"Posljednji europski diktator" na vlasti je 25, a njegove kolege iz BiH 30 godina

Nije Lukašenko najgori

"Posljednji europski diktator" na vlasti je 25, a njegove kolege iz BiH 30 godina

10.07.2019 - 14:47
Politika

On je sada „Broj jedan". Nakon ostavke predsjednika Kazahstana Nursultana Nazarbajeva u ožujku, Aleksandar Lukašenko je šef države s najdužim stažomna post-sovjetskom prostoru. Taj 64-godišnji autokrat s prepoznatljivim brkovima slavi 25. godišnjicu na vlasti, piše DW. Da je ugledni njemački medij uporedio dužinu vlasti nacionalnih stranaka u BiH, lako bi došlo do rezultata u kojem u Evropi postoje oni koji obnašaju vlast 29 godina i, zanimljivo, niko ih ne zove diktatorima iako vladaju zemljom koja spada u najsiromašnije, najnepravednije i najkorumpiranije - po svjetskim rang listama. 

Kada je 10. srpnja 1994. šef sovhoza, velike državne farme, izabran za prvog predsjednika Bjelorusije, bivša sovjetska republika na istočnoj granici Europske unije bila je neovisna tek tri godine. U to vrijeme Lukašenka su u narodu od milja zvali „baćka" (otac).

U mračne strane njegove vladavine pripada krajnje personalizirani autoritarni režim. Lukašenko se oslanja na obavještajnu službu KGB, koja u Bjelorusiji i danas nosi to ime, kao nekada u Sovjetskom Savezu.

Kroz referendum donio je izmjene zakona i ustava kako bi imao više ovlasti i neograničenu mogućnost ponovnog izbora. Parlamentu je oduzeta moć, liberalna oporba marginalizirana, a mediji cenzurirani. Neki oporbeni političari su nestali bez traga, prosvjedi su bili ugušeni.

Valerij Karbalevič, politički stručnjak i autor Lukašenkoove biografije, o pojavi autoritarne vladavine u Bjelorusiji kaže: „S jedne strane, Lukašenko je bio gladan vlasti i nije želio nikakva ograničenja. S druge, u društvu je postojala čežnja za redom u sovjetskom smislu." Na Zapadu se Lukašenko smatrao „posljednjim diktatorom Europe". Europska unija je njemu i njegovoj eliti nametnula sankcije - zaključuje DW. 

Kada se pogleda Lukašenkova mračna biografija i set nedjela koji se s njim dovode u vezu, te kada se uporede ratni zločini, politička ubistva, siromašenje građana, uništavanje industrije i ostala nedjela koja su se događala i događaju se u BiH, nije teško izvući zaključak da Lukašenko i nije najgori u Evropi. 

Izvor: 
BNN.ba / DW