Od Dodikovanja se ne živi: Srbi u RS imaju plate od 400, za život potrebno 1.000 eura

Politika od koje ljudi žive lošije

Od Dodikovanja se ne živi: Srbi u RS imaju plate od 400, za život potrebno 1.000 eura

23.08.2019 - 16:04
Politika

Penzionerka Ljubica Bjedov i njen suprug žive od samo jedne penzije u iznosu od 400 konvertibilnih maraka (oko 200 evra). Sa hiljadu maraka bi, kaže ova Banjalučanka za Radio Slobodna Evropa (RSE), bilo nešto lakše, ali pita političare kako bi oni živjeli sa 500 evra mjesečno.

"Imaju oni, žive kao lordovi, a mi živimo kao psi lutalice. Mi imamo 400 i teško živimo. Ja nemam penziju, samo suprug ima. Čistila sam stubište, dopuna 100 maraka, a sada više ne čistim. Bolesna sam, oboljela sam i prestala. Sada je sve poskupilo, na pijaci je sve poskupilo, užasno je i strašno", ogorčena je Ljubica Bjedov.

I Banjalučanin Dragan Dobrić kaže da se od 500 evra plate danas ne može dobro živjeti.

"Ma kakvi dovoljno, nema šansi, bolan! To je tako mizerno. Sve je poskupilo. Potrošačka korpa nekad bila 400-500, sad je 1.600 maraka. Prije deset godina 1.000 maraka je bilo k'o sada možda 2.000, 3.000. Ja znam kako sam ja tad živio. Sad je nemoguće, sve je poskupilo. Prvo su poskupile ove dažbine. Recimo, moja penzija je 350-400 maraka, a moram je dati svu za grijanje, struju, čistoću, ovo, ono i mnogo toga", priča Dobrić za RSE.

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorad Dodik obećao je, naime, krajem prošle godine prosječnu platu u Republici Srpskoj od 500 evra - do polovine ove godine, a u idućoj - rast prosjeka i do 1.000 evra.

"Mislim da je to izvodivo. Ja vjerujem da ćemo polovinom šestog mjeseca već stići do 500 evra prosječne plate", obećao je Dodik gostujući na Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) 17. oktobra 2018. godine.

Prije deset godina prosječna plata u Republici Srpskoj iznosila je oko 800 maraka (400 eura). Do danas je prosjek porastao tek stotinjak maraka.

Sa druge strane, cijena potrošačke korpe "dogurala" je na oko 2.000 maraka. Ako plata i dosegne 1.000 maraka, to je i dalje tek pola mjesečnih životnih potreba jedne porodice, čime je mistika nakon decenije izgubila sjaj.

Čudna zakonitost: Plate rastu, a ljudi emigriraju

Ekonomista Marko Đogo izračunao je u svom istraživanju, koje će biti objavljeno ovih dana, da obećanih 1.000 maraka prosječne plate nije dovoljno za normalan život.

Ako u ovom momentu prosječna plata i dostigne nivo od 500 evra, to neće uspjeti da utiče na smanjenje odliva stanovništva u inostranstvo, kategoričan je Đogo.

"Ja sam radio na osnovu iskustva Poljske, Litvanije, Estonije i Letonije koje su imale slične probleme sa emigracijom i kod kojih emigracija u jednom trenutku počinje padati. I radio sam analizu plata kod njih, kod nas, u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj, poredio nivoe plata nominalno sa nivoom cijena i gledao empirijski kad počinje padati emigracija. To je, znači, da najmanje 55 posto kupovne moći plate u Njemačkoj treba da bude u Republici Srpskoj da počne da pada, a ne da padne na nulu. Da se počne smanjivati, a poslije toga mora da nastavi plata u RS opet brže da raste nego plata u Njemačkoj, da bi sustizanjem ta emigracija sa vremenom padala. Tako da 1.000 maraka definitivno neće biti dovoljno da se postignu efekti", objašnjava Đogo za RSE.

Prema njegovim riječima, postoji i jedna čudna zakonitost, a to je da kako plate rastu, a nisu još dovoljno visoke, tako ljudi sve brže emigriraju.

"Plata mora da poraste dovoljno da dostigne životni standard koji je dovoljan ljudima da bi ostali ovdje", dodaje on.

Realni sektor rezervoar iz kojeg ljudi odlaze

Plata po računici Marka Đoge morala bi iznositi između 1.150 i 1.200 maraka (570 do 600 evra) i to je iznos kome bi, kako kaže, trebalo težiti u relativno kratkom roku, što bi podsticalo ljude da ostaju. Isto tako, zaključio je kako mnogo veći problem predstavlja činjenica da čak 43 procenta svih zaposlenih u RS (oko 250.000 zaposlenih) ima mnogo manju platu od prosječne, manju i od 600 KM (oko 300 evra).

"Ne samo da je neophodno da prosječna plata bude povećana na 1.150, 1.200 maraka, nego je neophodno i da se udio onih koji zarađuju ispod prosječnosti, značajno smanji ili da se bar približe prosjeku. Imamo taj problem što kod nas plate u nekim sektorima, kao što je finansijski, već premašuje tu platu koja bi trebala biti dovoljna da ljudi ovdje opstanu. Znači, imate već prosjek plate od preko 1.300 konvertibilnih maraka u finansijskom sektoru", navodi Đogo.

"Ali", nastavlja, "imate masu stanovništva koje radi u tom nekom realnom sektoru, privatnom sektoru i uslugama kojima je plata 600 -700 maraka".

"I oni su taj glavni rezervoar odakle se ljudi iseljavaju. Nije visokoobrazovano zaposleno stanovništvo to koje najviše odlazi. Najviše odlaze oni koji zarađuju ispod prosjeka i oni koji rade u privatnom sektoru. Javni sektor nije rezervoar odakle odlazi radna snaga ka zapadu", naglašava Đogo.

Razlozi poslodavaca

Poslodavci traže rasterećenje poreza i doprinosa na platu što bi, kako tvrde omogućilo povećanje plata. Čak predlažu da bi se gubitak od smanjenja poreza mogao nadoknaditi kroz povećanje PDV-a sa 17 na 19 odsto.

"U svakom slučaju su porezi i doprinosi na plate previsoki. Šezdeset i četiri posto na platu, na zarade radnika, mislim da je to previsoko. Mislim da se tu hitno mora raditi na smanjivanju oporezivanja rada", komentariše u izjavi za RSE predsjednik Unije udruženja poslodavaca u RS Dragutin Škrebić.

Povećanje PDV-a bi, po drugim stavovima, uticalo na povećanje i životnih troškova što bi opet obesmislilo i platnu povišicu.

"Ukoliko to budemo radili nekim modalitetima da nemamo povećanje izvoza, povećanje efikasnosti, konkurentnosti, mislim da nećemo postići ništa u suštini", mišljenja je ekonomista Aleksandar Ljuboja za RSE.

Krediti umjesto plata

U sindikatima za RSE kažu da su krediti najbolji pokazatelj toga kako se ljudi snalaze sa nedovoljnim platama.

"Sedamdeset do 80 odsto tih kredita su upravo nenamjenski, odnosno krediti koji se odnose na svakodnevnu potrošnju. Radnici nemaju druge mogućnosti da pokriju te troškove života u toku mjeseca, nego upravo kupuju, odnosno plaćaju na rate", rekla je Božana Radošević iz Saveza sindikata RS.

Ekonomista Miloš Grujić navodi da se zbog malih plata građani dovijaju na razne načine da zarade, pa se dio profita vrti u sivoj zoni.

"Uspiju ljudi nešto da urade. Ne izdaju fiskalni račun ili urade nešto poslije i mimo posla, a po nekim procjenama taj dio dostiže nekih 30 odsto, što opet nije dovoljno da pokrije tu potrošačku korpu", konstatuje Grujić za RSE.

Ekonomisti vjeruju da bi u narednih godinu dana prosjek plate ipak mogao dostići magičnih 500 evra. No, kako se ni poskupljenja ne zaustavljaju, time se nastavlja i začarani krug u kome već godinama prosječni troškovi skoro za duplo nadmašuju zaradu. Procjene ekonomista su da 500 evra danas ima i do 30 odsto manju vrijednost nego prije deset godina, odnosno da su bar za toliko narasli životni troškovi.

Izvor: 
BNN.ba / slobodnaevropa.org