Prof.dr Kanin: "Bosna je kao hrčak na točku - stalno trči u krug"

Mišljenje profesora sa Univerziteta John Hopkins u SAD-u

Prof.dr Kanin: "Bosna je kao hrčak na točku - stalno trči u krug"

20.02.2020 - 08:33
Politika

"Bosna je kao hrčak na točku, koji stalno trči u krug, a ove krize uvijek dođu na isto", komentariše za Radio Slobodna Evropa (RSE) David Kanin profesor na međunarodnim studijama Univerziteta Johns Hopkins u Sjedinjenim Državama, posljednja dešavanja na bosanskohercegovačkom političkom polju i najavu o obustavi rada predstavnika Republike Srpske u organima Bosne i Hercegovine sve dok strane sudije Ustavnog suda ne okončaju svoje djelovanje.

"Dodik (Milorad, član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, SNSD, prim. aut.) ne može samo da izbaci međunarodne sudije. On može da viče, vrišti, da tvrdi da neće sarađivati sa njima ali je međunarodna zajednica ta koja sudije drži tamo", kaže Kanin uz pojašnjenje da on lično smatra da postoji određen smisao kao i ispravnost Dodikovog stava. "Dok god međunarodne sudije donose odluke, to je razlog zašto BiH ne funkcioniše".

Ipak, ovaj bivši viši analitičar u američkoj Centralnoj obavještajnoj agenciji (CIA) navodi da je pravi problem u tome gdje ova kriza vodi Bosnu i Hercegovinu.

"Ovog puta je pitanje da li će Dodikove prijetnje dovesti do referenduma o nezavisnosti i konkretnog poteza razbijanja države ili je ovo samo još jedan mehanizam da on učvrsti svoju poziciju i popularnost u entitetu", kaže Kanin koji je tokom svoje tridesetogodišnje karijere profesor Kanin služio je kao politički analitičar međuagencijske radne grupe za Balkan tokom ratova 90-ih godina.​

No bez obzira, on smatra da se u svim ovim pitanjima Ustavnog suda, sudija ali i referenduma radi o politici.

"Ništa što se događa nije izvan tog obrasca, ne radi se o novom ratu. Ako je nezavisnost u pitanju, opet kažem, šta je sljedeći potez, gdje to tačno vodi? Svi znamo da se ovdje ne radi o zakonu'.

RSE: Skupština Republike Srpske (RS) usvojila je Informaciju o ‘antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine’ i najavila obustavljanje rada predstavnika RS-a u organima BiH sve dok se ne usvoji zakon koji okončava djelovanje stranih sudija u Ustavnom sudu. Kakav je Vaš stav, djeluje li Ustavni sud u okvirima Dejtonskog sporazuma?

Kanin: To nije bitno. Svi znamo da se ovdje ne radi o zakonu, već o tome da li će dejtonska Bosna ostati zajedno ili ne, da li će bilo ko od političkih aktera u Bosni odlučiti da ne želi da bude dio Bosne i Hercegovine i da li oni koji učestvuju u vlasti na svim nivoima u ovom trenutku smatraju da su posljednja dešavanja u skladu sa njihovim političkim interesima. Sve je iskrivljeno, jer Ustavni sud, sam po sebi, nije toliko bitan.

RSE: Ova politička kriza počela je nakon odluke Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu, prema kojem zemljište pripada državi, a ne entitetima. Može li ovo prerasti ozbiljan problem, u nešto više od političke krize koju u BiH imamo skoro svakog mjeseca?

Kanin: Ovo pitanje ne razlikuje se mnogo od svih ostalih koja se odnose na spor ko ima ovlasti, centralna vlada ili entiteti. Dejton štiti entitete i nije stvorio jaku centralnu vladu. Nije čak stvorio ni funkcionalnu federalnu vladu. Republika Srpska je centralizovana, Federacija nije. Republika Srpska može da funkcioniše, Federacija ne može. Centralna vlada ne može da funkcioniše. Ne postoji razlog zašto bi Republika Srpska napravila bilo kakav ustupak disfunkcionalnoj centralnoj vlasti ili drugom entitetu, koji takođe ne funkcioniše kako treba. Dodik nema interesa da to učini.

RSE: Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je na ranije održanoj konferenciji za medije ponovio da će članovi iz Republike Srpske početi da učestvuju u radu tek kada se strane sudije povuku iz Ustavnog suda ili nakon što se poništi odluka o poljoprivrednom zemljištu. Rekao je i da politika ne može biti iznad Ustava. Najavio je i da će stranke iz Republike Srpske zajedno sa Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH (HDZ BiH) podnijeti prijedlog zakona za okončanje mandata stranim sudijama. Koji je vaš stav o ovome, da li su ti potezi u skladu sa Dejtonom?

Kanin: Dejtonski sporazum može biti tumačen na različite načine i to rade svi. Pitanje je samo da li će Dodik i Dragan Čović insistirati na ovom problemu i dovesti do toga da on predstavlja prijetnju za BiH, za razliku od hroničnih poteškoća iz kojih se zemlja nikada neće izvući zbog same njene forme. Mi smo već vidjeli ovako nešto. Dodik je već više puta prijetio otcjepljenjem i raznim drugim stvarima. Ne zaboravimo njegov dogovor sa Silajdžićem, kao i drugim bošnjačkim političarima. Sada je na redu Dragan Čović. Međutim, ovog puta je pitanje da li će njegove prijetnje dovesti do referenduma o nezavisnosti i konkretnog poteza razbijanja države ili je ovo samo još jedan mehanizam da on učvrsti svoju poziciju i popularnost u entitetu. On ovim zauzima i povoljniju pregovaračku poziciju u odnosu na ostale aktere u BiH, ali i u Srbiji, naravno već se obratio Vučiću. I naravno tu je i međunarodna zajednica, Sjedinjene Države, Evropska unija, Rusija. Kao što sam rekao, ovaj scenario je već viđen, ali nije jasno može li da odvede do ozbiljnije krize nego što je to bio slučaj ranijih godina.

RSE: Šta mislite, može li?

Kanin: Za mene je uvijek glavno pitanje, kada Dodik počne da priča o otcjepljenju ili o referendumu, šta je ono što slijedi. Za sada, uprkos tome što prijeti i prijeti i prijeti, on nikada nije došao ni blizu referenduma koji spominje riječ otcjepljenje ili nezavisnost. Vi možete imati referendum o Ustavnom sudu i položaju stranih sudija i Republika Srpska može da glas protiv stranih sudija. Pa šta?! To su stvari koje je radio i prije. Ako ostane u tom obrascu, onda problem u BiH ostaje hroničan, nerješiv, ali nije trenutno opasan. Sa druge strane, ako on ovog puta ode korak dalje, i krene sa pripremom referenduma uz vremenski rok za moguće otcjepljenje, onda to može biti jako opasno. On sada koristi Brexit, koristeći izraz RS-exit. On koristi tu vrstu retorike, ali i dalje nije potpuno jasno da li je spreman da ode korak dalje i uzrokuje krizu. Još uvijek za to nema dokaza. To ne znači da on to neće uraditi, ali još uvijek smo u okvirima ponašanja koje smo i ranije viđali.

RSE: Pitanje referenduma se postavlja već nekoliko godina u političkoj sferi. Da li je to sredstvo koje Dodik koristi da ojača svoju političku poziciju ili je to stvarna prijetnja koja može dovesti do izlaska Republike Srpske? To su pitanja koja se stalno javljaju kada Dodik spomene referendum.

Kanin: To su pitanja koja će uvijek postojati i on ih je prilično dosta koristio. Što se Dodika tiče, za mene je glavno pitanje koliko puta on može da prijeti, prijeti i da postigne taktički zadovoljavajući uspjehu u odnosu na to da završi sa otporom sa stvarnom opozicijom. Njemu to uspijeva upravo jer je, strukturalno, Republika Srpska jedini politički funkcionalni dio BiH. Ostatak federacije ne funkcioniše, centralna vlada ne funkcioniše. Vidimo to i sa kantonima. To se sve događa. Ali Republika Srpska funkcioniše, jer je centralizovani i homogeni srpski entitet.

On ima prednost funkcionalnog entiteta i on može koristiti tu prednost. I koristi je. Za sada, mi ne znamo šta će Dodik da uradi, ali je on taj koji ima izbor, opcije. Njegovi oponenti u Bosni i Hercegovini nemaju strukturni i institucionalni kapacitet da mu se suprotstave, a ne mogu ni da se međusobno dogovore. Tu postoji mnogo različitih interesa. Nije Dodik jedini koji ima probleme sa drugim ljudima u BiH, takvih ima mnogo, kao što vidimo u slučaju Dragana Čovića.

RSE: Ono što izgleda ne spominjemo jeste da li bi odvajanje Republike Srpske od BiH bilo u interesu naroda koji živi tamo?

Kanin: Na to je teško odgovoriti. Recimo da Dodik zaista odluči da sprovede referendum o nezavisnosti. Šta dalje? Da li Republika Srpska postaje nezavisna država, ili neka forma udruživanja sa Srbijom ili će biti kao Kosovo, koje neko priznaje, neko ne? Upoređivanje sa Kosovom se uvijek nameće oko ovog pitanja. Iz moje perspektive, postoji jedna sigurna paralela, a to je neizvjesnost. Teško je predvidjeti šta bi se dogodilo sa Republikom Srpskom ili Dodikom ukoliko bi stvarno pokrenuli proces otcjepljenja. Dakle, nisam siguran koliko ljudi, uključujući i Dodika, zaista razmišlja šire od samog pitanja otcjepljenja ili nezavisnosti, ukoliko bi Republika Srpska zaista otišla tim putem. Još uvijek nije jasno da li će posljednja kriza, argument, šta god, imati drastičniju putanju od onih prethodnih. Još uvijek nismo tu stigli. Jer, moje je mišljenje da dosadašnja retorika još uvijek nije napustila granice one retorike koju smo viđali i ranije.

RSE: Da li mislite da je moguće da međunarodna zajednica, SAD, njihov specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, ili čak i Evropska unija, bez obzira na nedavne odluke, pomažu u sprečavanju takvog scenarija?

Kanin: Evropljani neće spriječiti niti pomoći oko bilo čega. Oni sve rješavaju unutar sebe i samo se sobom bave. Tu se jedino radi o tome da li Evropska unija može da se usaglasi oko zajedničke vanjske politike na Balkanu ili bilo gdje drugo u svijetu, u Libiji, Siriji. Josep Borrell je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji govorio je o evropskoj nesposobnosti da djeluje. Komentari su bili da Evropa mora djelovati, da ne mogu samo izražavati zabrinutost. To je frustracija unutar Evrope. EU nije važna. Američka administracija djeluje kao da želi da ostvari uspjeh bilo gdje na Balkanu, ali šta bi priroda tog uspjeha mogla da bude, teško je reći. Oni su mnogo usmjereniji na Kosovo nego na Bosnu. Dakle, mislim da stranci nemaju nikakvu ideju šta da rade, kao ni akteri unutar BiH. Problem je što ljudi u Bosni, za razliku od stranaca, moraju tamo i da žive. Mi ne moramo. Sve ove krize oduzimaju narodu energiju i nikoga u Bosni ne vode ka boljoj budućnosti. Nezavisnost, otcjepljenje, prema čemu?

RSE: Ove posljednje poteze, javnost u BiH, barem onaj dio na društvenim mrežama, vidi ili kao pripremu za naredne izbore, ili pokušaj entiteta da napusti BiH ili kao prijetnju novim ratom. Šta je od toga u pitanju?

Kanin: Još uvijek je u pitanju samo politika. Ništa što se događa nije izvan tog obrasca, ne radi se o novom ratu. Ako je nezavisnost u pitanju, opet kažem, šta je sljedeći potez, gdje to tačno vodi? Nezavisnosti, otcjepljenju, prema čemu? To ne znamo, jer nikada nije došlo do te tačke. Dodik je u pravu što se tiče Ustavnog suda. To ima smisla. Dok god međunarodne sudije donose odluke, to je razlog zašto BiH ne funkcioniše. Imajući međunarodne sudije koje donose odluke, bez obzira na kvalitet i pravnu osnovu tih odluka, SAD i EU ne dozvoljavaju Bosni da funkcioniše kao samostalna država, sa Ustavnim sudom koji nema strane sudije u svom sastavu. Dodik je u pravu oko toga. To jeste forma trajne zavisnosti, sve dok su strane sudije tu. To ima smisla. Međutim, pravi problem nije u tome, već u pitanju gdje nas ova kriza vodi. Ona, za sada, nije odvela nigdje gdje nisu prethodne, ali ne mogu da poričem da postoji mogućnost da se to promijeni.

RSE: Ali da bi strane sudije otišle potrebno je da pravni sistem funkcioniše bolje, da država bude stabilnija a ne sa političkim krizama svaki mjesec.

Kanin: U tome i jeste poenta. Strane sudije ne odlaze jer se ove stvari ne mogu dogoditi. A one se ne mogu dogoditi jer BiH ne funkcioniše. Ne događaju se jer sistem nije dobro postavljen, jer struktura nije na mjestu. Dejtonski sporazum je jedina Miloševićeva diplomatska pobjeda tokom devedesetih. Tada su pobijedili Milošević i lideri bosanskih Srba. I oni to znaju. Oni imaju jaču poziciju u odnosu na ostatak zemlje. Postojanje stranih sudija je samo još jedan dokaz trajne strukturalne slabosti Bosne.

RSE: Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da ovo Dodikov napad na Ustav BiH i da Dejtonski sporazum nije jelovnik sa kojeg možete uzeti šta vam se dopada.

Kanin: Dejton jeste jelovnik. Svako uzima šta mu se dopada. Oni kojima se ne dopada šta je na meniju, ponekad žele da ga promijene. Međutim, ne možete ga mijenjati dok se svi ne saglase oko toga, a to se nikad neće dogoditi. I svi to znaju. Bosna je kao hrčak na točku, koji stalno trči u krug. Ove krize uvijek dođu na isto. Ustav nije bitan jer ne može da se sprovodi. Država nije funkcionalna.

RSE: Odakle početi ako želite promjenu?

Kanin: To je kao da vučete nit. Jako je teško početi. Iskreno, mislim da nema rješenja za ovo, za sudove, pravo, ustav, za bilo šta drugo. Sve dok političari, drugi moćnici, ali i međunarodni akteri ne odluče da se stvari moraju raditi drugačije, oko čega oni zapravo mogu da se dogovore, dok ne stvore državni sistem koji funkcioniše, bilo da je u pitanju ustavni ili normativni. To bi bilo nešto drugačije i moglo bi da donese promjenu. Naravno, sve ovo govorimo hipotetički. Trenutno ne vidim da postoji jednostavno rješenje, jer ono što je izgrađeno ne može da funkcioniše. Nije jasno šta bi moglo da funkcioniše u kontekstu današnje BiH, postojećih granica i strukture nije jasno šta bi funkcionisalo i sa čim bi se slagali svi uključeni igrači.

RSE: Ostavimo hipotetičko sa strane. Ono što se dešava sada jeste da Milorad Dodik kaže da srpski članovi neće učestvovati u donošenju odluka u institucijama sve dok strane sudije ne odu. Džaferović poručuje da se nikada sa tim neće složiti. Šta može da se dogodi u ovakvoj poziciji?

Kanin: To je retorika. Vidjeli smo sve ovo ranije. Oni će nastaviti da iza kulisa razgovaraju jedan sa drugim. Ne svi, ali da različiti ljudi. Ovo je nešto na šta su svi već naviknuti. Ovo se događa decenijama. Dakle, pregovora će i dalje biti iza kulisa, EU i SAD će razgovarati sa različitim ljudima. Da li će to dovesti do nekakvog dogovora, ja ne znam. Šta to znači za budućnost Suda, ne znam, ali iskreno me i nije briga, jer nije ni važno. Sud jednostavno nije bitan. Ono što je važno jeste kakve će dogovore nosioci moći ovog puta napraviti kako bi ušli u mirniji period i sačekali novu krizu i Dodika da kaže nešto novo, ili dok se situacija u HDZ-u i na hrvatskoj strani ne promijeni. Koliko dugo će još Čović biti na toj poziciji? Tu su i razlike u okviru SDA. Svi ovi akteri će da vode računa isključivo o svojim interesima. Dodik je samo najglasniji među njima.

RSE: Prošli put kada smo razgovarali rekli ste da ništa južno od Save nije riješeno, a da čak i sjeverno postoje neriješena pitanja. Da li se to odnosi na ovu raspravu o administrativnim entitetskim linijama i referendumu u Republici Srpskoj?

Kanin: Mislim da međuetnička linija nije u nekoj velikoj opasnosti. Ne mislim da će iko da se zeza sa tim. Zapravo, niko i ne mora. Kada je u pitanju Sud, onda je to svakako tako. Sada moramo da vidimo šta će se lokalni akteri dogovoriti, šta će Brisel i međunarodna zajednica uraditi. Dodik ne može samo da izbaci strane sudije. On može da viče, vrišti, da tvrdi da neće sarađivati sa njima ali je međunarodna zajednica ta koja sudije drži tamo. On može da se žali, ali ne može da ih prisili da odu. To je sve i dalje nejasno i ostaće tako sve dok se različiti akteri ne dogovore da li će retorički prevazići ovu krizu ili će se neke promjene zaista dogoditi. Stvarno ne znam šta će biti rezultat.

Razgovala: Una Čilić, RSE

Izvor: 
BNN.BA/RSE