlučili za suverenu, nezavisnu, samostalnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana. 
„Ovaj važni događaj u historiji naše domovine ostat će upamćen kao dan kada je Bosna i Hercegovina poslije vijekova tuđih uprava obnovila svoj suverenitet i postala samostalna država“, istakao je rektor Škrijelj te u ime akademske zajednice i svoje ime čestitao 1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Bosanskohercegovačka državna nezavisnost odražava najuzvišeniji ideal bosanskohercegovačkih ljudi. Svijest o idealu, koja nikad nije isto što i realnost, daje osjećanje odgovornosti pojedinca i društva prema sebi i drugima. To od svih zahtijeva odgovornost za promjenu realnosti u odnosu s idealom. Kada taj ideal prestane biti jasan i privlačan, nastaju pometnje i izgubljenosti, strahovi i uznemirenosti. Kako bosanskohercegovački ideal učiniti jasnim i uvjerljivim? Kako tom idealu privući ljude u odgovornosti za sebe i svoju budućnost? Kako ga učiniti razlogom za povjerenje u bosanskohercegovačku budućnost i njeno građenje? O tim i drugim pitanjima bosanskohercegovačkog sada i sutra govorio je akademik Rusmir Mahmutćehajić u okviru predavanja o temi „Budućnost države i politička odgovornost“.

Akademik Rusmir Mahmutćehajić smatra da Bosna i Hercegovina, njeno društvo, nema nijedan nedostatak koji bi je spriječio u tome da postane država čiji će se građani njome ponositi u svjetskoj zajednici država, država koja će biti prostor u kojem će pojedinačna i kolektivna prava biti realizirana u okviru ustavne demokracije.

„Veliki broj naših ljudi, u osjećanju nesigurnosti, misli da rješenje mogu naći izvan ove zemlje. Mnogima se taj odlazak čini kao dokaz protiv stanja u ovoj državi, a nije. Ti ljudi koji odlaze pripadaju ovoj zemlji, pripadat će sve više što budu više željeli od nje pobjeći. Ovdje treba graditi okvire – nepovrjedivosti života, slobode, pravo na sreću i prisege – koji će te ljude iznova privlačiti“, poručio je akademik Mahmutćehajić. Naglašava da je danas ogromni potencijal upravo u tim ljudima i dodaje da je ovo njihova zemlja, od nje ne mogu pobjeći koliko god htjeli bježati.


„Treba otvoriti širom vrata i mi smo dužni ne stvarati ovdje tu tjeskobu koja odgoni ljude. Ovu zemlju moramo sačuvati, odbraniti. To je danas drugačiji način branjenja, prije svega, razumijevanjem prilika u kojima se nalazimo, javnim i slobodnim govorenjem“, naveo je akademik Mahmutćehajić.

Rusmir Mahmutćehajić je znanstvenik, filozof, pisac i političar, koji je svojim djelom stekao ugled u zemlji i svijetu. Neposredni je svjedok i sudionik najdramatičnijih događaja u zagovaranju, realiziranju i branjenju bosanskohercegovačke državne suverenosti. U taj pothvat uključio se sa statusom priznatog naučnika i intelektualca. U ratu protiv Bosne i netom prije njega vršio je dužnosti potpredsjednika Vlade Bosne i Hercegovine, predsjednika Vijeća za društvene djelatnosti, potpredsjednika Komisije za referendum o državnoj samostalnosti i ministra energetike, rudarstva i industrije Vlade Republike Bosne i Hercegovine. Nakon rata nastavio je svoja zalaganja u više akademskih područja – politička filozofija, filozofija religije, filozofija znanosti, bosanska društvena pluralnost i drugim. Njegova djela objavljena su u zemlji i svijetu. O različitim pitanjima, važnim za savremeni svijet i mjesto Bosne u njemu, predavao je širom svijeta.


Rusmir Mahmutćehajić je član uredništva za filozofiju religije i svjetske religije Brilla, jednog od najuglednijih svjetskih izdavača, i član Kraljevskog instituta za islamsku misao u Jordanu. Za doprinose nauci odlikovao ga je kralj Abdulah II Jordanskom zvijezdom prvoga reda (wisām al-kawkab al-urdunī min al-daraja al-ūlā). Prije toga dobio je Šestoaprilsku nagradu s Francisom R. Jonesom i Dževadom Hozom za bibliofilsko izdanje knjige Kameni spavač/Stone Sleeper, te godišnju nagradu Svjetlosti za prozu objavljenu u časopisu Život. Administrativno vijeće Internacionalnog komiteta za velike električne sisteme dodijelilo mu je status počasnog člana za dugotrajnu saradnju u internacionalnoj CIGRE.

Izvor: 
BNN.BA/UNSA